Traže stotine hiljada maraka, a pogrešno ispune aplikaciju

Kao glavni razlog za odbijanje finansiranja, javne ustanove kulture navode subjektivnost nadležnog ministarstva pri izboru programa i projekata. Ne izostavljaju spomenuti da je izbor vođen prema nacionalnim i stranačkim principima. Međutim, mnogim javnim ustanovama u Federaciji BiH nisu odobrena sredstva iz krajnje banalnih razloga, kao što je to da nisu imali “tačno upisan ID broj na aplikacijskom obracu”. Zar je zaista moguće da se ovakve pogreške dešavaju s obzirom na to da rad pojedinih javnih ustanova izravno zavisi od sredstava koje dodjeljuje Federalno ministarstvo

Nakon svake objave rezultata Javnog poziva za odabir programa i projekata koji će se sufinansirati iz proračuna Federacije BiH u tekućoj godini putem transfera za kulturu od značaja za Federaciju BiH nastane opća pobuna kulturnih institucija kojima sredstva nisu odobrena. Kao glavni razlog za odbijanje finansiranja, javne kulturne ustanove po pravilu navode subjektivnost Federalnog ministarstva kulture i sporta pri izboru programa i projekata, odnosno preferiranje određenih institucija i njihovih prijedloga u odnosu na druge. Ne izostavljaju pritom spomenuti da je izbor vođen prema nacionalnim i stranačkim principima.

Međutim, mnogim javnim ustanovama u Federaciji BiH nisu odobrena sredstva zbog krajnje banalnih razloga, kao što je obrazloženje: “nije tačno upisan ID broj na aplikacijskom obracu”, navedeno na web-stranici Federalnog ministarstva kulture i sporta. Postavlja se pitanje zar je zaista moguće da se ovakve pogreške dešavaju s obzirom na to da rad pojedinih javnih ustanova izravno zavisi od sredstava koje dodjeljuje Federalno ministarstvo? Je li riječ o kompliciranim propisima uz pomoć kojih Federalno ministarstvo “izmišlja” razloge kako ne bi dodijelilo sredstva određenim projektima, ili je ipak posrijedi nestručnost i neprofesionalizam pojedinih uposlenika javnih ustanova.

KAKO DOBITI 880.000 KM BEZ DETALJNO RAZRAĐENOG FINANSIJSKOG PLANA

Najglasniji kritičari Federalnog ministarstva kulture i sporta u pravilu su one kulturne institucije čiji su projekti redovno dobijali najveće novčane iznose, a među njima se svakako izdvaja teatarska kompanija “East West Centar” s režiserom Harisom Pašovićem na njenom čelu. Na ovogodišnjem Javnom pozivu Federalnog ministarstva ova formalno “neprofitna” organizacije podnijela je aplikacijski obrazac u kojem je za realizaciju programa “East West” za 2017. godinu zatraženo cijelih 880.000 KM, što predstavlja većinski iznos od ukupnog broja svih odobrenih sredstava (1.380.000 KM).

Međutim, aplikacija je odbijena jer u njoj, kako je navedeno na web‑stranici FMKS, “nedostaje detaljno razrađen finansijski plan, kao zaseban dokument”. Kako bismo provjerili je li zaista riječ o propustu “East West Centra” ili je pogriješilo Ministarstvo, kontaktirali smo upravu ove kulturne institucije, ali i nakon dva poslana e-maila i nekoliko telefonskih poziva nismo dobili odgovor, što već samo po sebi dovoljno objašnjava. Osim “East West Centra”, šutnjom su se branili i Udruženje za razvoj kulture i umjetnosti “Baleti”, Kazališno-filmska udruga “Oktavijan”, Sarajevski ratni teatar, Historijski muzej BiH, Pozorište mladih Sarajevo…

