Sve se vrti oko Sarajeva, Širokog Brijega i Mostara

Od 2013. do 2015. godine nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali prošle su se godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10

Jedan od odgovora na pitanje zašto se u Federaciji BiH bolje živi, odnosno zašto je razvijenija od entiteta Republika Srpska po svim parametrima, iako je RS centraliziran, a FBiH decentralizirana i administrativno složena, jeste i taj da upravo decentraliziranost i razvoj takmičarskog duha u kantonima doprinosi razvoju cjelokupne Federacije BiH. Svojevrstan doprinos tom takmičarskom duhu svakako je i indeks razvijenosti, koji svake godine radi Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) i prema kojem su rangirani kantoni. Prema analizi koja je nedavno objavljena za 2016. godinu, najrazvijeniji kanton bio je Sarajevski, slijede ga Zapadno-hercegovački i Hercegovačko-neretvanski. Ova su tri kantona po razvijenosti iznad entitetskog prosjeka. Slijede ih kantoni koji su nešto ispod entitetskog prosjeka, i to: Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Zeničko-dobojski. U grupi manje razvijenih kantona jesu Srednjobosanski, Unsko-sanski, Posavski i, posljednji, Kanton 10, čiji je indeks daleko ispod federalnog prosjeka.

U posljednjih nekoliko godina, od 2013. do 2015. godine, nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali su se prošle godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10.

Lista najrazvijenijih kantona u FBiH u velikoj se mjeri poklapa s listom najrazvijenijih općina u ovom entitetu. Tako, recimo, od petnaest najrazvijenijih općina, samo tri ne pripadaju “vodećem trojcu” najrazvijenijih kantona. Među petnaest najrazvijenijih općina FBiH, u Kantonu Sarajevo njih je pet: Centar (1), Novo Sarajevo (4), Ilidža (6), Vogošća (11) i Stari Grad (14). Drugoplasirani kanton po razvoju, Zapadno-hercegovački, dao je tri općine u top petnaest: Široki Brijeg (5), Posušje (7) i Grude (9). Treći kanton po razvijenosti, Hercegovačko‑neretvanski, ima četiri općine u top petnaest: Čitluk (2), Ravno (3), Neum (10) i Mostar (12). Među petnaest najrazvijenijih općina dvije su iz Zeničko-dobojskog kantona: Žepče (8) i Tešanj (13), te jedna iz Tuzlanskog kantona, i to Tuzla (15).

CENTAR DRŽAVE

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić mišljenja je da nije čudno to što je Sarajevski kanton najrazvijeniji, jer je upravo Sarajevo administrativni centar države, sjedište velikih kompanija i banaka. Istovremeno, Sarajevo ima veliki priliv turista koji dosta troše.

“Međutim, mnogi su kantoni uradili dosta toga kako bi kreirali ambijent za poslovanje i privukli investitore. Nije dovoljno samo dati zemljište investitoru, treba imati i dobar odnos prema investitoru, uliti mu dozu sigurnosti i povjerenja. Zato su neki kantoni napredniji od drugih”, kaže Egrlić.

Nekoliko firmi iz vodećih općina i kantona zapravo su i najveće firme u Bosni i Hercegovini. Recimo, u općini Centar sjedište je “BH Telecoma” i nekoliko velikih banaka, u Čitluku su pogoni kompanije “Ledo”. U Ravnom, jednoj od najmanjih općina u FBiH, trećoj općini po razvijenosti, nalazi se Popovo polje, što je veliki potencijal za poljoprivredu; ima pećinu Vjetrenicu, koja privlači veliki broj turista, te brojne druge turističke sadržaje. Novo Sarajevo sjedište je Elektroprivrede i još nekoliko velikih kompanija. Široki Brijeg ima nekoliko velikih kompanija, među kojima se izdvaja “Mepas”, vlasnik svega i svačega i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, “Feal” i drugi. Ilidža je postala pravi turistički centar, a ne treba zanemariti ni velike kompanije koje imaju svoje pogone u ovoj općini, dok Posušje ima desetke malih i srednjih kompanija. Grude imaju “Violetu” i “Grafotisak”. Neum, Mostar i Stari grad poznati su po turističkim sadržajima koje posjećuju brojni turisti; vjerovatno su ove tri općine i turistički najposjećenije u Bosni i Hercegovini. Treba napomenuti i to da su tri općine među petnaest najrazvijenijih administrativni centri triju najrazvijenijih kantona: Centar, Široki Brijeg i Mostar.

