SVJEDOČIMO OBNOVI ZAMAHA INTEGRACIJE BiH U EU

Boravak Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u Bruxellesu 8. i 9. novembra ni najveći skeptici ne bi mogli nazvati rutinskom radnom posjetom. Naprotiv, riječ je o posjeti koja predstavlja prolazak kroz jednu od najvažnijih kapija na putu naše države ka Evropi

Nimalo slučajno, posjeta Izetbegovića Bruxellesu tempirana je baš za kraj njegovog tekućeg mandata na čelu Predsjedništva BiH. Nakon što je prethodnih mjeseci, nizom vještih političkih manevara, prkosio do ekstrema dovedenom predizbornom usijanju političke scene u Bosni i Hercegovini, Izetbegović s uspjehom okončava ovaj krug predsjedavanja posjetom Bruxellesu, središtu EU i ključnom uporištu buduće politike Bosne i Hercegovine. Put ka EU formalno je započeo prije trinaest godina, kada je odlukom Vijeća Evrope, donesenom na zasjedanju u Solunu, Bosna i Hercegovina dobila status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. U tih trinaest godina svjedočili smo, istina, određenim uspjesima, ali i brojnim opstrukcijama što su ih na radost skeptika postavljali oni koji još uvijek nisu razlučili šta je prošlost, a šta budućnost, pa je tako došlo i do višegodišnje blokade u primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uslijed nemogućnosti postizanja kompromisa i konsenzusa oko pitanja bitnih za ovaj proces.

Godine preokreta

No, protekle dvije godine donose zaokret u kojem se očitava, za mnoge posmatrače neočekivana, politička zrelost i odlučnost Bosne i Hercegovine da ubrza svoj korak ka evroatlantskim integracijama, uporedo idući ka EU i ka NATO-u. Aktivnosti državnih organa sprovedene u tom razdoblju tim su značajnije imamo li u vidu teret koji su im događaji na unutrašnjoj političkoj sceni stavljali na pleća. Dovoljno je sjetiti se tinjajućeg nezadovoljstva građana koje je eruptiralo nasilnim protestima početkom 2014. godine, pa otpora određenih političkih snaga, prevashodno onih iz Republike Srpske, prema akcijama usmjerenim na dodatnu modernizaciju i demokratizaciju, te najsvježije krize oko ilegalnog referenduma kojeg su vlasti manjeg entiteta sprovele neposredno pred posljednje lokalne izbore.

Stanje u Bosni i Hercegovini nije davalo razloge za preveliki optimizam. Čak je i Elmar Brok, predsjedavajući AFET-a, odnosno Komiteta za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, u februaru ove godine upozorio da “aplikacija za status kandidata ne znači i početak pregovora”. Međutim, u obraćanju AFET-u 8. novembra predsjedavajući Predsjedništva Izetbegović dao je pojašnjenje –  napredak postignut u protekle dvije godine nije rezultat slučaja, već ozbiljnosti kojom su vodeći političari u Bosni i Hercegovini, a prije svega članovi Predsjedništva, sagledali situaciju u zemlji i njene izazove. Ta ozbiljnost i posvećenost prevladavanju problema za posljedicu imala je čitav niz bitnih aktivnosti koje su otključale privremeno zaključane kapije Evrope i dovele do nastavka procesa pridruživanja.

U novembru 2014. godine, a na inicijativu Njemačke i Velike Britanije, ozvaničen je dokument kojim se predlaže “Obnovljeni pristup EU” za Bosnu i Hercegovinu, a već je idućeg mjeseca njihov prijedlog podržalo svih 28 država članica, čime je taj prijedlog postao službena politika EU. Taj čin označio je povratak Bosne i Hercegovine na putu pridruživanja, na kojem je za proteklih 18 mjeseci ostvaren veći napredak nego tokom čitave protekle decenije.

Aplikacija ispunjena sadržajem

“S mojim kolegama u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gospodinom Ivanićem i gospodinom Čovićem otpočeli smo taj put pripremom ‘Izjave o opredijeljenosti za reforme u okviru procesa pristupanja EU’. Nije bio lagan zadatak okupiti lidere svih 14 parlamentarnih političkih stranaka da postignu dogovor oko sadržaja te izjave”, kazao je Izetbegović u svom obraćanju AFET-u.

