Svaki šesti katolik napustio sjeverozapadnu Bosnu

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

Trend odlazaka iz Bosne i Hercegovine prisutan kod katoličkog stanovništva od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine nastavljen je i prošloj godini.

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

U ukupnom smanjenju od 4,3% većina se odnosi na iseljavanje (1.029), dok je za ostatak kriv negativni prirodni priraštaj (321). U odnosu na kraj 2013. godine, broj katolika u ovoj biskupiji smanjen je 15,3%, odnosno za 5.439. Riječ je o prostoru koji zahvata dijelove obaju entiteta. U federalnom dijelu ove biskupije živjelo je krajem 2013. godine 30.519 katolika, a u njenom drugom dijelu 5.071.

Od većih središta, Banjolučka biskupija obuhvata Banju Luku, Bihać, Jajce i Livno te Glamoč, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Drvar i Kotor-Varoš naprimjer. U ovom četverogodišnjem periodu, koji ujedno obuhvaća i vrijeme od posljednjeg popisa, broj katolika u Banjoj Luci smanjio se s 945 na 680, odnosno za 28%. U Jajcu ih je manje za 24% (1.631), u Bihaću za 15% (343), u Livnu za 12% (980).

PROČITAJTE I...

Osim po materijalu od kojeg su izgrađeni, od nadgrobnih spomenika u ostalim dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno se razlikuju po izgledu i visini, te motivima kojima su ukrašeni. Pored kulturno-historijske, oni imaju spomeničku, estetsku te pejzažno-oblikovnu funkciju. U novije vrijeme stari krajiški nišani sve su izloženiji uništavanju, a praksa podizanja novih nišana u skladu s vlastitom tradicijom sve je rjeđa

Takva dehumanizacija neistomišljenika, kojem se najprije uskrati sposobnost racionalnog misaonog procesa (kao što je Haverić uradio u Kritici bosanskog uma), a zatim ga se demonizira kao besprizornu hulju ili šljam, jeste Haverićev današnji intelektualni doprinos nastavka obračuna s “neprijateljima” s kojim su se Haverićevi ideološki prethodnici obračunavali prijekim sudom i kuršumom u gluho doba noći.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!