Ukopan u rodnim Ošanjićima: Klanjana dženaza književniku Enesu Ratkušiću

Dzenaza namaz bošnjačkom književniku Enesu Ratkušiću, kolumnisti magazina Stav, koji je preminuo jučer u Blagaju u 62. godini, klanjana je na Ošanjićima kod Stoca.

Dženazu namaz u rodnom mjestu Enesa Ratkušića predvodio je glavni imam u Blagaju Hisam ef. Hafizović. Prisutnima se obratio mostarski muftija Salem ef. Dedović koji je naglasio da “danas ispraćamo našeg brata u vjeri, simbola odvažnog bošnjačkog i muslimanskog glasa”.

– Izgubili smo naše jako pero i našeg novinarskog barda. Njegovo djelo nije potrošno, ta njegova riječ je ukoričena i ostaje kao trajan bosnjački glas za naš opstanak u Hercegovini. Trebamo biti ponosni na njegovo djelo i vrijeme će pokazati koliko je to njegovo djelo važno za opću korist naše zajednice. Neka mu se Uzvišeni smiluje i dadne sabura njegovoj porodici i prijateljima – rekao je.

Pored rodbine i prijatelja dzenazi namazu prisustvovao je veliki broj građana Hercegovine, Stoca, Blagaja i Mostara, kao i ugledni pripadnici iz kulturnog, političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini.

Enes Ratkušić, profesor sociologije, rođen je 1957. godine u Ošanjićima kod Stoca. Radio je u Srednjoškolskom centru Stolac, Građevinskoj školi u Mostaru i na mostarskom Univerzitetu “Džemal Bijedić”. Najveći dio svog radnog vijeka proveo je na RTV Mostar.

Objavljivao je u magazinima Ljiljan, Dani, Preporod, Zambak

Stručne radove objavljivao je za časopise Most, Dijalog, Slovo Gorčina, Bošnjačka pismohrana, Behar.

Bio je i kolumnista portala Al Jazeera, glavni odgovorni urednik časopisa Slovo Gorčina i autor pet knjiga proze, romana “Zaboravljeni govor probuđenih” te zbirki priča “Hrvanje s vragom”, “Dunjalučka škola” i “Trovanje zdravom hranom”.

Posljednja objavljena djela bila su roman “Tajna bosanskog štapa” i zbirka filozofskih eseja “Sukob devijacija”.

Živio je i radio u Mostaru. (Faktor)

PROČITAJTE I...

“Više od osam hiljada muslimanskih muškaraca eliminirano je od formacija bosanskih Srba nakon pada Srebrenice. U suđenjima održanim poslije rata čula su se ponovo užasna pravdanja o tome da je samo 'izvršavano naređenje'. Predsjednik Srbije Slobodan Milošević optužen je za ili izravno ili prešutno odobravanje pokolja izvršenog po naređenju zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. Ako razmatramo ova zvjerstva u svjetlu ideja Hannah Arendt, nalazimo da je teško odbaciti srpske vojnike kao tek nezasite krvožedne fanatike, već gledati na njih kao na moderne Evropljane koji nisu daleko od nas ovdje i sada”

Radenko Abazović odluči da se priključi Armiji RBiH. Samo nekoliko dana nakon toga, u velikim i dramatičnim bitkama na Stupu Abazović gine kao član posade našeg transportera. To je bila nevjerovatna situacija. Transporter je bio u borbi, a minobacačka granata s položaja Vojske RS, dok se transporter kretao velikom brzinom, uletjela je kroz otvor, kupolu transportera i ubila čitavu posadu. A što je još više nevjerovatno – Radenka Abazovića ukopali su u onaj isti grob koji je on samo nekoliko dana prije toga iskopao”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!