No, da vidimo šta kažu podaci o razvoju FBiH i njenih kantona. Federacija BiH, kao i gotovo svi njeni kantoni, napredovala je u većini najvažnijih makroekonomskih indikatora.

Zaposlenost: U 2016. godini u FBiH zabilježen je blagi rast broja zaposlenih. Ukupan prosječan broj zaposlenih u 2016. godini iznosi 457.974 i, u odnosu na 2015. godinu, povećao se za 7.853 ili 1,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih bio je u Srednjobosanskom – 4,5%, Zapadno-hercegovačkom kantonu – 4,1%, Unsko-sanskom za 2,9% i Bosansko-podrinjskom za 2,4%, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabilježen pad broja zaposlenih za 1,2%, kao i u Kantonu 10 za 0,03%.

U strukturi zaposlenih u 2016. godini najveće učešće čine zaposleni u prerađivačkoj industriji – 19,4%, u trgovini – 18,0% i u javnoj upravi – 10,5%. Najmanje učešće zaposlenih i dalje je u poslovanju nekretninama – 0,5%, umjetnosti, zabavi i rekreaciji – 1,3% i uslužnim djelatnostima – 1,4%. Najveće povećanje broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je u poslovanju nekretninama za 18,1% i poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 11,8%, dok je najviši pad zaposlenih zabilježen u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja za 2,8% i vađenju ruda i kamena za 1,9%. Recimo i to da je zbog velikog interesa Arapa za nekretnine u Bosni i Hercegovini drastično povećan broj agencija koje se bave trgovinom nekretninama, tako da i ne čudi povećanje broja zaposlenih u ovoj vrsti poslovanja.

Nezaposlenost: Broj nezaposlenih osoba u FBiH u 2016. godini iznosio je 372.207, što je manje za 17.658 ili 4,5% u odnosu na 2015. godinu. Najveći broj nezaposlenih registriran je u Tuzlanskom kantonu (91.693, ili 24,6% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH), u Kantonu Sarajevo (69.163, ili 18,6%) i u Zeničko-dobojskom kantonu (66.202, ili 17,8%). Najmanji broj nezaposlenih osoba registriran je u Bosansko-podrinjskom kantonu (3.502, ili 0,9% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH). Povećanje broja nezaposlenih registrirano je jedino u Zapadno‑hercegovačkom kantonu za 1,6%, dok je najveće smanjenje broja nezaposlenih ostvareno u Posavskom kantonu – za 7,2%, Kantonu 10 za 5,8%, Unsko-sanskom za 5,2%, Srednjobosanskom kantonu za 5,1% i Tuzlanskom kantonu za 4,9%.

NAJMANJE SE ZARAĐUJE U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU

Industrijska proizvodnja: Prema statističkim podacima, u 2016. godini došlo je do rasta ukupne industrijske proizvodnje za 2,6%. Gledano po kantonima, najveći doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje FBiH dao je Bosansko-podrinjski kanton (rast za 15,2%), Kanton 10 (14,9%), Tuzlanski kanton (6,6%) i Unsko-sanski kanton (6,5%).

Plaće: Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća u FBiH u 2016. iznosila je 839 KM i bila je viša za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu. Najviša prosječna neto-plaća isplaćena je u Kantonu Sarajevo (1.018 KM), a najniža u Srednjobosanskom kantonu (678 KM). Najveće povećanje plaća zabilježeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu – za 4,2%, Posavskom za 2,6% i Zeničko-dobojskom za 1,6%, dok je smanjenje prosječne plaće zabilježeno samo u Kantonu Sarajevo za 0,6%.

Penzije: Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru 2016. godine iznosi 409.335, što je za 1,8% više nego u prethodnoj godini. Najviši broj penzionera zabilježen je u Sarajevskom kantonu, s učešćem od 21,5%, a najniži u Posavskom kantonu, s učešćem od 0,9% u ukupnom broju penzionera u Federaciji. Broj penzionera povećao se u svim kantonima u odnosu na prethodnu godinu, osim u Unsko-sanskom kantonu, gdje je zabilježeno smanjenje broja penzionera za 0,5%. Najviše povećanje broja penzionera zabilježeno je u Zapadno‑hercegovačkom kantonu, za 2,2%, a najmanje povećanje u Bosansko-podrinjskom kantonu, za 0,7%. Prosječna isplaćena penzija u FBiH u decembru 2016. godine iznosi 369 KM, što je više za 0,8% u odnosu na prethodnu godinu. Najniža isplaćena penzija iznosi 326,17 KM, a zajamčena 434,90 KM. Najviša isplaćena penzija u decembru 2016. godine iznosi 2.174,48 KM.

