U SDA ne postoji “unutrašnja utakmica” i neće je ni biti

Težak i mukotrpan rad Vijeća ministara BiH u proteklim godinama sada daje plodove, a svaki korak naprijed u političkom i društvenom ambijentu kakav je u BiH vrijedan je pohvale. Korak koji je učinilo Vijeće ministara BiH na čelu s Denisom Zvizdićem jedan je od najvećih koraka do sada ka članstvu u Evropskoj uniji. Upravo je to bio povod da razgovaramo s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, koji govori o postignutim rezultatima, ali i pitanjima koja se tiču kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH

STAV: Predali smo odgovore na Upitnik Evropske komisije (EK), koji nam je sljedeći najvažniji korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji?

ZVIZDIĆ: Priprema i izrada više od 20.000 stranica odgovora na 3.242 pitanja iz Upitnika EK bio je najzahtjevniji, najsloženiji i najsveobuhvatniji posao u dosadašnjem procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Predajom odgovora na Upitnik realizirali smo ključni preduvjet za dobivanje kandidatskog statusa koji će, s jedne strane, značiti novu i unaprijeđenu fazu institucionalnih i investicionih odnosa između EU i BiH, a, s druge strane, što je jednako važno zbog trenutne i buduće političke situacije u BiH i regiji, svima poslati jasnu poruku o nepovratnom procesu našeg pristupanja EU.

STAV: Mnogi su mislili da mehanizam koordinacije neće funkcionirati, je li ovo definitivni dokaz da ipak funkcionira? Mislite li da ima prostora da se on poboljša?

ZVIZDIĆ: U pripremi i konačnoj izradi odgovora na Upitnik održane su stotine sastanaka radnih grupa, od kojih su neke imale više od stotinu članova i postignuta je potpuna saglasnost u pristupu, obimu, formi i sadržaju odgovora, čime se mehanizam koordinacije, poslije početnih proceduralnih zastoja, pokazao funkcionalnim i u potpunosti efikasnim. Ima li prostora da se poboljša? Mislim da treba zadržati njegovo bazno načelo poštivanja ustavnih nadležnosti, ali kao i sve što su osmislili i napisali ljudi, ni tekst mehanizma koordinacije nije savršen i podložan je poboljšanjima koja trebaju biti usmjerena ka unapređenju i vremenskom skraćenju pojedinih procedura.

STAV: Proteklih mjeseci bilo je dosta zastoja i kočenja. Očekujete li da će u narednom periodu biti manje ili više tih prepreka kada su u pitanju evroatlantske integracije?

ZVIZDIĆ: Evropske integracije uvijek su bile pitanje postojanja pozitivne političke volje, potpune posvećenosti, upornog rada i kontinuirane unutrašnje i međunarodne komunikacije. Nažalost, evropski put Bosne i Hercegovine bio je u periodu od 2008. do 2015. godine u različitim formama političke i institucionalne blokade. I dok su naši susjedi napredovali, a podsjećam da je Crna Gora dobila kandidatski status 2010, Srbija 2012, a Albanija 2014. godine, oni pojedinci i političke partije koji su tada imali liderske pozicije i dalje su bili “šampioni” u političkim prepucavanjima, a potpuni gubitnici u praktičnom smislu. Ti su isti danas vodeći politikanti i kritizeri svih pozitivnih dešavanja i ukupnog napretka Bosne i Hercegovine, glumeći vještačku zabrinutost za evropske, ekonomske i društvene procese u BiH.

Ipak, na radost građana BiH, posljednje tri godine bile su najuspješnije evropske godine Bosne i Hercegovine. To je istovremeno bio i period reformskih procesa i ekonomskog oporavka i razvoja koji je poboljšao ekonomske parametre i ojačao povjerenje u unutrašnji i međunarodni kredibilitet državnih institucija. Smatram da će se u narednom periodu događaji razvijati u tri pravca koja će značajno utjecati na razvoj unutrašnjih i vanjskih procesa vezanih za BiH. Prvi je ispravna procjena unutrašnjih odnosa i stvarnih kapaciteta ključnih političkih i društvenih aktera bitnih za definiranje vlastite perspektive BiH.

