Ujedinjeni su u jednom: MRŽNJI PREMA SDA

Nije jasno po kojem kriteriju sve navedene stranke imaju identitet “lijevih građanskih”, posebno na osnovu kojih se kriterija u tu ideološku opciju svrstavaju SBB, SBiH i A-SDA. Ustvari, to nije nikakav “građansko-lijevi blok”, već je to blok svih već uključenih u front mržnje prema SDA i njenim liderima. Osim mržnje, te stranke nemaju ništa drugo, a kamoli egzaktnu i dosljednu politiku. Da imaju, ne bi pred izbore isticale da neće sarađivati s nacionalnim strankama, a da poslije izbora praktički ulaze u saradnju sa svima, uključujući i HDZ

Rezultati općih izbora 2018. godine argumentirano potvrđuju da SDA ima respektivnu političku moć i da su njeni protivnici došli do zaključka da demokratskim metodama ne mogu postići politički cilj svrgavanja SDA s vlasti. Međutim, za to ne mogu biti krivi ni demokratski principi ni politička moć SDA, već isključivo njihove unutarnje slabosti, posebno u pogledu mržnje prema SDA i njenim liderima. Dakle, njihova se slabost u javnosti očituje kao spoj nevjerovatne količine mržnje i nedostatka zrelosti.

Uz to se dešava jedan vrlo zlokoban proces jer protivnike SDA porivi mržnje kojoj se ne mogu oduprijeti onesposobljavaju da uvažavaju demokratske principe. Da uvažavaju te principe, onda bi na demokratski način priznali rezultate izbora i poštovali političku volju naroda koji je dao povjerenje SDA. Oni se suprotstavljaju i demokratskim principima i političkoj volji naroda.

Ustvari, udružene stranke koje su dobile uglavnom bošnjačke glasove u mržnji protiv SDA svoje nepriznavanje rezultata izbora ispoljavaju indirektno, i to da putem pokušaja da mimo volje naroda izbace SDA iz vlasti (iako je ta stranka dobila povjerenje naroda), a odmah potom upornim propagiranjem da je SDA u izbornom postupku u korist svoje pobjede pokrala njihove glasove.

ORGANIZIRANO ŠIRENJE MRŽNJE PREMA SDA I NJENIM LIDERIMA

Iz navedenog proizlazi da se iz vremena kada je SDA trpjela mržnju od svih srpskih i svih hrvatskih stranaka ušlo u vrijeme kada SDA trpi veću mržnju od svih bošnjačkih nego ukupno od hrvatskih i svih srpskih stranaka. SDA je izložena mržnji od strane partija koje se verbalno eksponiraju da su multietničke, iako djeluju samo na prostorima s bošnjačkom većinom, bez ikakvih bitnih aktivnosti za pridobijanje glasova u sredinama Srba u entitetu RS-u gdje vlast ima SNSD i sredinama Hrvata u lokalnim sredinama FBiH s hrvatskom većinom gdje vlast ima HDZ. Interes je srpskih i hrvatskih nacionalista da stranke koje djeluju samo u bošnjačkim sredinama (SDP, DF, SBB, SBiH, BPS, NS, NiP, NB, NBL…) ne zalaze u prostore sa srpskom i hrvatskom većinom, jer bi u tom slučaju slabili podršku srpskog naroda srpskim strankama, odnosno, u tom slučaju slabili bi podršku hrvatskog naroda hrvatskim strankama.

Po tome te “multietničke” stranke (SDP, DF, SBB, SBiH, BPS, NS, NiP, NB, NBL …) motiviraju glasačku podršku samo od Bošnjaka, što znači da su one faktički bošnjačke, ali ipak povrijeđeno reagiraju ako im se kaže ta istina.

