Turska direkcija vakufa u BiH uložila je 50 miliona maraka

Konačno je nastavljena gradnja novog sjedišta Rijaseta Islamske Zajednice u BiH. Nakon duge potrage, gradnju objekta vrijednog dvanaest miliona maraka finansirat će Republika Turska, odnosno tamošnja Generalna direkcija vakufa. O značaju ove građevine, njezinoj historiji i dugoj i ustrajnoj potrazi za novcem neophodnim za gradnju novog sjedišta za Stav piše direktor vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Piše: Senaid ZAJIMOVIĆ

Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice gradi se na vakufskoj parceli koja se nalazi na prelijepom mjestu u blizini šehidskog mezarja na Kovačima, u starom dijelu Sarajeva. Iz nama dostupnih vakufnama, sidžila, objavljenih historijskih izvora, ne možemo sasvim pouzdano utvrditi kojem je tačno vakufu parcela ranije pripadala. Na tom lokalitetu još skraja 15. stoljeća postojala je mahala El-Mekabir (groblja), koja se prostirala na prostoru od Miljacke preko Nadmlina prema Kovačima, gdje je bilo veliko muslimansko groblje, po kojem je mahala i dobila ime. Nekada se ova najveća nekropola starog Sarajeva protezala od Nadmlina pa prema Jekovcu do Žute tabije, i od kula u Širokcu i na Ploči do Saburine ulice, spuštajući se odatle pokraj Mišćine mahale sve do Baščaršije. Taj cijeli lokalitet, kasnije ispresijecan putevima, kao groblje, bio je vakufski (eradi vakfiyya).

U saradnji s Arhivom Generalne direkcije vakufa i na osnovu dostupnih dokumenata došli smo do podatka da je ova parcela najvjerovatnije pripadala Gazi Husrev-begovom vakufu. U posjedu smo teksta koji implicira da je Gazi Husrev-beg na tom lokalitetu uvakufio zemlju za potrebe mezarluka. Zbog nepostojanja preciznih podataka o vlasništvu, dolaskom austrougarske uprave u BiH ova je parcela upisana kao “imovina Muhamedanske vjerske općine”, čiji je sljednik Islamska zajednica. Od dolaska Austro-Ugarske na parceli nisu postojali niti su građeni objekti. Prije početka izgradnje upravne zgrade Rijaseta, Islamska zajednica je parcelu izdavala u zakup. Posljednji put korištena je za potrebe privatne firme kao stovarište građevinskog materijala. Na osnovu pravosnažnog rješenja općine Stari Grad od 2. septembra 2008. godine, u zemljišno-knjižnom izvatku uknjiženo je pravo korištenja radi izgradnje objekta upravne zgrade Rijaseta u korist IZ u BiH, odnosno Rijaseta s 1/1. Tako se kao najadekvatnije mjesto za izgradnju ovog sjedišta pokazala upravo parcela na Kovačima.

PROJEKTI VRIJEDNI 50 MILIONA

Ideju o izgradnji reprezentativnog sjedišta Rijaseta IZ pokrenuo je 2007. godine tadašnji sastav Rijaseta IZ, na čelu s reisul-ulemom dr. Mustafom ef. Cerićem. Ideju je podržala grupa bosanskohercegovačkih privrednika, a većina njih dala je inicijalna novčana sredstva za početak gradnje. Već 2008. godine postavljen je kamen temeljac za izgradnju. Projekt za zgradu uradio je poznati arhitekt Zlatko Ugljen.

Budući da se prema projektantskoj procjeni radi o projektu vrijednom oko 15 miliona maraka, zbog nedostatka sredstava radovi su brzo obustavljeni. Tadašnji je Rijaset putem institucije generalnog sekretara Svjetske libijske da'we Ahmeda Šerifa uspio dobiti donaciju od Velike Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije za završetak prve faze građevinskih radova i obećanje za završetak izgradnje i opremanje. Međutim, u Libiji se u međuvremenu dogodila revolucija, pa obećanje nije realizirano. Tada su započete aktivnosti na pronalaženju donatora iz prijateljskih muslimanskih zemalja. Reisul-ulema i direktor Vakufske direkcije dva puta su posjetili emira Kuvajta s istim zahtjevom. Država Kuvajt na čelu sa svojim emirom Es‑Sabahom razmatrala je mogućnost finansiranja završetka izgradnje zgrade. U tom smislu odvijale su se i određene aktivnosti, ali do konačne saglasnosti nije došlo.

Dolaskom reisul-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića na čelo Islamske zajednice, ove se aktivnosti intenziviraju i traže se novi potencijalni partneri u realizaciji već započetog objekta. Pregovori su vođeni s nekoliko država, s Kuvajtom, s Katarom, sa Saudijskom Arabijom, Turskom. Do konačnog pronalaska sredstava najzainteresiraniji su bili Kuvajt i Turska. Predsjedništvo za vjerske poslove (Diyanet) Republike Turske tada je izdvojilo i određena sredstva.

Pregovori oko moguće pomoći Generalne direkcije vakufa Republike Turske u dovršetku izgradnje započeli su krajem 2016. godine, kada smo praktično iscrpili sve druge mogućnosti.