To ustvari znači zaustavljanje provokativne retorike, glorifikacije ratnih zločinaca i revidiranja historijskih činjenica, s jedne, i traženje modela za postizanje unutrašnje kohezije u vezi s pitanjima od općeg političkog, društvenog i sigurnosnog interesa, s druge stane. Drugi je pitanje daljeg razvoja regionalnih odnosa, posebno s našim prvim susjedima, što će zahtijevati stvarni i trajni prestanak miješanja u unutrašnje stvari, odnosno potpuno i bezuvjetno međusobno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta, kao i iskreniji institucionalni odnos u oblasti ekonomske i društvene saradnje. Treći segment jeste pitanje dalje jačanje evropske, odnosno međunarodne pozicije BiH i kontinuirani nastavak realizacije najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva kao što su evroatlantske integracije i očuvanje ukupne regionalne i evropske stabilnosti.

STAV: Kakvi su signali iz Evropske unije, koliko je EU spremna da “popusti” BiH na tom putu EU integracija, uzimajući u obzir kompliciranu strukturu zemlje, jačanje utjecaja Rusije u pojedinim dijelovima BiH i destruktivne sile unutar BiH?

ZVIZDIĆ: Signali iz Evropske unije su pozitivni, podsticajni i optimistični. To smo mogli čuti i u obraćanju predsjednika Evropske komisije, gospodina Junckera, kao i u brojnim ranijim izjavama evropskih dužnosnika zaduženih za BiH, odnosno za regiju zapadnog Balkana. Poruka je jasna: Vrata EU otvorena su za Bosnu i Hercegovinu, brzina pristupanja zavisit će od nas, imat ćemo potrebnu podršku svih nadležnih evropskih institucija, ali neće biti nikakvog “popuštanja” jer su procedure pristupa EU vrlo jasne i jednake za sve potencijalne kandidate. Bosna i Hercegovina je u posljednje tri godine, zahvaljujući istinskom angažmanu Vijeća ministara BiH i svih drugih institucija, čvrsto postavljena na tračnice koje vode ka EU. Moramo i dalje zadržati taj nivo opredijeljenosti i posvećenosti u pravovremenoj realizaciji obaveza u procesu evropskih integracija i preuzimanju pravne stečevine EU.

Međutim, moram naglasiti da nas u narednom periodu čeka još mnogo posla, posebno zbog činjenice da plan Strategije proširenja EU omogućava državama zapadnog Balkana da u procesu integracije dostignu, pa i prestignu jedna drugu. Takva šansa postoji i za BiH, naravno, ukoliko postignemo konsenzus da političke, ekonomske i legislativne reforme nemaju alternativu.

STAV: Jeste li zadovoljni radom Vijeća ministara, koje je ušlo u svoju posljednju godinu mandata? Je li bilo i u VM BiH raznih blokada kao u drugim segmentima vlasti, u javnost takve stvari nisu dopirale, barem ne često?

ZVIZDIĆ: Imajući u vidu vrlo turbulentne političke, društvene i ekonomske procese i odnose, kako unutrašnje, tako i regionalne i međunarodne, u kojima je u protekle tri godine djelovalo Vijeće ministara BiH, mislim da smo sve vrijeme svoj posao radili s maksimalnim nivoom odgovornosti i profesionalnosti i bili dobar i poučan primjer kako se može izgraditi i sačuvati kredibilitet državne institucije.

STAV: Šta smatrate najvećim uspjehom aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH? Koliko je ispunjeno onoga što je u Reformskoj agendi planirano?

ZVIZDIĆ: Premalo je prostora da navedem sve što je za tri godine uradilo Vijeće ministara BiH, a što smatram bitnim za ukupan napredak BiH. Ipak ću istaknuti nekoliko stvari, koristeći metodu poređenja zatečenog i trenutnog stanja, kako bi se moglo jasno razumjeti o kakvim aktivnostima i napretku se radi. Kada je u aprilu 2015. godine imenovano ovo Vijeće ministara BiH, zatekli smo blokadu evropskih i NATO integracija, evidentnu ekonomsku stagnaciju, nedostatak strateškog planiranja, izuzetno nizak nivo rasta BDP-a i svih drugih vitalnih ekonomskih parametara, nizak nivo regionalne saradnje, brojne slabosti u oblasti vladavine prava itd. Zbog toga smo, odmah na početku mandata, odredili nekoliko ključnih prioriteta, kao što su: ubrzanje evropskih integracija BiH, realizacija uvjeta za aktiviranje MAP-a, ekonomski rast i oporavak, jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije, organiziranog kriminala i svih oblika ekstremizma, unapređenje regionalne saradnje, jačanje pozicije BiH na međunarodnom nivou itd.

