Tri dramatična dana u historiji BiH

Prije tačno 25 godina, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Na referendum je izašlo oko 64% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44%. Mnogi su bh. Srbi, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članica Ujedinjenih naroda

Bila su to vjerovatno tri najdramatičnija dana u novijoj povijesti BiH. Referendum, glasanje građana BiH o nezavisnoj Bosni i Hercegovini, pa barikade na ulicama Sarajeva i prve žrtve kao najava agresije na zemlju koja je tek odlučila proglasiti samostalnost. Redovi koji slijede izvadak su najvažnijih tekstova iz sarajevskog Oslobođenja kao podsjećanje na važne trenutke i osobe od prije dvije i po decenije.

29. februar: BiH odlučuje o suverenosti naslovnica je Oslobođenja od 29. februara. U sedam sati otvoreno je 4.500 glasačkih mjesta. Predsjednik glasačke komisije Mirko Bošković kazao je kako su obavljene pripreme u 107, od 109 bh. općina. Oslobođenje donosi na naslovnici i detalje s konferencije za novinare koju su održali Alija Izetbegović, Stjepan Kljuić, Jure Pelivan, Rusmir Mahmutćehajić, Haris Silajdžić i Mirko Bošković. Izetbegović je kazao kako bi bio zadovoljan s odzivom 60 procenata građana. Silajdžić je rekao kako je referendum posljednji uvjet svijeta za nezavisnost, a Kljuić i kako će uskoro zakazati konvenciju koja će ga potvrditi kao predsjednika HDZ-a. Uvodnik Oslobođenja potpisuje Goran Milić, koji kaže kako je “danas dan za svečano odijelo”. Mostarski su taksisti glasači prevozili besplatno. U Travniku je blokiran put ka Banjoj Luci nakon što su stanovnici naselja Stojkovići zatražili odlazak vojske iz njihovog mjesta. Oslobođenje prenosi i detalje s pres‑konferencije SDS-a, na kojoj je rečeno kako Srbi neće ometati referendum. Najavljen je i dolazak prethodnice snaga UN-a u BiH za desetak dana, a Alija Isaković imenovan je za upravnika Narodnog pozorišta u Sarajevu.

1. mart: Odziv veoma dobar stoji na naslovnici od nedjelje 1. marta. Blokada puta kod Travnika rezultirala je smrću taksiste Boška Zahara i Vase Potajca, mještanina Ljubinog Hana. Ljekari se za život bore Samiru Magliću. Oni su stradali u puškaranju na barikadi koju su srpski žitelji Ljubinog Hana postavili na ulazu u selo. Asim Fazlić, načelnik SJB Travnik, kazao je kako naoružana, maskirana lica nisu dozvolila policiji izlazak na uviđaj. Situacija u Travniku bila je dramatična, a u Ljubinom Hanu kazali su kako neće skloniti barikadu sve dok im se ne obrati Radovan Karadžić. Izvještavajući o referendumu, američki mediji pišu kako su to presudni dani za BiH, iz Washingtona javlja Ivica Mišić. Najavljuje se pobjeda većinskog opredjeljenja za nezavisnost, dok francuski mediji tvrde kako ni referendum ne garantira sadašnje granice BiH. Oslobođenje na posljednjoj stranici javlja kako je najveći odziv na referendum zabilježen u Cazinu, 77,5 posto, a najmanji u Šekovićima, 1.64 posto. U Maglaju je eksplodirala bomba u kafani Dževada Bašića. Jedna marka vrijedila je 85 dinara, a nogometaši Željezničara stupili su u štrajk, tražeći ultimativno odlazak trenera Milana Ribara.

