Stvorit ćemo novu generaciju monovolumena

“Ne znam kako je u BiH, ali u Francuskoj i Velikoj Britaniji i dalje je velika potražnja za monovolumenima. Ljudi su se jednostavno navikli na njihovu praktičnost. Imate ogroman prtljažnik s velikim vratima, sedam sjedala ako želite. Smatram da moramo redefinirati monovolumen. Moram ga učiniti poželjnim i odmaknuti se od imidža da ih voze kućanice. Moramo vjerovati u ovaj proizvod jer od njega ne postoji ništa praktičnije”

Anthony Lo (52) provozao se kao dijete rodnim Hong Kongom na stražnjem sjedalu Lamborghinija Espade. “To je bio doživljaj! Juriti superglasnim V12 ulicama Hong Konga”, prisjeća se Lo, kojeg je Gandinijev sablažnjivi dizajn tako opčarao da je odlučio postati dizajnerom automobila. Danas je Lo pedesetogodišnjak koji pripada svjetskom dizajnerskom vrhu. Karijeru je, prikladno svom impulsu, počeo u “Lotusu”, da bi zbog ljubavi prema umirućem SAAB-u ostao u “General Motorsu” duže nego što je želio. Novog izazova prihvatio se 2010. godine u “Renaultu” – kao direktor dizajna eksterijera mora nastaviti gdje je stao Patrick Le Quément, nekada najveći svjetski automobilski dizajner.

STAV: Kako ste se našli u “Renaultu”?

LO: Laurens (van den Acker) i ja stari smo prijatelji iako nikada nismo skupa radili. Kada je postao direktor dizajna u “Renaultu”, pitao me želim li mu se pridružiti u velikoj avanturi obnavljanja Renaulta. Pitao sam ga koja ograničenja imamo, moramo li zadržati nešto od postojećeg identiteta. Odgovorio je: “Počinjemo od praznog papira!” To me jako zaintrigiralo jer dizajneri automobila rijetko dobivaju takvu priliku. Ostavio sam posao u “General Motorsu” i preselio se u Pariz. Do tada sam bio voditelj razvoja dizajna u “Opelu” i SAAB-u.

STAV: Kako se razlikuje posao dizajnera u ovim dvama gigantima?

LO: Posao u “Renaultu” znatno je različitiji jer smo u središtu svijeta renaultova, dok je središte svijeta “General Motorsa” Detroit. U Njemačkoj smo, iako je ona izuzetno važna za “General Motors”, ipak bili na rubu. Ponekada to komplicira posao jer morate slati e‑mail na drugi kraj svijeta i duže čekati na odgovor zbog vremenske razlike, a u “Renaultu” se o svemu odlučuje u Parizu.

STAV: Kakav je bio početak u “Renaultu”?

LO: Dok nisam počeo raditi, nisam znao koliko veliki plan postoji za Daciu. Predviđen je razvoj izuzetno mnogo novih modela. Prije prelaska u “Renault”, znao sam više-manje sve automobile koje ćemo raditi. Espace IV jedan je od mojih omiljenih zbog svoje tvrdoglavosti da ostane ono što jeste u vrijeme dok su se svi odmicali od monovolumena. Jako me zanimao i know-how koji je stajao iza sportskih modela Clia i Méganea RS, oni su među mojim omiljenim automobilima. To su elementi koji su me s brendom povezali na emocionalnoj osnovi. Budući da mi je prijatelj trebao biti šef, svi su, dakle, sastojci došli na svoje mjesto.

STAV: Novi je Espace nov i po samom konceptu, samo je ime staro.

LO: Espace je najbolji model “Renaulta” i naš ponos. Mnogima je upravo on sinonim za “Renault”. Stoga nam ga je izuzetno važno sačuvati. Pitanje je bilo kako mu udahnuti novi život. Kako napraviti Espace koji više odgovara potrebama naših kupaca? Istraživanja su pokazala da nekadašnji kupci velikih monovolumena sada kupuju crossovere ili SUV-ove. Zapitali smo se u čemu je privlačnost tih modela i shvatili da je važna visina vozila. Espace ima dosta prostora za glavu, što vam fizički nije potrebno iako stvara osjećaj prostranosti. Odlučili smo smanjiti taj prostor kako bi automobil bio niži, čelo bilo manje i vožnja bila ekonomičnija. Novi Espace koristi novu modularnu platformu, što nam je omogućilo nove proporcije. Uzeli smo dugo i široko podvozje s velikim kotačima na koje smo stavili nisku karoseriju i nekoliko nas, dizajnera, odmah je uvidjelo potencijal ovog koncepta. Razvili smo ga do kraja i sada imamo Espace pete generacije. Mnogi prvo primjećuju da je duži, ali je ustvari niži, dok je dužina ista. U interijeru smo ponudili mnogo luksuznih opcija, primjerice 9” središnji ekran i masažna sjedala.

STAV: Kakve su prve reakcije na Espace?

LO: Razgovaram s kolegama iz drugih tvrtki o novom Espaceu i mogu reći da su iznenađeni dosegnutom kvalitetom. I za dizajnera i za kupca kvalitetu predstavlja i to koliko dobro auto izgleda i kakav je osjećaj pod rukom. Upravo je u tome Espace ostvario najveći skok. Namijenjen je dugim obiteljskim putovanjima, stoga je bitan komfor koji nudi.