Svakom od navedenih prioriteta pristupili smo vrlo odgovorno, bili izuzetno posvećeni i u realizaciji svakog od njih napravljen je primjetan napredak: otklonjene su blokade i ubrzan je put BiH ka EU i sada smo u fazi očekivanja kandidatskog statusa, uknjiženo je više od 30 lokacija kao uvjet za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO paktu, realizirano je 79% mjera iz ekonomske Reformske agende za BiH, usvojene su brojne važne i dugo godina čekane politike i strategije – energetska, za zaštitu okoliša, za ruralni razvoj, za upravljanje dugom, za borbu protiv korupcije i terorizma, za iseljeništvo, za pravni sektor i javnu upravu itd., BiH je skinuta sa “sive liste” MONEYVAL-a i FATF-a, čime je dokazana kredibilnost u vezi s borbom protiv pranja novca i finansiranja terorizma, posljednje tri godine BDP kontinuirano zadržava rast iznad 3 posto, u 2017. godini ostvaren je rekordan izvoz, koji je povećan za skoro 17 posto u odnosu na 2016, BiH je u 2017. godini imala najveći nivo stranih investicija, najveću pokrivenost uvoza s izvozom, otvoren je najveći broj novih radnih mjesta, BiH bilježi jednu od najvećih stopa rasta turističkih posjeta, očuvana je ukupna stabilnost itd. Ipak, i pored svega učinjenog, ne mogu kazati da sam u potpunosti zadovoljan jer se moglo učiniti i više, posebno u poboljšanju životnog standarda i rješavanju problema odlaska mladih ljudi, ali imajući u vidu složenost ustavno-političkog i društvenog sistema u BiH, ostvareni su pozitivni trendovi koji daju dobar temelj i potreban optimizam.

STAV: Nedavno je EBRD odobrio dodatni novac za autoceste u BiH, aktivno se pregovara i s Turskom. Jesu li to dobri temelji da se u narednom mandatu završi izgradnja autoceste na Koridoru 5C, ali i drugih cesta?

ZVIZDIĆ: Usvajanje seta zakona o akcizama, postignuti sporazumi i kreditni ugovori s EBRD‑om, EIB-om i drugim međunarodnim finansijskim institucijama, saradnja i razgovori s EU, Turskom i drugim prijateljskim državama koje su zainteresirane za ulaganje u infrastrukturu BiH predstavljaju odličan temelj za novi investicioni ciklus i ubrzanu izgradnju saobraćane infrastrukture, posebno panevropskog koridora, odnosno autoputa 5C koji prolazi kroz BiH. Dakle, stvoreni su svi potrebni finansijski preduvjeti, ali to je samo nužan, ali ne i dovoljan uvjet da se u narednih nekoliko godina završe planirani projekti cestogradnje na teritoriji čitave BiH. To je sada isključiva obaveza nadležnih entitetskih ministarstava i preduzeća koji bi morali predstaviti javnosti svoje planove i rokove, posebno u vezi s izgradnjom autoputa 5C, ali i nekoliko važnih brzih cesta koje bi značajno unaprijedile saobraćajnu povezanost unutar BiH.

STAV: Najavljena je izgradnja Pelješkog mosta, izabran izvođač radova, ima li Vijeće ministara komunikaciju s Hrvatskom o tom pitanju i s Evropskom komisijom? Hoće li zaista početi izgradnja i šta bh. strana čini da zaštiti vlastite interese?

ZVIZDIĆ: Suština priče o Pelješkom mostu jeste u realizaciji prava koja traže i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Za Bosnu i Hercegovinu to znači parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, potpisanog davne 1999. godine, i razgraničenje na moru, koje podrazumijeva definiranje međunarodnog plovnog puta u skladu s UN Konvencijom o pravu mora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more, nad kojim BiH ima puni suverenitet, s otvorenim morem i na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme. Kada se riješi ovaj zahtjev BiH, a to se uz dobru volju i na bazi međusobnog razumijevanja može završiti vrlo brzo, onda niko u BiH neće imati ništa protiv da Republika Hrvatska realizira svoju namjeru u vezi sa saobraćajnim povezivanjem svoje kopnene teritorije.