Prema naprijed iznesenoj istini, odsustvom političkog djelovanja na prostorima sa srpskom i prostorima s hrvatskom većinom navedene stranke praktički se eksponiraju, svjesno ili nesvjesno, u skladu s interesima srpskih i hrvatskih nacionalista. Upravo takve, bošnjačke stranke ujedinjene su u intenzivnom, upornom i orkestriranom isticanju da ni po kakvu cijenu neće koalirati sa SDA i da će formirati vlast bez SDA. Drugim riječima, to znači da će u kantonima s bošnjačkom većinom, izbacivanjem SDA, vlast uzeti političke stranke koje odsustvom političkih utjecaja na prostorima sa srpskom i prostorima s hrvatskom većinom svojim intenzivnim djelovanjem samo na prostorima s bošnjačkom većinom, svjesno ili nesvjesno, slijede interese velikosrpskih i velikohrvatskih nacionalista, pri čemu obmanjuju javnost da su one, za razliku od SDA, multietničke, lijeve građanske.

U ZDK, radi formiranja vlasti, vođeni su razgovori između lidera SDP, DF, Naše stranke, NB, SBB, A-SDA, SBiH. U TK, u ulozi pobjednika, SDP koordinira uspostavu “građansko-lijevog” bloka koga treba da čine SDP, DF, Naša stranka, SBB i SBiH, što bi bila labava većina od 19 zastupnika u Skupštini. Te su stranke odbacile bilo kakvu mogućnost partnerstva sa SDA i Kukićevom PDA. DF se najupornije izjašnjava da ne želi partnerstvo sa SDA i PDA.

U vezi s tim, treba imati u vidu da bi tako oblikovanom većinom u Skupštini TK bila dva SBB-ova zastupnika koja su identificirana kao “Kukićevi”, te da Kukić, po osnovu zasluga kod SBB-ovog lidera Radončića, može iz opozicije usmjeravati ponašanje ta dva zastupnika koja pripadaju poziciji –  vladajućoj većini – i bitno utjecati na odluke Skupštine i Vlade TK. Kukić će biti u prilici da iz opozicije izazove krizu Vlade. Koalicija navedenih stranaka omogućena je dogovorom za zajedničko djelovanje između lidera SBB-a Radončića i lidera SDP-a Nikšića, koji nije dovoljno svjestan u šta ulaže pobjedu SDP-a u TK.

Slično kao u ZDK i TK, i u ostalim kantonima provode se aktivnosti za izbacivanje SDA iz vlasti, u čemu su aktivni lideri svih stranaka koje su putem podrške Bošnjaka dobile bar jedno mjesto u kantonalnim skupštinama. U tim nastojanjima “srdačno” pregovaraju i lideri koji su se u toku predizborne kampanje ekstremno svađali i vrijeđali.

Nije jasno po kojem kriteriju sve navedene stranke imaju identitet “lijevih građanskih”, posebno na osnovu kojih kriterija u tu se ideološku opciju svrstavaju SBB, SBiH i A-SDA. Ustvari, to nije nikakav “građansko-lijevi blok” već je to blok svih već uključenih u front mržnje prema SDA i njenim liderima. Osim, mržnje, te stranke nemaju ništa drugo, a kamoli egzaktnu i dosljednu politiku. Da imaju, ne bi pred izbore isticale da neće sarađivati s nacionalnim strankama, a da poslije izbora praktički ulaze u saradnju sa svima, uključujući i HDZ, osim sa SDA. Po njihovom ispada da je SDA nacionalna i nacionalistička, a da HDZ nije.

PROPAGANDA O IZBORNOJ “PLJAČKI”

Bošnjačka ljevica pokušala se ujediniti prije izbora. Tokom 2017. godine propalo je više takvih pokušaja, iako je bilo sasvim jasno da bi njihovo jedinstvo maksimalno ojačalo konkurentsku moć naspram SDA. Ono što nisu učinili prije izbora zbog sukoba ličnih interesa ključnih lidera više stranaka ljevice pokušava se poslije izbora. U vezi s tim treba imati u vidu da njihovi lični interesi da zauzmu što jače pozicije u vlasti, posebno na mjestima koja su više involvirana u trošenje javnog novca, i dalje nastavljaju animozitete i sukobe u borbi za prestiž, što bi vlast koju bi oni uspostavili učinilo neefikasnom i nesposobnom da rješava krupna ekonomska, politička i reformska pitanja i probleme.

Njihovi sukobi došli su do izražaja u startu pregovora za vlast, naprimjer u Sarajevskom kantonu, gdje Naša stranka i NiP ne mogu postići dogovor ko će dati premijera, odnosno mandatara za formiranje Vlade. Izvjesno je da će stranke ljevice u međusobnim prepucavanjima trošiti dragocjeno vrijeme i nakon što bi uspostavili vlast bez SDA. Navodno, o svemu se mogu dogovarati a da nema dogovaranja samo o jednom: da u vlast uđe SDA.

