Tonovi iz Srebrenice za cijeli svijet

“Kuća dobrih tonova”, nakon nekoliko godina uspješnog rada, odlučila se na novi korak. Naime, prije nekoliko dana završen je prvi regionalni kamp “Srebrenica Music Camp 2018”, na kojem je učestvovalo 150 djece iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Nakon nekoliko dana orkestarskih i horskih radionica, druženja s vrhunskim svjetskim stručnjacima, održan je veliki zajednički koncert u Srebrenici na kojem su izvedene neke od najljepših pjesama od sevdaha pa do rok-klasika

U Srebrenici od 2012. godine djeluje “Kuća dobrih tonova”. Ovaj besplatni multietnički muzički projekt pomirenja i kreiranja boljeg (su)života za djecu iz Srebrenice, Bratunca, Potočara i Skelana okuplja više od 350 djece starosti od dvije do 17 godina, uključujući i dvadesetak djece s posebnim potrebama. Nastava se odvija šest dana u sedmici i djeci je omogućeno potpuno besplatno da uče sve, od pjevanja, sviranja klarineta, harmonike, gitare, klavira, udaraljki, horskog pjevanja, plesa, do njemačkog jezika.

U fokus bosanskohercegovačke i regionalne javnosti “Kuća dobrih tonova”, u okviru koje djeluje hor “Superar”, došla je 2014. godine nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile našu zemlju. Tada je ovaj hor pokrenuo kampanju “Kad se srca slože”, kroz koju su prikupljana sredstva za pomoć žrtvama velikih poplava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. Prikupljeno je 10 hiljada eura za obnovu poplavljenih škola u regiji.

Tada su djeca iz Srebrenice snimila pjesmu Love People, za koju su 2015. godine dobili nagradu “Filipin anđeo” u Njemačkoj. Nakon toga, pjesma Love People postala je globalna dječija himna. Ponovo ju je snimilo 1.000 djece iz 15 zemalja svijeta. Za ovu pjesmu dobili su 2017. godine nagradu “Global Music Award” fondacije iz Amerike, za vrhunsko dostignuće u muzici. Članovi hora “Superar” su, između ostalog, nastupili pred papom Franjom prilikom njegove posjete Sarajevu. Savezno ministarstvo za Evropu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije ovoj organizaciji nedavno je dodijelilo nagradu za međukulturalno dostignuće (“Intercultural Achievement Award 2018”), koja se dodjeljuje za uspješne projekte iz oblasti interkulturalnog dijaloga, kako u Austriji, tako i na globalnom nivou.

“'Superar’ je jedan muzički pokret koji je nastao 1990. godine u Beču. Do danas se proširio u više evropskih zemalja – u Slovačku, Švicarsku, Njemačku, Italiju, Rumuniju, Tursku i Bosnu i Hercegovinu. Kroz ovaj projekt djeca maju priliku da savladaju tehniku zajedničkog muziciranja i plesa”, kaže umjetnički direktor “Kuće dobrih tonova” Ismar Porić i dodaje da je ovaj muzički projekt odavno prerastao lokalne okvire.

“Sve je krenulo spontano od grupe entuzijasta koja je željela pokušati da nešto napravi u Srebrenici. Krenuli smo bez ikakvog plana i sredstava, sve je kasnije dolazilo samo po sebi, jer nama ništa nije teško, jednostavno, volimo ovo što radimo. Ne prodajemo maglu i ne radimo ‘donkihotovski’ posao. Rezultati našeg rada govore umjesto nas. Mi u ‘Kući dobrih tonova’ sanjamo velike stvari, ali smo prizemni. Iza nas su veliki rad, ali i ambicije. U planu imamo da napravimo jedan regionalni ansambl, odnosno hor i orkestar koji bi nastupao zajedno.”

“Kuća dobrih tonova” se nakon nekoliko godina uspješnog rada odlučila na novi korak. Naime, prije nekoliko dana je završen prvi regionalni kamp “Srebrenica Music Camp 2018”, na kojem je učestvovalo 150 djece iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Nakon nekoliko dana orkestarskih i horskih radionica, druženja s vrhunskim svjetskim stručnjacima, održan je veliki zajednički koncert u Srebrenici na kojem su izvedene neke od najljepših pjesama od sevdaha pa do rok-klasika.

Porić kaže da je sretan što je u Srebrenici održan koncert na kojem je nastupilo 150 djece iz tri zemlje.