STAV: Koja je budućnost monovolumena?

LO: Ne znam kako je u BiH, ali u Francuskoj i Velikoj Britaniji i dalje je velika potražnja za monovolumenima. Ljudi su se jednostavno navikli na njihovu praktičnost. Imate ogroman prtljažnik s velikim vratima, sedam sjedala ako želite… Smatram da moramo redefinirati monovolumen. Moram ga učiniti poželjnim i odmaknuti se od imidža da ih voze kućanice. Moramo vjerovati u ovaj proizvod jer od njega ne postoji ništa praktičnije. Ljudi vole crossovere, ali se žale da u njima nemaju dovoljno mjesta. Cilj nam je stvoriti novu generaciju monovolumena kojima ćemo kupce privući natrag.

STAV: Vel Satis je još 2001. godine ponudio alternativu monovolumenu i nije uspio.

LO: Vel Satis je bio ispred svog vremena. Ideja je stvarno dobra, dok je dizajnerska tema kontroverzna. Vel Satis je prvotno zamišljen kao alternativa top sedanu D segmenta, nasljednik Safranea, ali nije uspio jer nije poštovao zakonitosti segmenta. Vel Satis je bio bolji sedan, ali ljudi su jednostavno željeli sedan. Tržište je sedana jako konzervativno, ali i omiljeno. Ljudi vole sedan jer je elegantan, jer nema peta vrata i zrak izvana ne ulazi u kabinu dok otvarate prtljažnik. Mislim da se treba natjecati direktno s konkurencijom i ponuditi specifičan sedan “Renaulta”.

STAV: Nevjerojatno je koliko je tvrtki kopiralo Vel Satis iako nije bio uspješan: Opel Signum, Seat Toledo, Fiat Croma, BMW-i 3 i 5 GT… Kupci traže više prostora, a tvrtke im ga pokušavaju ponuditi, ali onda ga kupci odbacuju… Nevjerojatno.

LO: Ne razumijem BMW-ov Gran Turismo, ali se dobro prodaju u Americi i Kini. Ne kažem da ne treba raditi alternativni sedan, ali prvo treba imati dobar proizvod u D segmentu i onda se može napraviti alternativna verzija. Ako je alternativni auto vaš jedini model, onda je to problem. Radimo na rješenju tog problema, sljedeće godine ćete vidjeti nešto zanimljivo o čemu sad ne mogu više govoriti. Posljednje dvije godine bile su užasno naporne jer smo mnogo automobila razvijali istovremeno. Sreća je što smo dobar tim, inače ne bismo ništa stigli. Laurens vodi brigu o smjeru brenda, a Antoine Génin dopredsjednik je dizajna interijera, boja i materijala. Radimo samostalno, ali i zajedno. Među dizajnerima sam koji radije razvijaju timsko nego individualno natjecanje. Ne želim raditi auto za sebe, nego za brend. Dio sam tima s Laurensom. On je menadžer otvorena uma koji mi daje otvorene ruke. Ne moram ga pitati za svaki detalj, za svaku promjenu. Mislim da taj element povjerenja od dizajnera “Renaulta” čini jako dobar tim.

STAV: Zahvaljujući Le Quémentu, kultura dizajna u “Renaultu” posljednjih četvrt stoljeća najjača je na svijetu.

LO: Apsolutno! Sve ostale tvrtke slijedile su naš put. Kod nas direktor dizajna ne odgovara direktoru inženjera. Mi stavljamo dizajn na čelo. Svaka odluka mora proći naše odobrenje. Za sve što se razvija pitaju nas za mišljenje, a onda zajedno tražimo rješenje. Kada se bira novi tip automobila, mi kažemo proporcije neće biti dobre, idemo promijeniti ovaj ili onaj dio da bi proizvod bio bolji. Mislim da je važnost dizajna dobro poznata u “Renaultu”.

STAV: Twingo je, također, potpuno promijenio koncepciju. Od monovolumena postao je automobil na stražnji pogon.

LO: Prva generacija Twinga bila je monovolumen, dok je drugi bio konvencionalni gradski auto. Treća generacija toliko je drugačija da smo razmišljali dati mu novo ime. Ali Twingo je postao tako poznat, gotovo brend za sebe, pa smo se odlučili zadržati ime. Prostranost u interijeru ravna je prvoj generaciji. Željeli smo visoku poziciju sjedenja za vozača i čvršći izgled od dosadašnjeg. Stražnja klupa najprostranija je u klasi. Cijela kabina pomaknuta je naprijed, stoga je prtljažnik znatno praktičniji od konkurencije. Svaki dizajner želi dizajnirati automobil s kratkim prevjesima, ali ustvari, to uopće nije jednostavno. Pogledajte koliko prevjesi pomažu Espaceu da ostvari svoje linije. Za Twingo smo morali naći temu koja odgovara takvoj arhitekturi, pa smo se odlučili na dizajn inspiriran prvom generacijom i modelom 5.

 

PROČITAJTE I...

“Istraživanja nam pokazuju da su ljudi i dalje vrlo strastveni prema automobilima, ali istovremeno vidimo i da očekuju nova rješenja za svoje potrebe i da imaju novi odnos prema automobilima. Danas su manje zainteresirani za to da posjeduju automobil, ali ga i dalje žele koristiti”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!