Registar poslovnih subjekata: Ukupan broj poslovnih subjekata 31. decembra 2016. godine iznosio je 105.083, što je više za 2,0% u odnosu na prethodnu godinu. Gledano po kantonima, najveći broj poslovnih subjekata na kraju 2016. godine registriran je u Kantonu Sarajevo, s učešćem od 26,1% u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH, Tuzlanskom kantonu 19,5%, dok je najmanje učešće registrirano u Posavskom kantonu, s 1,5%, i Bosansko‑podrinjskom kantonu s učešćem od 1,0% u ukupnom broju poslovnih subjekata u FBiH.

Izvoz: U 2016. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u ukupnom iznosu od 6,26 milijardi KM, što je za 1,9% više u odnosu na izvoz u 2015. godini. Najveće učešće u izvozu Federacije BiH ima Zeničko-dobojski kanton s 25,3%, dok najmanje učešće ima Kanton 10 s 1,5%. Povećanje izvoza zabilježeno je u skoro svim kantonima FBiH, najviše u Kantonu 10, za 12,1%, i Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 11,0%, dok je u Zapadno-hercegovačkom kantonu ostvareno značajno smanjenje izvoza za 19,2% i u Zeničko-dobojskom kantonu za 2,9%.

Uvoz: U 2016. godini u Federaciji BiH ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od 10,9 milijardi KM, što je za 2,3% više u odnosu na 2015. Najveće učešće u uvozu Federacije BiH ima Sarajevski kanton s 33,6% i Zeničko-dobojski kanton s 15,1%, dok najmanje učešće ima Bosansko-podrinjski kanton sa svega 0,8%. Povećanje uvoza zabilježeno je u svim kantonima FBiH, najviše u Posavskom, za 17,0%, i Unsko-sanskom kantonu, za 15,8%, dok je jedino u Zapadno-hercegovačkom kantonu ostvareno smanjenje uvoza u odnosu na prethodnu godinu za 3,5%.

Pokrivenost uvoza izvozom: Procent pokrivenosti uvoza izvozom u FBiH u 2016. godini iznosi 57,3% i niži je za 0,2 procentna poena u odnosu na 2015. godinu, kada je pokrivenost iznosila 57,5%. Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu BiH za 2016. godinu iznosilo je 66,5%, što je niže za 1,9 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu, a u ukupnom uvozu 67,7%, ili više za 0,3 procentnih poena u odnosu na 2015. godinu. Trgovinski deficit Federacije BiH u 2016. godini ostvaren je u iznosu od 4,7 milijardi KM i bilježi znatno povećanje za 2,9% u odnosu na vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini. Povećanje deficita zabilježeno je u svim kantonima FBiH, pri čemu je ove godine najveći rast trgovinskog deficita zabilježen u Zeničko‑dobojskom kantonu, za 558,7% (godinu ranije, Zeničko-dobojski kanton imao je suficit), i Tuzlanskom kantonu, za 20,7%, dok je suficit ove godine zabilježen samo u Bosansko-podrinjskom kantonu (62 miliona KM).

Poreski prihodi: Prema podacima Porezne uprave FBiH, u 2016. godini u Federaciji BiH poreski prihodi kantona (porezi građana i porez na dohodak) iznose 344.606.000 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 18,6%. Poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznose 156 KM, i viši su za 18,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Najviši poreski prihodi ostvareni su u Kantonu Sarajevo, u iznosu od 120 miliona KM, a najniži u Posavskom kantonu, u iznosu od 5 miliona KM. Najveće povećanje poreskih prihoda u FBiH u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u Posavskom kantonu, za 87,62%, dok je najmanje povećanje zabilježeno u Zeničko-dobojskom kantonu, za 13,0%. Najviši poreski prihodi po glavi stanovnika ostvareni su u Kantonu Sarajevo, u iznosu od 287 KM, a najniži u Kantonu 10 u iznosu od 91 KM.

PROČITAJTE I...

Erdoğana su u Srbiji dočekali u ponoć Aleksandar Vučić i kolona ministara i sve su uradili da osiguraju praznično raspoloženje, a sve to očekujući turska ulaganja. Sasvim normalno! S druge strane umjesto da se u tome vidi ekonomska prilika, svaki odnos Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, a on jeste istinski bratski i prijateljski, u BiH se nenormalno dočekuje na nož te kvalificira najgorim mogućim uvredama i predrasudama

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!