U sarajevskoj Zetri očekujemo oko 20.000 ljudi

“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”

U organizaciji Unije turskih demokrata Evrope 20. maja u sarajevskoj Zetri održat će se šesti po redu kongres ove evropske civilne organizacije. O aktivnostima ove organizacije, kao i o predstojećem skupu, ekskluzivno za Stav govorio je Zafer Sırakaya, predsjednik Unije turskih demokrata Evrope.

STAV: 20. maja organizira se kongres UETD-a u sarajevskoj Zetri. Na njemu će prisustvovati i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji će u to vrijeme biti u radnoj posjeti BiH. Zašto se ovaj događaj tumači kao predizborni skup AK partije?

SIRAKAYA: Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj 6. redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope – i tom prigodom pridružit će nam se i uvaženi predsjednik Erdoğan, gdje će imati priliku da, ukoliko želi, pošalje svoje poruke u vezi s Balkanom, Turcima u Evropi, mirom u svijetu i, naravno, turskom politikom. Učešće gospodina Erdoğana nas mnogo veseli, tim više što vjerujemo da će to doprinijeti Bosni i Hercegovini i miru u cijeloj regiji.

STAV: Zašto se organizacija kojom predsjedavate u zemljama EU zove UETD (Union of European Turkish Democrats), a podružnica u Bosni i Hercegovi UEBD (Union of European Balkans Democrats)? Koja je razlika?

SIRAKAYA: Unija turskih demokrata Evrope utemeljena je na ideji koncipiranoj na proizvodnji za društvo korisnih vrijednosti i aktivnosti. BiH je multietničko društvo i prirodno je da naziv organizacije ne može biti nametnut već prilagođen prilikama. Unija turskih demokrata Evrope, s obzirom na to da se radi o organizaciji koja je utemeljena na spomenutoj ideji, osnovana je u Bosni i Hercegovini pod nazivom Unija evropskih demokrata Balkana. Cilj je da budemo orijentirani ka ideji, a ne nazivu.

STAV: Možete li mi dati malo više informacija o Vašoj organizaciji: otkad postoji, koliko članova imate, s kim sarađujete u Evropi, šta su ciljevi ove organizacije?

SIRAKAYA: Unija turskih demokrata Evrope civilna je organizacija osnovana 2004. godine. Danas je to jedna dinamična platforma koja djeluje u 17 zemalja, 37 regija sa svojih 152 predstavništva i 48 predstavnika. U Evropi, generalno, vodimo aktivnosti s 20.000 članova. Kada promatramo naše prijateljske zemlje i ljude koji nam pomažu na volonterskoj osnovi i, ako uzmemo u obzir da samo u sarajevskoj Zetri očekujemo oko 20.000 ljudi, onda možemo slobodno kazati da smo nevladina organizacija koja u Evropi broji na stotine hiljada članova volontera.

STAV: Bavite se organizacijom naučnih skupova, humanitarnim radom…

SIRAKAYA: Naše aktivnosti vode se u tri pravca: jedne su orijentirane na sektor društva, druge su političke i treće su aktivnosti na polju kulture. Naš glavni cilj jeste služiti cjelokupnom čovječanstvu. Trudit ćemo se da povećamo politički aktivizam kod ljudi i u zemljama boravka i u domovini. Ujedno ćemo se u zemljama u kojima smo nastanjeni zalagati da kroz naše aktivnosti uspostavimo mostove između kultura, naravno, koristeći dinamiku tih društava u kojima se nalazimo.

Unija turskih demokrata Evrope u proteklom je periodu realizirala set aktivnosti, konferencija, radnih sastanaka, akademskih radionica i izvještaja. Kao primjer ću navesti činjenicu da Turci kao doseljenici u Evropi žive već 60 godina i da nikad niko nije pripremio neku vrstu izvještaja političke perspektive tih ljudi. Prvi je put UETD 2017. godine objavio jedan takav izvještaj gdje je studiozno predstavljeno stanje Turaka u evropskim zemljama s njihovom pogledom na Tursku, na zemlju u kojoj borave, politiku, manjkavosti u kulturnom pogledu koje ih se tiču, evropsko društvo, evropske medije i postojanje predrasuda…, sve te teme smo izučili jer, da bismo mogli dijagnosticirati određeno stanje, potrebno je prethodno pogledati simptome. Smatramo da je važno da politički centri ove studije uzmu u razmatranje.

STAV: Koji su ciljevi vaše organizacije u BiH?

SIRAKAYA: Osim navedenog, u Bosni i Hercegovini i u Evropi smo na konferencijama vodili diskusije o budućnosti muslimanskih društava. Usaglasili smo do stav da se o ideji Evrope neće moći govoriti a da se ne govori o islamu kao i da se ideja Evrope neće moći graditi bez islamskog elementa. Ovo su neke od veoma zanimljivih aktivnosti koje smo imali. Također, održali smo Prvi svjetski samit žena u Kölnu, gdje smo imali govornice i govornike iz cijelog svijeta, sa simultanim prevođenjem. Vodili smo aktivnosti informiranja o djelovanju različitih terorističkih organizacija u Evropi, posebno nakon vojne akcije turske vojske “Maslinova grančica”, koja se vodila u Afrinu, a koja je imala cilj čišćenje turskih graničnih predjela od terorističkog djelovanja.

Uspostavili smo kontakt s 88 nevladinih organizacija, džemata i naših ljudi, zatim s političkim predstavnicima, parlamentarcima, nevladinim organizacijama i think tankovima, kojima smo podnijeli izvještaj o ovoj temi. Dok smo vjerodostojno informirali javnost o ovakvim događajima, vodili smo i humanitarne aktivnosti. “Ko zaspe sit dok mu je komšija gladan – taj nije od nas” jeste poruka pod kojom smo pružili pomoć našoj braći u Miyanmaru te ih posjetili i iskazali svaki vid podrške. U Halepu smo učinili isto. Mi ne gledamo na pol, narodnost, boju kože ili vjeru, mi volimo ljude jer su Božija stvorenja. To je mudro kazao Yunus: “Ako voliš Stvoritelja, voli sve stvoreno.” To je naš pristup i s tim pristupom ćemo, ako Bog da, nastaviti.

 

PROČITAJTE I...

Niko, pak, nema pravo da određuje što je za Drugog uvredljivo i niko nema pravo da bude nasilan ili da poziva na nasilje. Naime, ne mogu se promovirati evropske vrijednosti na putu Bosne i Hercegovine prema EU, a da istom na drugoj strani ponižavate vrijednosti velikog broja građana. Primjerice, traži se i tražit će se tolerancija prema spolnim i rodnim različitostima. Tražit će se da ih društvo prihvati kao ravnopravne građane.

Skupština Medžlisa bira Izvršni odbor, a ovi izbori održat će se u subotu 22. decembra. Delegati džemata u tijelu za izbor sabornika u Sabor Islamske zajednice imat će izbore u nedjelju, 23. decembra, a verifikacija mandata sabornicima bit će upriličena sedmicu ili dvije kasnije, nakon što u Rijaset pristignu konačni rezultati izbora s terena. Stoga su ovi izbori veoma važni jer na njima ne samo da se bira rukovodstvo džemata i medžlisa, kao ćelija iz kojih se grana struktura Islamske zajednice, već i Sabor IZ BiH kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo IZ BiH s veoma širokom paletom ovlasti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!