Trojica članova Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara i dvoje entitetskih premijera vodili su mjesecima intenzivne pregovore oko sadržaja agende socioekonomskih reformi za period od 2015. do 2018. godine. Rezultat tih pregovora bila je sveobuhvatna Reformska agenda, koja, kako je istakao Izetbegović, “obećava najznačajnije preusmjeravanje naše ekonomije od vremena Daytonskog mirovnog sporazuma – od poboljšanja poslovne klime do reforme radnog zakonodavstva, od reforme zdravstvenog sistema do sprovedbe sveobuhvatne reforme penzionog sistema i efikasnije naplate poreza”.

Kada je Dragan Čović, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH, 15. februara ove godine predao aplikaciju za prijem u EU, s raznih strana čule su se kritike nabijene skepticizmom, jer je u velikom dijelu javnog mnijenja, ne samo domaćeg već i evropskog, vladalo uvjerenje da još uvijek nisu sazreli uvjeti za taj korak i da je on ishitreno načinjen. Ispostavilo se, međutim, da kritizerstvo nije bilo utemeljeno i da je Čovićeva inicijativa za predavanje aplikacije počivala na svijesti da će stolicu predsjedavajućeg prepustiti čovjeku koji je potpuno predan i posvećen ideji Bosne i Hercegovine kao članice zajednice evropskih nacija. I zaista, u fotofinišu, baš kada su se skeptici pripremili na trijumf, ljetošnjim dogovorom, postignutim nakon višemjesečnih mukotrpnih pregovora te potpisanim u restoranu “Barka”, stekli su se uvjeti da aplikacija kod EU stekne punu vjerodostojnost.

Napredak postignut na socioekonomskom planu, ali i na polju demokratizacije i legislative, doživjet će i formalno priznanje 9. decembra ove godine, kada će evropski komesar za proširenje Johannes Hahn bosanskohercegovačkim zvaničnicima u Sarajevu uručiti upitnik Evropske komisije, kojim će se procijeniti spremnost za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. Izetbegović je auditoriju AFET-a ponudio uvjerenje da će ispunjavanje tog upitnika biti najviši prioritet za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, istakavši da je to ultimativna obaveza prema građanima ove zemlje: “Poslovni ljudi i predstavnici građanskog društva govore nam da je za njih postizanje EU standarda prioritet. Naši građani žele da kvaliteta robe i usluga koje plaćaju bude dobra kao u EU. Poslovne kompanije i investitori žele pravnu sigurnost i primjenu EU standarda, što bi im olakšalo i pojednostavilo poslovanje s EU.”

Integracija jača od populizma

Predsjedavajući Predsjedništva, međutim, nije iskazivao neutemeljeni optimizam, već je obraćanje najvažnijim akterima evropske politike iskoristio da podsjeti kako u Bosni i Hercegovini još uvijek postoje problemi na čijem suzbijanju valja raditi s velikom strpljivošću i senzibilnošću, ali i s nepokolebljivom upornošću. Premda je međuetničko nepovjerenje, koje je u poratnim godinama, logično, bilo snažno i živo, u međuvremenu izgubilo svoju snagu na terenu, još uvijek postoje političke snage koje ga nastoje očuvati u životu, jer, osim fiktivne zaštite od fiktivne ugroženosti, malo šta imaju ponuditi svojim biračima.

Takav populizam, koji ne živi u stvarnosti već u vlastitoj grandomaniji i mitomaniji i koji se ne obazire na dugoročne posljedice svog pogubnog djelovanja, uživa podršku sa strane, ne shvatajući da je tu riječ o prihvatanju uloge služinčeta tuđim interesima. Govoreći o snagama koje su nosioci tog populizma, Izetbegović je rekao i sljedeće: “U državama članicama EU ove su snage usmjerene protiv EU i naših zajedničkih vrijednosti. U Bosni i Hercegovini one su usmjerene protiv ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta – kao i protiv toga da stignemo tamo gdje gotovo 80% građana želi da budemo, u porodici evroatlantskih država. U entitetu RS takvi akteri sproveli su referendum, kojim je flagrantno prekršena odluka Ustavnog suda, doveden u pitanje ustavni poredak, prekršen Daytonski mirovni sporazum i učinjena ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti BiH”, istakavši da im “ne smijemo dozvoliti da nadjačaju”.