Očekujemo od Evropske komisije da prihvati validne argumente koje su prezentirale institucije BiH, da se nađe obostrano prihvatljivo rješenje koje mora uvažiti tehničke standarde, kao i standarde međunarodnog prava. Jedno od takvih rješenja o kojem se govori u posljednje vrijeme jeste izgradnja tunela umjesto mosta. Ali, Pelješki most nije jedino sporno pitanje u odnosima BiH i Republike Hrvatske. Tu je i problem korištenja vode iz Buškog jezera, kao i pitanje u vezi s izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada koje Republika Hrvatska namjerava graditi.

U skladu s Evropskom konvencijom o procjeni utjecaja na okolinu prekodržavnih granica, Bosna i Hercegovina od hrvatske strane nije obaviještena o svim aktivnostima u vezi s izborom Trgovske gore kao lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada, niti je aktivno učestvovala u postupku procjene utjecaja na okolinu. BiH očekuje da Hrvatska iz svog prostornog plana usvojenog 2008. godine briše Trgovsku goru kao lokalitet na kojem bi se odlagao radioaktivni otpad niskog i srednjeg stupnja zračenja.

STAV: Ovo je izborna godina i još se čeka kandidat za člana Predsjedništva iz SDA. Hoćete li to biti Vi, odnosno hoćete li prihvatiti taj izazov ako Vam bude ponuđen?

ZVIZDIĆ: Iako razumijem da pitanje SDA-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH izaziva sve veći interes javnosti, jer će ta kandidatura, imajući u vidu da je SDA najveća i najorganiziranija stranka u BiH, u značajnoj mjeri determinirati dešavanja na političkoj i izbornoj sceni BiH, nisam pristalica da se o tako važnom pitanju iznose stavovi na razini kalkulacija i procjena. Unutar SDA još uvijek nisu pokrenute potrebne procedure u vezi s izborom kandidata za člana Predsjedništva BiH, niti smo opterećeni nekim posebnim rokom.

Lično o tome i ne razmišljam previše jer sam potpuno posvećen brojnim i vrlo odgovornim aktivnostima koje obavljam u funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Nikada nisam lično lobirao za bilo koju funkciju koju sam do sada obavljao, niti sam je tražio ili na njoj insistirao, i neću to raditi ni ovaj put.

Naravno, nisam nikada ni bježao od preuzimanja odgovornosti koja mi je bila povjerena, tako da izazov da budem kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred SDA mogu i prihvatiti, ali isto tako nemam problem da podržim nekoga od kolega čija se imena spominju. Ne znam kakvu će odluku donijeti SDA, niti to želim prejudicirati, ali ono što je važno jeste da u vezi s ovim pitanjem u SDA ne postoji “unutrašnja utakmica” i, što se mene tiče, neće je ni biti.

Sljedeći članak

Dom ženskog rukometa

PROČITAJTE I...

U ovom slučaju najveći je problem što je Federalna agencija za državnu službu, nakon što joj je poslan zahtjev iz kabineta premijera da raspiše dva konkursa, za ovo čekala petnaest dana. Tako da se ispostavilo da smo mi to uradili poslije zaključka Skupštine, što nije tačno. Tu onda počinju prozivanja i problemi”

Instrukcija resornog ministarstva u Vladi KS ne samo da je dobra i zakonita nego je u skladu s najvišim demokratskim principima i standardima kakvi se primjenjuju u svakom slobodnom i pluralnom društvu. A šta njena primjena znači u školskoj praksi? Nastava maternjeg jezika odvijat će se kao i ranije. Predavat će isti nastavnici i profesori, a učenici će ići u isto odjeljenje, zajedno kao i do sada, bez obzira na to da li im je maternji jezik srpski, hrvatski ili bosanski. Međutim, prilikom obrade nastavnih jedinica koje se tiču standardnojezičke norme nastavnici će voditi računa o izboru svakog učenika

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!