Kao nikada do sada, stranke koje na izborima 7. oktobra 2018. nisu ostvarile ambicije smatraju da je SDA pokrala njihove glasove na biračkim mjestima gdje su glasali većinom Bošnjaci, te da je SNSD pokrao glasove na biračkim mjestima gdje su glasali većinom Srbi, i to: na štetu SDP-a, DF-a, SBB-a, SBiH, BPS-a, Naše stranke, NiP, NB-a…, što su stranke koje su imale ambiciju da poraze SDA i Šefika Džaferovića kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka i na štetu srpskog Saveza za pobjedu (SDS, PDP, NDP…), koji je imao ambiciju da porazi SNSD i Milorada Dodika kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda Srba.

Odmah po saznanju izbornih rezultata, nezadovoljne bošnjačke i nezadovoljne srpske stranke orkestrirano su krenule u kampanju za ponovno prebrojavanje glasova, za poništavanje izbora u nekim općinama ili izbornim jedinicama, pa čak i za poništavanje izbora u cjelini. Sumnje da su SDA i SNSD pokrali glasove ispoljavaju se zbog velikog broja nevažećih glasačkih listića, jednostranačkih biračkih odbora, fiktivnog prijavljivanja glasača, navodno, mnogo mrtvih na biračkim spiskovima.

U propagandi da je izbornu “pljačku” izvršila SDA najžešći su SBB-ov lider Radončić i lideri stranaka formiranih od strane bivših funkcionera SDA (Šepić i Konaković). Žestina njihove propagande protiv SDA srazmjerna je stepenu njihove mržnje prema SDA i njenim liderima, kao i stepenu poraza na izborima, što žele kompenzirati ujedinjavanjem radi uspostave koalicije u kojoj, po njihovom, nema mjesta za SDA. Oni propagiraju i protiv CIK-a što se nije zalagao da Parlament BiH usvoji njihove prijedloge da se u izbornom procesu primjenjuju skeneri i videonadzor. Ističu da bez skenera i videonadzora izbori u BiH gube smisao.

Etiketirajući sebe da su politički “centar”, lideri NB, NBL, NiP… istiskuju SDA iz takvog njenog identiteta, propagirajući da SDA pripada bošnjačkoj “islamističkoj” ekstremnoj desnici, čime donose radovanje najekstremnijim velikosrpskim i velikohrvatskim nacionalistima, posebno u pogledu njihovih ambicija da SDA i njene lidere na čelu s predsjednikom Alijom Izetbegovićem okrive za uzroke i posljedice rata, a rehabilitiraju Miloševića i Tuđmana kao stvarne krivce u tom pogledu. Ističu da je SDA nesposobna da uspostavi vlast, insistirajući da SDA prizna takvu svoju nesposobnost i prepusti zemlju novoformiranim strankama i njihovim liderima (Šepić, Kukić, Konaković, Hadžibajrić…), koji to navodno mogu. Za ono što protiv BiH čine Dodik i Čović, rehabilitirajući ih, Radončić, Šepić, Kukić, Konaković i Hadžibajrić optužuju SDA i njenog predsjednika Bakira Izetbegovića.

STAVOVI LIDERA SDA O IMPLEMENTACIJI IZBORNIH REZULTATA

Lideri SDA, zabrinuti činjenicom što ih u pogledu formiranja vlasti orkestrirano odbacuju sve političke stranke koje okupljaju Bošnjake, o implementaciji izbornih rezultata zastupaju sljedeće stavove: da treba oblikovati široku koaliciju probosanskih snaga koje iz svojih programa mogu sažeti zajedničke političke osnove i ciljeve te da u oblikovanju široke koalicije treba koristiti dobra iskustva povezivanja probosanskih stranaka iz ranijeg oblikovanja i djelovanja Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH nakon izbora 1996. godine, iz zajedničkog nastupa probosanskih stranaka kada su se razmatrale izmjene Izbornog zakona BiH 2017. i 2018. godine, te iz uspostave, djelovanja i rezultata koalicije Zajedno za BiH u RS-u pred izbore 2018. godine.