Naime, u 2010. godini uspostavljeni su prvi kontakti i saradnja s Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske. Do tada je Direkcija na našim prostorima bila nepoznata kao institucija i nismo imali nikakvu saradnju s njima. To je inače bila godina u kojoj je Vakufska direkcija pokrenula aktivnosti na uspostavljanju saradnje sa sličnim institucijama iz prijateljskih zemalja. Među njima je bila i Generalna direkcija. Nakon uspostave saradnje, zajedno smo inicirali izmjene u turskom zakonu po kojima bi Direkciji bilo dozvoljeno investiranje izvan Republike Turske, što do tada nije bio slučaj. U toj godini potpisali smo Protokol za realizaciju prvog projekta u Bosni i Hercegovini. Radilo se o projektu prikupljanja, digitalizacije, transkripcije, analize i prijevoda arhivske građe o vakufima u BiH iz osmanlijskog perioda, a koja se nalazi u Turskoj i BiH.

Naša međusobna saradnja iz dana u dan jačala je i povećavala se, tako da smo 2012. godine potpisali protokol o saradnji na obnovi Isa-begovog hamama u Sarajevu. Nakon toga, potpisali smo protokol i realizirali projekt obnove Derviš-hanumine medrese u Bosanskoj Gradišci. Sva tri projekta u međuvremenu su završena, a trenutno u BiH zajednički realiziramo petnaest drugih projekata čija ukupna vrijednost prelazi 50 miliona maraka. Radi se o ponovnoj izgradnji Aladža džamije u Foči, ponovnoj izgradnji Sinan-begove džamije u Čajniču, ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije u Banjoj Luci, restauraciji Baščaršijske džamije u Sarajevu, restauraciji Šarene džamije u Travniku, restauraciji Behram-begove džamije u Tuzli, restauraciji kompleksa Ferhad-begove džamije u Tešnju, izgradnji studentskog doma Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, izgradnji vakufske stambeno-poslovne zgrade u Odobašinoj ulici u Sarajevu, izgradnji tržnog centra na vakufskoj parceli u Sanskom Mostu i izgradnji vakufskog objekta “Medresa” u Fojnici.

Većina ovih objekata koje rekonstruiramo, restauriramo i nanovo gradimo nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Inače, Bosna i Hercegovina prva je država u kojoj ova vakufska ustanova finansira projekte izvan Turske. Mi smo u svojim zahtjevima za saradnjom veoma odlučno nastupili. Smatrali smo da imamo pravo na njihovu pomoć i da je njihova dužnost pomoći objekte koji su od interesa ne samo Bosne i Hercegovine već i Turske, s obzirom na to da se radi o objektima koji su direktna zaostavština osmanlijskog kulturnog naslijeđa. Smatrali smo da je obostrani interes voditi brigu o takvom naslijeđu. Veoma smo zahvalni razumijevanju naših prijatelja iz Turske, i to na svim nivoima, njihovom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, koji nije zaboravio zemlje Balkana, njihovoj vladi, ambasadi, svim institucijama koje učestvuju u investiranju i razvoju države Bosne i Hercegovine, a posebno Generalnoj direkciji vakufa.

DOVRŠETAK ZA DVIJE GODINE

Prošle godine smo direktoru Generalne direkcije vakufa Republike Turske predložili da pomogne dovršetak izgradnje upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice. Budući da je princip prilikom davanja saglasnosti na određeni projekt da on ima veze s osmanlijskim periodom, svejedno radilo se o objektu iz tog perioda ili zemljišnoj parceli, razmatranje našeg prijedloga trajalo je određeno vrijeme. I to upravo zbog činjenice da nam je bilo teško pronaći podatke o zemljišnoj parceli i dovesti je u vezu s periodom osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. Informirali smo ih da je to jedan od najznačajnijih projekata Islamske zajednice u BiH. Pregovori su dugo trajali. Mnogo smo dokumentacije razmijenili. Njihova komisija nekoliko puta dolazila je u posjetu Vakufskoj direkciji IZ u BiH, posjećivala lokaciju te analizirala mogućnosti investiranja u objekt koji je neko već započeo. Prije dva mjeseca konačno su nas obavijestili da će finansirati i ovaj projekt, što nas je veoma obradovalo. Nakon toga smo zajednički radili na pripremi protokola o saradnji koji je, hvala Bogu, pripremljen i potpisan prije nekoliko dana u Sarajevu.

Što se tiče radova na dovršetku izgradnje upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice, oni će početi nakon što se provede tenderska procedura i izabere izvođača radova. Očekujemo da će se ta procedura završiti do kraja ove godine i da ćemo početkom naredne uvesti izvođača na gradilište i početi s radovima. Procijenjena vrijednost radova na dovršetku objekta iznosi između 10 i 12 miliona maraka. Pretpostavka je da bi dovršetak izgradnje mogao trajati oko dvije godine, nakon čega će sjedišta Rijaseta i kancelarije reisul-uleme biti preseljeno u nove prostorije. To će biti važan događaj za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, koja je na čelu s reisul-ulemom i Rijasetom najvažnija institucija bošnjačkog naroda, ne samo u smislu vjerskog i duhovnog autoriteta nego kao i institucija koja svojim nastojanjima i mnogobrojnim projektima predstavlja garant jedinstva i opstanka našeg naroda na ovim prostorima. Radujemo se skorom završetku objekta koji priliči instituciji reisul-uleme i Rijaseta i činjenici da ćemo konačno imati reprezentativno predstavništvo naše Islamske zajednice.

PROČITAJTE I...

“Cazinska medresa zatvorena je odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata, a ponovo je otvorena odmah nakon početka posljednjeg rata, odnosno agresije na našu zemlju. Medresa je zatvorena 1920. godine zbog nedostatka materijalnih sredstava, a otvorena je 1993. godine zbog duhovnih potreba muslimana ovog kraja. Cazin i cijela Bosanska krajina nisu mogli više podnositi stanje prekinute tradicije, već su odlučili obnoviti kontinuitet pamćenja. Medresa je ponovo svečano otvorena 8. septembra 1993. godine”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!