“Ovdje u Srebrenici su postavljeni odlični temelji za buduće koncerte u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Beču i mnogim drugim mjestima. Ova su djeca ambasadori iz Srebrenice i šalju dobar glas”, rekao je Porić.

Projekt će biti nastavljen, a u novembru će biti održan veliki koncert u dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu.

“Ja bih rekao da je ovo početak jednog zajedničkog projekta, a to je saradnja djece iz tri zemlje. Sa zadovoljstvom mogu najaviti da je nastavak ovog projekta u novembru u Zagrebu, gdje ćemo u velikoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’ imati koncert”, kaže Goran Jerković, dirigent iz Zagreba.

Nakon Zagreba, mogu se očekivati koncerti u Sarajevu, Beogradu, Beču i drugim gradovima širom regije i Evrope.

Tokom “Srebrenica Music Camp 2018” učesnici kampa imali su priliku raditi sa svjetskim poznatim stručnjacima kao što je Gerald Wirth, predsjednik i umjetnički direktor jednog od svjetski najpoznatijih dječijih horova “Bečki dječaci”, koji je ujedno i dirigirao završnim koncertom u Kulturnom centru Srebrenica.

“Svi ovdje daju sve od sebe. Mi sve to radimo kroz muziku, neka su djeca više ili manje talentirana, ali ono što je ovdje važno jeste zajedništvo, da jedni druge podupiru kako bi imali što bolji zajednički rezultat na kraju. Meni je najvažnije to što sam vidio da se djeca druže. Zato ćemo raditi na tome da članove hora ‘Bečkih dječaka’ jednog dana dovedemo ovdje i napravimo zajednički koncert u Srebrenici”, kaže Wirth.

Organizacija “Bauern helfen Bauern” iz Salzburga na području općine Srebrenica djeluje gotovo 20 godina, a bila je i inicijator osnivanja “Kuće dobrih tonova”. Predsjednica ove organizacije Doraja Eberle kaže:

“Ne postoji ništa što može biti veće od Srebrenice. Ovaj grad je sam po sebi jedinstven. Mi smo već 20 godina prisutni u Srebrenici. Prvo smo se bavili da osiguramo mnogima krov nad glavom, ali od same kuće se ne može živjeti. Gradili smo škole, ambulante, asfalt, obrazovanje. Sve smo to radili i radimo. Ukratko BHB ne pravi zidove nego mostove, a takva je i muzička škola u Srebrenici koju podržavamo, a rezultati se vide.”

Kroz kamp “Kuće dobrih tonova” prošlo je 150 djece. Ilvana, Tanja, Maria, Nevena, Haris, Tijana, Nudžejma i mnogi drugi su se prije svega družili, a onda svirali i pjevali.

Haris Mujić će i dalje svaki dan žuriti u “Kuću dobrih tonova” s gitarom na leđima.

“Meni je drago da postoji ovako nešto u Srebrenici. Mnogi veći gradovi nemaju ovakvu školu gdje bi imali priliku da nauče mnogo toga. Kada imaš priliku da i učiš od velikih svjetskih stručnjaka, onda je to odlično za nas ovdje, i svu djecu koja dolaze u naš grad”, kaže ovaj talentirani dječak koji je jedan od najboljih učenika u Srebrenici, te stalni član KUD-a “Vaso Jovanović”.

Maria je iz Hrvatske, a Nevena iz Srbije i u Srebrenici su provele nekoliko dana.

“Nadam se da ćemo imati priliku da se opet družimo, da se vidimo. Ovo su bili divni dani”, kažu Maria i Nevena.

“Kuća dobrih tonova” i hor “Superar”, a prije svega djeca iz Srebrenice, jedna su od najpozitivnijih priča iz ovog gradića u istočnoj Bosni. U budućnosti će sigurno i dalje nizati uspjehe i slati pozitivne vibracije tonova iz Srebrenice.

 

PROČITAJTE I...

Slaviti kult ličnosti jednog diktatora progresivno je i urbano, veličati one koji su nam donijeli demokratiju i slobodu nazadno je i ruralno. Patiti za jednopartijskim sistemom i policijskom državom moderno je i kozmopolitski, a primitivno je i šovinistički uživati u demokratskom višestranačju i nacionalnim strankama. LGBT osobe mogu na ulicama demonstrirati svoje “vrijednosti”, ali vjernička populacija svoje mora upražnjavati u kući, među četiri zida. Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je Zakonu o azilu Evropske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, objavio je “Human Rights Watch”. Evropska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU, da zaustavi i istraži vraćanje tražitelja azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto bi tijelo trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja evropskih zakona

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!