Nadalje, smatraju da SDA i SDP trebaju činiti okosnicu vlasti; da se ni jedna stranka apriori ne odbacuje kao mogući činilac u vlasti, da bi bilo najkorisnije da vlast bude simetrična od kantona do nivoa države, što znači da iste stranke čine vlast u kantonima, entitetu FBiH i na nivou države BiH, da su SDA i SDP u predizbornoj kampanji isticali iste ili slične programe koje trebaju zajedničkim učešćem u vlasti realizirati, da nije moguće izbjeći SDA u formiranju vlasti i da to treba postići bez tenzija, da nije logično što su se političke stranke s osvojenim jednim, dva ili tri mandata “digle” u kampanju da one formiraju vlast bez SDA, da su rezultati izbora političkom voljom građana BiH naznačili kakvu koaliciju treba formirati i da tu volju naroda treba ispoštovati, da neke stranke treba spriječiti da pribavljaju podršku birača zloupotrebom javnih resursa, da bez stabilne koalicije nije moguće realizirati data obećanja u predizbornoj kampanji, a da takva obećanja SDA i SDP mogu najpotpunije postići. Lideri SDA ističu da se preuranjeno u javnosti govori i piše o koalicijama, te da za uspostavu koalicija treba sačekati objavu konačnih rezultata, uključujući i rješenja po žalbama koje su uslijedile ili će uslijediti.

 

PROČITAJTE I...

Instrukcija resornog ministarstva u Vladi KS ne samo da je dobra i zakonita nego je u skladu s najvišim demokratskim principima i standardima kakvi se primjenjuju u svakom slobodnom i pluralnom društvu. A šta njena primjena znači u školskoj praksi? Nastava maternjeg jezika odvijat će se kao i ranije. Predavat će isti nastavnici i profesori, a učenici će ići u isto odjeljenje, zajedno kao i do sada, bez obzira na to da li im je maternji jezik srpski, hrvatski ili bosanski. Međutim, prilikom obrade nastavnih jedinica koje se tiču standardnojezičke norme nastavnici će voditi računa o izboru svakog učenika

Bosanska krajina prva je odabrala 300 regruta koji su 6. oktobra 1850. godine došli u Sarajevo. Krajišnici su prihvatili Omer-pašine zahtjeve, ali su ispunjeni i njihovi pošto su tvrdili da se nisu pobunili protiv sultana nego protiv domaćih silnika i rekli su mu da će biti poslušni svakom veziru, ali ne i bosanskim pašama koje su ih u crno zavile i do prosjačkog štapa dotjerale, navodi Galib Šljivo u knjizi Omer Lutfi-paša

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Pusiona SDA 11.11.2018.

    Koja volja naroda je to u SDA,oni su poslije rata 98 imali 900 hiljada glasova a sad samo 300 hiljada gdje je to oni 600 hiljada.
    Od ti 300 hiljada glasova je sigurno 20 hiljada ako ne i više od stari ljudi koji pojma nemaju, ali su ih ovi iz SDA vrbovali s kučnog praga i dovukli na glasanje,tacnije oni su glasali za njih

    Odgovori
  • dr. Hamamdžić 13.11.2018.

    SDA je koalicioni partner sa HDZ, a do juče i sa SDS. To traje od 1991 godine i prvih slobodnih izbora. Sada je SDA spremna ponovo koalirati sa samim đavolima SNSD i HDZ, provjernenim rasturačima BiH. I o čemu onda pričamo? SDA je u interesu samo jedna stvar, a to je da bude u VLASTI i da poklopi BUDŽET koje pune građani. Naučili su 30 godina haman da žive na grbači naroda i ništa ne rade, a ono što i urade desetorostruko naplate krađom. Ponašaju se da su iznad zakona i da su bit života. Narodu i svim strankama se ogadila SDA, jednostavno niko ne želi sa SDA jer su postali društveno gubavi. A ti koji su i glasali za SDA su oni koji su iz straha morali, a i te okove će skinuti do narednih izbora kad vide da su i dalje tu gdje jesu a da nisu ucjenjeni od SDA.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!