Podrška koju je Evropa pružila Bosni i Hercegovini i onim njenim strukturama koje zemlju vode ka njenom prirodnom odredištu, kojem pripada i povijesno i zemljopisno, ujedno je i poruka onima koji vlastiti interes pretpostavljaju zajedničkoj budućnosti i interesu građana, neuspješno prikrivajući lične ciljeve navodnom brigom za narod, i to na način primjeren 19., a ne 21. stoljeću. Što prije takvi shvate poruku Evrope, prije će i sami doći u poziciju da žive u potpuno demokratičnom i civiliziranom okviru, uživajući sve prednosti političkog moderniteta. A što duže budu istrajavali na svojim kratkovidim ciljevima, konfrontiranim s mirom i blagostanjem, to će im se teže biti iščupati iz blata vlastitih zabluda i to će im teže biti ponuditi odgovor na pitanje koje će im njihovi štićenici prije ili kasnije postaviti – zašto se u zaštiti nacionalnih interesa od fiktivne ugroženosti imovina malobrojne oligarhije uvećava, a imovina njihovih birača umanjuje?

Politički dijalog na visokom nivou

S govornice Evropskog parlamenta Izetbegović je auditoriju AFET-a nagovijestio korake koje će Bosna i Hercegovina poduzeti kako bi već do iduće, 2017. godine, stekla status kandidata za punopravno članstvo u EU. Pored ispunjavanja upitnika Evropske komisije i intenziviranja implementacije Reformske agende, uložit će se dodatni napori da se što prije uobliče državne strategije za oblasti transporta, energije i poljoprivrede, čime će se omogućiti korištenje pretpristupnih fondova EU. Predsjedavajući Predsjedništva BiH također je iznio i prijedlog da se u cilju daljeg poboljšanja stabilnosti i sigurnosti u regiji Zapadnog Balkana uspostavi politički dijalog na visokom nivou između najviših zvaničnika EU i regije, kao platforme i mehanizma kojom EU može pomoći državama regije u prevenciji i razrješavanju tenzija, kao i zajedničkom koordiniranom reagiranju na sigurnosne izazove.

Zaključujući svoje obraćanje AFET-u, Izetbegović je podsjetio da je interes za prijem Bosne i Hercegovine u EU obostran, ne samo iz povijesnih, kulturoloških i ekonomskih razloga, već i zbog toga što se suočavaju s istim prijetnjama i izazovima, naglašavajući da je naša zemlja predana “borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, nastavit ćemo doprinositi, u okviru naših mogućnosti, međunarodnim nastojanjima da ova teroristička organizacija bude degradirana i poražena”, istakavši da “terorizam u ime islama jeste terorizam protiv islama”.

Pored obraćanja AFET-u, Izetbegović je u Bruxellesu održao i niz sastanaka s najistaknutijim akterima evropske političke scene – predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom, visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Federicom Mogherini, stalnim izvještačem za BiH Cristianom Dan Predom, Predsjednikom AFET-a Elmarom Brokom, te s predsjednikom Evropskog parlamenta Martinom Schulzom. Schulz je pozdravio napredak BiH na evropskom putu, a također i Izetbegovićevu inicijativu za pokretanje dijaloga na visokom političkom nivou između EU i Zapadnog Balkana, ocijenivši da bi takav mehanizam bio dobrodošao i potreban. Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk napredak BiH nazvao je impresivnim, također se složivši da ideja o političkom dijalogu na visokom nivou EU – Zapadni Balkan zaslužuje podršku. Mogherini je također istakla da je impresionirana napretkom Bosne i Hercegovine te je naglasila da Izetbegović lično zaslužuje posebne čestitke za liderstvo u tom procesu iskazano posljednjih mjeseci.

Na svim je sastancima sumiran rezultat pregnuća kojeg su proevropske političke snage u Bosni i Hercegovini iskazale u proteklih nekoliko godina i mjeseci, a bilo je riječi i o konkretnim koracima koji će biti poduzeti u nastavku puta ka evroatlantskim integracijama kao ultimativnom cilju bosanskohercegovačke vanjske politike. A da su dosadašnji koraci bili oni od sedam milja, pokazat će i ovogodišnji Izvještaj o progresu za BiH.

PROČITAJTE I...

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

: Spremnost NATO-a da Bosni i Hercegovini i njenim Oružanim snagama pruži ne samo stručnu već i materijalnu pomoć radi ubrzavanja procesa modernizacije dodatno je ohrabrujuća ako se ima u vidu zastoj u realizaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP) uslijed opstrukcija Vlade Republike Srpske o pitanju knjiženja vojne imovine, što je jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u NATO

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!