OBRAZLOŽENJE TAČNO, ALI NE I OPRAVDANO

Nivo profesionalizma neophodan za rad jedne javne ustanove prezentiralo je Udruženje “Urban”, kojem za ovu godinu nisu odobrena sredstva Federalnog ministarstva jer, kako je navedeno, “nisu opravdana sredstva do 14. 06. 2017. godine za jedan od dva odobrena projekta 2016”. “Obrazloženje FMKS je načelno tačno, ali nije opravdano. Tačno je jer je istina da nismo podnijeli izvještaj (jesmo doduše nedavno, nakon objave rezultata), ali nije opravdano jer izvještaj nismo mogli poslati za projekt koji je još bio u toku. Razlog zašto je bio u toku i zašto je kasnio jeste upravo zakašnjela uplata sredstava od FMKS. Naime, iako je riječ bilo o sredstvima za projekte iz 2016. godine, sredstva su (što je sada već praksa) uplaćena krajem decembra 2016, odnosno kad je ta godina već bila na isteku. Sredstva su, dakle, kasnila blizu dvanaest mjeseci, a onda su i projekti ili neke aktivnosti odložene ili produžene, pa su kasnili i izvještaji. U tom smislu, obrazloženje je, iako tačno, neopravdano.

To su samo neki od razloga zašto najveći projekt ‘Urbana’, Muzej ratnog djetinjstva, ove godine nije ni pokušao aplicirati kod FMKS. Kako god, ‘Urban’ je velika kulturna organizacija, jedina u BiH koja je ove godine nosilac projekta u okviru programa Evropske unije ‘Kreativna Evropa’, te su neke naše kolege, voditelji drugih projekata, odlučili i dalje tražiti sufinansiranje od FMKS. Nadam se da će ti projekti, kako i zaslužuju, dobiti podršku na nekom od narednih poziva, s obzirom na to da su neke od komisija i prethodnih godina prepoznavale kvalitet našeg rada”, rekao je u izjavi za Stav Jasminko Halilović, predsjednik Udruženja “Urban” i direktor Muzeja ratnog djetinjstva. Ovdje treba primijetiti da, iako postojeći sistem finansiranja nije funkcionalan, jer se novac za projekte iz tekuće godine uplaćuje na njenom kraju, dvanaestomjesečno kašnjenje uplate, ako je ona obavljena koncem 2016. godine, nije se moglo desiti. Novac je legao u decembru, rezultati Javnog poziva objavljeni u novembru, a poziv je raspisan na samom kraju jula 2016. godine.

IZVJEŠTAJ O ZAVRŠENIM PROJEKTIMA NA WEB-STRANICI

Projekt Javne ustanove “Kinoteka BiH” u Sarajevu u 2017. godini nije “prošao” na Javnom pozivu Federalnog ministarstva jer “nisu dostavljeni dokazi o realizovanim projektima, već samo izvješće”. “Ovakav stav zauzela je Komisija koja je ocjenjivala prijedloge projekata, a ‘Kinoteka BiH’ eliminirana je zbog spomenutog ‘razloga’, iako smo naznačili u prijavnom obrascu da se realizacija rada ustanove i projekta može pratiti na našoj web-stranici: www.kinotekabih.ba. Nedostatak realne procjene o važnosti pojedinih institucija i projekata evidentan je duži niz godina, s izuzetkom u 2016. godini, kada je to bolje urađeno, ali je naišlo na burne reakcije. Nadali smo se da će ove godine raspodjela biti još bolja, ali to se nije dogodilo”, kažu iz “Kinoteke” za Stav. Inače, nedostatak dokaza o realiziranim projektima najčešći je razlog “eliminacije” aplikacija, jer se, sudeći prema izjavi iz “Kinoteke”, od Ministarstva očekuje da redom pregleda web-stranice brojnih aplikanata, traga za završenim projektima i među njima pronalazi one koje je samo finansiralo.

