Iseljavanje: U Njemačku najčešće s putovnicom

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom. 

Njemački zavod za statistiku – Statistisches Bundesamt – objavio je ovog mjeseca da je prošle godine njemačku vizu dobilo 20.255 osoba s bosanskohercegovačkim pasošem. Od toga je njih 15.465 ovu vizu dobilo prvi put, dok je preostalih 4.790 uglavnom produžavalo boravak u Njemačkoj.

U istom periodu, ovu zemlju napustilo je približno 12.000 bh. državljana, tako da je u Njemačkoj 31. decembra 2017. godine živjelo 180.950 naših državljana, odnosno 8.390 više nego godinu ranije.

Prema njemačkoj službenoj statistici, broj naših državljana u Njemačkoj povećao se u posljednje četiri godine za 23.495. U istom četverogodišnjem periodu broj osoba koji su njemačku vizu dobili u svoje hrvatske putovnice povećao se za 127.357, a samo u prošloj godini za 35.295.

Od kraja 2013. do kraja 2017. godine u Njemačkoj je povećan i broj vlasnika pasoša Kosova (37.710), Makedonije (21.671), Srbije (20.492), Slovenije (5.201) i Crne Gore (4.263).

Među zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju najveći brojčani rast među novim privremenim stanovnicima Njemačke zabilježili su Hrvati (52,9%), slijede ih Makedonci (27,9%), Crnogorci (24,7%), Kosovari (22,1%), Slovenci (21,6%), dok je broj državljana Bosne i Hercegovine (14,9%) i Srbije (10%) imao nešto niži rast.

Ukupno povećanje broja državljana ovih zemalja u Njemačkoj u protekle četiri godine iznosio je 240.169, od čega je onih s hrvatskom putovnicom čak 53%.

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom.

PROČITAJTE I...

Mora se priznati da je Isovićev tekst, naravno, sasvim nenamjerno, ponešto i humorističan jer u njemu pokušava da se bavi kronizmom, korupcijom i legitimitetom izbora. Svakome ko se iole sjeća života u propaloj Jugoslaviji komično je posmatrati kako štovatelj polustoljetnog nedemokratskog jednopartijskoj sistema dovodi u pitanje regularnost izbora u današnjem vremenu. Izbora danas barem ima, a o tome jesu li legitimni, srećom, odlučuju relevantne institucije, a ne Isović i njegovi istomišljenici.

Predlagači odluke prihvatili su činjenicu da su ličnosti čija će imena ponijeti nazivi pojedinih ulica u Sjenici od historijske važnosti i stvar nacionalnog identiteta i jednog i drugog naroda i da ni jedni ni drugi ne mogu odstupiti od toga. Tako su u prijedlog odluke zajedno ušli i Karađorđe Petrović i Alija Izetbegović, i Vuk Karadžić i Muhamed Hevaji Uskufi, i Mak Dizdar i Ivo Andrić, isto kao i mnoge druge za Bošnjake i Srbe značajne ličnosti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!