U FRANCUSKOM ANNECYJU OSAM BOSANSKIH PORODICA DOBILO BLIZANCE

Annecy je grad koji leži na obali istoimenog jezera, a kroz centar grada protječe rijeka Thiou, koja je razdvojena na dva kanala, pa tako Annecy djeluje kao Venecija, i krasi ga veliki broj mostova ukrašenih cvijećem. Zato ga često i nazivaju “alpska Venecija”, a zbog jezera, dobio je i naziv “biser francuskih Alpa”. 

Annecy je grad na jugoistoku Francuske, u podnožju Alpa, gotovo na granici sa Švicarskom. Nastanjuje ga oko 52.000 stanovnika. Među njima je, naravno, najviše doseljenika, posebno iz Afrike, ali svoj dom tamo je pronašlo oko 200 porodica iz Bosne i Hercegovine. Uglavnom su to porodice iz Podrinja, ljudi koji su u Francusku u poslijeratnim godinama otišli kao azilanti.

U gradu i zemlji koji muku muče s natalitetom, gdje već dugo nema značajnijeg prirodnog priraštaja, zanimljivo djeluje podatak da je čak osam bosanskih porodica u Annecyju dobilo blizance u posljednjih nekoliko godina, a jedna porodica dobila je i dva para blizanaca.

Iako su Bosanci i Hercegovci mala zajednica u ovom gradu, prilično dobro su organizirani, prije nekoliko godina kupili su prostorije i osnovali džemat, djeca imaju redovnu mektepsku nastavu, organiziraju turnire u fudbalu i svake godine u ovom gradu organiziraju obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici kako bi i sugrađane upoznali o dešavanjima u Srebrenici jula 1995. Ove godine otišli su korak dalje pa su zajedno s džematom iz Ženeve podsjetili na stradanje Srebreničana ispred zgrade Ujedinjenih naroda u Ženevi.

Da su Bosanci i Hercegovci uspješno integrirani u francusko društvo, svjedoči i činjenica da na ovako mali broj porodica i u kratkom vremenu, svega 15-ak godina, ima već nekoliko uspješnih firmi koje su osnovali Bosanci.

Annecy je grad koji leži na obali istoimenog jezera, a kroz centar grada protječe rijeka Thiou, koja je razdvojena na dva kanala, pa tako Annecy djeluje kao Venecija, i krasi ga veliki broj mostova ukrašenih cvijećem. Zato ga često i nazivaju “alpska Venecija”, a zbog jezera, dobio je i naziv “biser francuskih Alpa”.

 

PROČITAJTE I...

Ta demokratska (r)evolucija poremetila je decenijsku (ne)ravnotežu u kojoj je kemalistička oligarhija vladala a da nikad nije dobila nijedne (poštene) izbore. Prelazak na predsjednički sistem u kojem se izvršna vlast osvaja s minimum 50% + 1 glas nadu oligarhije o povratku na stari status quo učinio je još iluzornijom

O tome sam javno govorio i pisao u medijima na više jezika, mimo bosanskog, da Bošnjaci s Kosova trebaju biti uključeni u dijalog i, u tom kontekstu, da i nama ne odgovara nikakva podjela Kosova, odnosno pomjeranje granica. Razloga je najmanje tri. Prvi, većina Albanaca je protiv toga, a to znači da se sumnja da će takvo rješenje još više iskomplicirati mogućnosti dogovora jer će se otvoriti neka bolna pitanja. Drugi razlog je što “korekcija granica” dotiče direktno Bošnjake Kosova jer gube naselja Rvatsku i Berberište u općini Leposavić. Treći razlog što smo protiv “korekcije granica” jeste zbog već kazane strepnje da je Bosna i Hercegovina zapravo glavna meta ovakvim načinom rješavanja kosovskog spora sa Srbijom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!