Iseljavanje: U Njemačku najčešće s putovnicom

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom. 

Njemački zavod za statistiku – Statistisches Bundesamt – objavio je ovog mjeseca da je prošle godine njemačku vizu dobilo 20.255 osoba s bosanskohercegovačkim pasošem. Od toga je njih 15.465 ovu vizu dobilo prvi put, dok je preostalih 4.790 uglavnom produžavalo boravak u Njemačkoj.

U istom periodu, ovu zemlju napustilo je približno 12.000 bh. državljana, tako da je u Njemačkoj 31. decembra 2017. godine živjelo 180.950 naših državljana, odnosno 8.390 više nego godinu ranije.

Prema njemačkoj službenoj statistici, broj naših državljana u Njemačkoj povećao se u posljednje četiri godine za 23.495. U istom četverogodišnjem periodu broj osoba koji su njemačku vizu dobili u svoje hrvatske putovnice povećao se za 127.357, a samo u prošloj godini za 35.295.

Od kraja 2013. do kraja 2017. godine u Njemačkoj je povećan i broj vlasnika pasoša Kosova (37.710), Makedonije (21.671), Srbije (20.492), Slovenije (5.201) i Crne Gore (4.263).

Među zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju najveći brojčani rast među novim privremenim stanovnicima Njemačke zabilježili su Hrvati (52,9%), slijede ih Makedonci (27,9%), Crnogorci (24,7%), Kosovari (22,1%), Slovenci (21,6%), dok je broj državljana Bosne i Hercegovine (14,9%) i Srbije (10%) imao nešto niži rast.

Ukupno povećanje broja državljana ovih zemalja u Njemačkoj u protekle četiri godine iznosio je 240.169, od čega je onih s hrvatskom putovnicom čak 53%.

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom.

PROČITAJTE I...

“Mogla sam i ja otići kao i mnogi. Nije ova država lahka za život, ali i studenti iz Njemačke idu u Francusku da studiraju, odlaze ljudi odsvakuda, traže nešto bolje. Ali ti kao insan ne možeš pobjeći od sebe, možeš samo ponijeti dio sebe. U ovoj situaciji ne treba bježati, po čemu smo mi poznati, nego treba rješavati probleme, treba ovdje najbolje što možeš raditi svoj posao. Možda bi nam, kada se ne bismo predavali olahko, bilo bolje”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!