ISTA DOKUMENTACIJA JEDNOM “PROŠLA”, DRUGI PUT NIJE

Narodnom pozorištu za ovu godinu nisu odobrena sredstva Federalnog ministarstva za premijeru predstave Krcko Oraščić zbog “nedostatka potvrde nadležnog Ministarstva finansija sa brojem transakcijskog računa te jer nije ovjeren bilans stanja i uspjeha”. Kako objašnjava ovakvo “obrazloženje”, da li je ono zaista opravdano, pitali smo direktoricu Narodnog pozorišta u Sarajevu Marijelu Hašimbegović. “Narodno pozorište pristupilo je prijavi na konkurs raspisan od Federalnog ministarstva za kulturu i sport za premijeru predstave Krcko Oraščić za ovu godinu. Nažalost, odbijeni smo iako smo prošle godine pristupili na ovaj isti konkurs s dokumentacijom i ovjerama od našeg resornog Kantonalnog ministarstva za kulturu i sport, koje je nadležno za zakonitost rada Narodnog pozoršta, i dobili smo traženi grant. Ove smo godine obavili svu potrebnu administraciju na isti način, ali smo diskvalificirani, pa mogu da zaključim da se iz godine u godinu traže metode i načini kako smanjiti broj prijava, a ne diskutirati o kvaliteti projekata i razmatrati značaj i tok ulaganja državnog novca u projekte koji jesu od državnog značaja. Smatram da se mora uspostaviti novi sistem vrijednosti i način rangiranja prijava o dodjeli granta Ministarstva”, objasnila je Hašimbegović.

KOMISIJA RADILA ISKLJUČIVO U SKLADU S PROPOZICIJAMA

Kako bismo dobili odgovor na pitanje da li su kritike javnih ustanova upućene Federalnom ministarstvu opravdane ili je riječ o pokušajima opravdanja propusta vlastitih zaposlenika, kontaktirali smo i ured ministrice Zore Dujmović. “U tekstu Javnog poziva za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2017. godini, a koji se nalazi na web-stranici Federalnog ministarstva kulture i sporta, posljednja stavka je ‘informacija aplikantima’, u kojoj jasno stoji:

– Prijave koje nisu dostavljene na propisanim aplikacijskim obrascima, netočne i nepotpune prijave i prijave koje nisu dostavljene u navedenom roku neće biti razmatrane.

– Aplikant je odgovoran za točnost podataka u prijavi na aplikacijskom obrascu. Ukoliko aplikant pogrešno popuni prijavu, taj aplikacijski obrazac će se smatrati formalno-pravno neispravnim.

– Prijave korisnika koji nisu opravdali namjenski utrošak sredstava dodijeljenih od Federalnog ministarstva kulture i športa do 14. 6. 2017. godine neće biti razmatrane.

– Izvješća dostavljena sa aplikacijskim obrascem neće biti razmatrana.

– Aplikant je odgovoran za dostavu točnih podataka. Bilo koja promjena adrese, broja telefona, faksa ili promjene kontakta i ovlaštene osobe se moraju dostaviti u pisanoj formi Ministarstvu. Federalno ministarstvo kulture i športa se neće smatrati odgovornim u slučaju da ne uspije kontaktirati aplikanta.

Shodno gore navedenom, Komisija je radila isključivo u skladu s propozicijama navedenim u tekstu Javnog poziva”, izjavila je za Stav ministrica Dujmović.

39% FORMALNO-PRAVNO NEISPRAVNIH APLIKACIJA

S obzirom na to da su u medijima konstantno prisutne žalbe na rad Federalnog ministarstva, upravo od predstavnika kulturnih ustanova čiji projekti budu odbijeni na Javnom pozivu, ministricu Dujmović upitali smo da li se ove godine neko od njih i službeno žalio ili tražio obrazloženje na uvid.

“U odnosu na broj pristiglih aplikacija, 39% ih je bilo formalno-pravno neispravno, što je i objavljeno na portalu Ministarstva. Federalno ministarstvo kulture i sporta zaprimilo je žalbe koje su zanemarive u odnosu na broj aplikacija koje su formalno-pravno neispravne. Također vas informiramo da su aplikanti koji su željeli izvršiti uvid u dostavljenu dokumentaciju to i učinili i uvjerili se da su navodi u objavljenoj tabeli tačni. Iz svega ovog jasno je da i ‘izmišljeni’ razlozi zbog kojih su aplikanti odbijeni ne mogu postojati jer Komisija radi isključivo u skladu s propozicijama navedenim u tekstu Javnog poziva”, rekla je ministrica Dujmović, dodajući: “Želimo Vam se zahvaliti što ste prepoznali problem koji je vještački stvoren između Ministarstva i nekih javnih ustanova koje na sve načine pokušavaju da ospore i omalovaže rad Federalnog ministarstva kulture i sporta. Komunikacija koju ste ostvarili u ovom momentu je veoma bitna jer je prilika da se pojasne stvari koje su nazvane problemom.”

