Iseljavanje: U Njemačku najčešće s putovnicom

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom. 

Njemački zavod za statistiku – Statistisches Bundesamt – objavio je ovog mjeseca da je prošle godine njemačku vizu dobilo 20.255 osoba s bosanskohercegovačkim pasošem. Od toga je njih 15.465 ovu vizu dobilo prvi put, dok je preostalih 4.790 uglavnom produžavalo boravak u Njemačkoj.

U istom periodu, ovu zemlju napustilo je približno 12.000 bh. državljana, tako da je u Njemačkoj 31. decembra 2017. godine živjelo 180.950 naših državljana, odnosno 8.390 više nego godinu ranije.

Prema njemačkoj službenoj statistici, broj naših državljana u Njemačkoj povećao se u posljednje četiri godine za 23.495. U istom četverogodišnjem periodu broj osoba koji su njemačku vizu dobili u svoje hrvatske putovnice povećao se za 127.357, a samo u prošloj godini za 35.295.

Od kraja 2013. do kraja 2017. godine u Njemačkoj je povećan i broj vlasnika pasoša Kosova (37.710), Makedonije (21.671), Srbije (20.492), Slovenije (5.201) i Crne Gore (4.263).

Među zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju najveći brojčani rast među novim privremenim stanovnicima Njemačke zabilježili su Hrvati (52,9%), slijede ih Makedonci (27,9%), Crnogorci (24,7%), Kosovari (22,1%), Slovenci (21,6%), dok je broj državljana Bosne i Hercegovine (14,9%) i Srbije (10%) imao nešto niži rast.

Ukupno povećanje broja državljana ovih zemalja u Njemačkoj u protekle četiri godine iznosio je 240.169, od čega je onih s hrvatskom putovnicom čak 53%.

Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od pasoša država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom.

PROČITAJTE I...

Sabrija Prohić jedan je od četvero gračaničkih Prohića koji će 29. maja ove godine i zvanično biti proglašeni “pravednicima među narodima” u sarajevskoj sinagogi. Sabrija Prohić, njegova supruga Safeta, majka Esma i brat Avdo Prohić imenovani su “pravednicima” jer su tokom Drugog svjetskog rata spasili jevrejsku djevojčicu Nadu Kolman. Priznanje će nasljednicima biti uručeno u zgradi Jevrejske općine

Priča Ajka kako godinama oka nije sklopila. Satrala je, veli, tuga za djecom. Pa i te silne brige za “Hambarinkinom ogradom” i ovim trenutkom, u strahu da ga ne dočeka. Jer, kako dinski dušmani drugačije nisu dali nego da se za pobijeni narod vjere Muhammedove, a. s., po Prijedoru proširuju neki postojeći haremi, a ne, kako bi to bio red, svi da se pokopaju na jedno časno mjesto, Huse i Ajka Mujdžić sjete se da se baš na tu njihovu ogradu, zvanu Hambarinkina, a nasred Čarakova i ispred društvenog doma, mogu komotno pokopati šehidi. Pa i njihova tri sina.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!