2. mart: Uvjerljiv odgovor Evropi naslovnica je Oslobođenja od 2. marta. Prvog dana referenduma, stoji u članku, glasalo je 50,88 posto stanovnika BiH. “Mislim da možemo da kažemo da smo ne samo suverena i nezavisna država, mi smo to i do sada bili, nego i međunarodno priznata država”, izjavio je Alija Izetbegović nakon glasanja i obilaska pres‑centra u Skupštini SR BiH. “BiH nije nacionalna država, već građanska republika, i uvjeren sam da će BiH biti nukleus integracije na novim osnovama među bivšim državama”, kazao je Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova BiH. Na drugoj strani Oslobođenje opširno izvještava o dramatičnoj noći u Banjoj Luci, gdje je došlo do oštrog sukoba SDS-a Bosanske Krajine i sarajevske centrale. Kako bi smirio strasti, Karadžić je govorio tri i po sata. U Ljubuškom je u zrak odletio spomenik partizanima, a kod Mrkonjić‑Grada dinamitom je srušeno turbe Alije Đerzeleza. Rezervisti u Trebinju istjerali su članove glasačke komisije s njihovih mjesta, dok je u Brčkom demolirano glasačko mjesto. Popustila je napetost u Turbetu nakon ubistva dviju osoba. Zbog štrajka igrača, Željezničar je protiv Pelistera igrao s juniorskim sastavom i izgubio 1-0, kako je okončana i utakmica Sarajeva u Nikšiću. U Mostaru je Velež pobijedio Rad s 2-0, golovima Jedvaja i Maslovara. Borac i Sloboda igrali su 2-2. Istog dana Oslobođenje izdaje vanredno, besplatno izdanje. S naslovom Barikade protiv Sarajeva list izvještava o tome kako je glavni grad BiH osvanuo pod barikadama. Pale su i prve žrtve, ima ranjenih, a u gradu je paralizirano svako kretanje. SDS izdaje saopćenje u kojem stoji kako su razlog za barikade dešavanja na Baščaršiji, gdje je ubijen građanin srpske nacionalnosti Nikola Gardović. U gradu zasjeda Krizni štab, a Ejup Ganić s naslovnice poručuje: SDS organizator barikada. Predsjedništvo SR BiH jednoglasno je osudilo nasilje i pozvalo sve građane Sarajeva da se vrate svojim kućama i redovnim poslovima. List u posebnom izdanju detaljno izvještava o ubistvu svata. Piše kako je u nedjelju u 16 sati, na svadbi Milana Gardovića, ubijen njegov otac Nikola, a ranjen zet Radenko Mirović. “Policija je sporo reagovala”, kazao je gradonačelnik Sarajeva Muhamed Kreševljaković. U članku o ubistvu stoji i kako su osumnjičeni Suad Šabović, Igor Dodig i Muhamed Švrakić, za kojima se traga. U gradu su zatvorene prodavnice, hljeb se prodavao s kamiona, a na Baščaršiji su osvanule crvene i zelene beretke. Iz Hitne pomoći su kazali kako su tokom noći u Sarajevu ubijene četiri osobe, troje ih je ranjeno, a Alija Mulaomerović, direktor Zavoda za hitnu pomoć, rekao je kako je lično urgirao kod Ljiljane Karadžić da omogući nesmetan rad osoblju ove ustanove. Na Kozijoj ćupriji postavljena je barikada na kojoj se nalazilo između dvije i tri hiljade ljudi, lokalnog stanovništva s Hreše i Buloga, koje je organizirao SDS. Na Jarčedolima su granatama pogođene četiri kuće, Francuska traži hitan dolazak plavih šljemova u BiH, a Nikola Koljević kaže kako je sve što se dešava isključivo odgovornost Alije Izetbegovića.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 2. marta. 

PROČITAJTE I...

Spomenik je na vojnoj koti 449, na brdu Bandera, nazvanom tako valjda po tome što dominira ovim krajem – gotovo cijelom Posavinom. Od spomenika se kao na dlanu vide Gradačac, Brčko, Modriča, Odžak, Šamac, a za lijepih dana čak i zvonik đakovačke crkve s one strane Save. U svakom su se ratu vojske borile za ovu kotu, pa i u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!