IZ “PREPORODA” NUDE “SISTEMSKO RJEŠENJE”

Udruženju BZK “Preporod” ove je godine od Federalnog ministarstva odbijena finansijska pomoć u iznosu višem od 100.000 KM. Iz Udruženja naglašavaju da BZK “Preporod” “dobija stanovitu podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta za dio svojih aktivnosti i pojedine svoje projekte, ali da to nije dovoljno”.

“To nisu, naravno, ni približno dovoljna sredstva za naš rad i realizaciju projekata koji se odvijaju u okvirima BZK ‘Preporod'”, rekao je za Stav predsjednik Matičnog odbora BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić. “Ipak, zahvaljujući između ostalog i ovom sredstvima, ‘Preporod’ uspijeva na neki način preživjeti, ali, nažalost, ništa više od toga. Dakle, mi tek preživljavamo i zato smatramo da bi se za temeljne bosanskohercegovačke ustanove kulture, poput BZK ‘Preporod’, kao i HKD ‘Napredak’, SPD ‘Prosvjeta’ i JKPHD ‘La Benevolencija’, moralo iznaći sistemsko rješenje koje bi ovim ustanovama osiguralo nesmetan rad u punom kapacitetu, a sve za dobrobit našeg društva kao cjeline. Mislimo, prije svega, na drugačije pozicioniranje, naročito u zakonskom smislu te u smislu kontinuiranog finansiranja, npr. onako kako je to u Hrvatskoj i Srbiji riješeno s Maticom hrvatskom, odnosno Maticom srpskom. Jer, onda kad govorimo o BZK ‘Preporod’, treba znati da je ‘Preporod’ u bošnjačkoj kulturi isto ono što su Matica hrvatska i Matica srpska u hrvatskoj i srpskoj kulturi, tj. temeljna ustanova kulture Bošnjaka s tradicijom dugom više od jednog stoljeća.

U poređenju s drugim sličnim ustanovama kod nas, naročito je loš i poražavajući položaj BZK ‘Preporod’, čiji je rad dokraja zavisan od institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a koje u vremenima štednje najprije smanjuju ulaganja u kulturu i nauku, a to je upravo ono čime se ‘Preporod’ bavi. Šteta koju pričinjavaju takvi pristupi ogromna je, pa su naši temeljni projekti, poput enciklopedijskih izdanja, edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, nagradnih konkursa i drugih naučno-istraživačkih i izdavačkih projekata, već godinama u zastoju ili potpunoj blokadi”, pojasnio je Kodrić, dodajući kako se nada da će se projekt “Bošnjačka književnost u 100 knjiga” uskoro pomaći s mrtve tačke zahvaljujući razumijevanju Vlade Kantona Sarajevo.

“To bi mogao biti dobar primjer da se na sličan način otkoče i drugi naši davno započeti projekti te započnu novi koje smo planirali, a za što je potrebna podrška i drugih, uključujući i podršku drugih kantona te institucija federalne i državne vlasti, jer BZK ‘Preporod’ djeluje u cijeloj Bosni i Hercegovini i u korist našeg društva kao cjeline. Mi se zalažemo za takvo što i nadamo se da će se to i desiti jer ovo društvo ne bi smjelo sebi dopustiti luksuz da se ‘Preporod’ jednog dana ugasi ili da se njegov rad zaledi, onako kako su u ovom trenutku, npr., hladni radijatori u Matičnom odboru BZK ‘Preporod’ – ti naši hladni radijatori, nažalost, metaforička su slika nedovoljne društvene brige i stanja u kojem se ‘Preporod’ već godinama nalazi”, zaključio je Kodrić.

PROČITAJTE I...

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Taj hram spominje turski popis iz 1548. godine u nahiji Jasenici. Ne spominje je sumarni popis iz 1533. godine pa je morala nastati između tih dvaju popisa, a za vrijeme turskog gospodstva. Izgrađen je na ničijoj zemlji, na visoravni koja dominira područjem tadašnjih i sadašnjih naselja iz njene okoline, ondje gdje danas skoro da ne vodi ni jedan put, između pravoslavnih sela Potpeć i Jasenica, katoličkog sela Straža i muslimanskih sela Podorašje i Zahirovići

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!