Studenti moraju biti promjena koju žele vidjeti

Najveći saveznici korumpiranih i nedobronamjernih političara jesu oni koji mlade udaljavaju od političke borbe. Zapamtimo da ne može ostati prazan prostor u političkom radu, da promjena ne može sama doći. Mnogi mogu pomoći, ali nosioci promjena mogu biti jedino mladi. U Bosni i Hercegovini nije popularno biti političar, ali je popularno tražiti da političari rješavaju probleme, pa tako i probleme mladih”

Sedad Dedić rođen je 1983. godine u Zenici. Završio je Pravni Fakultet u Sarajevu. Magistrirao je i stekao zvanje magistra pravnih nauka iz oblasti ustavnog prava i ekonomske politike. Doktorirao je pod mentorstvom prof. dr. Kasima Trnke i stekao zvanje doktora pravnih nauka iz oblasti ustavnog prava i ekonomske politike. Objavio je pet naučnih radova. Od 2007. godine je zaposlenik Univerziteta u Zenici.

Od 2015. godine je zaposlen u naučno-nastavnom procesu na Pravnom fakultetu u Zenici, gdje je trenutno docent u naučnoj oblasti Državno i međunarodno javno pravo. Bio je gost-predavač na Institutu Evropa (Univerzitet Saarland) u Saarbrückenu (Njemačka) na temu Ljudska prava i harmonizacija prava u EU. U nevladinom sektoru angažiran je od 2003. godine putem više omladinskih i studentskih organizacija.

Od 2005. godine član je SDA i trenutno je generalni sekretar Asocijacije mladih SDA Bosne i Hercegovine, predsjednik Asocijacije mladih SDA Zeničko-dobojskog kantona, član Pravnog savjeta SDA. Učestvovao je na međunarodnim konferencijama i studijskim posjetama u Strasbourgu, Londonu, Cambridgeu, Bruxellesu, Beču, Stockholmu, Arnhemu, Saarbrückenu, Istanbulu, Pragu, Budimpešti, Vilniusu, Beogradu, Ohridu, Skoplju.

Oženjen je i otac dvoje djece.

STAV: Počela je nova akademska godina. Da li je zainteresiranost studenata za Pravni fakultet u Zenici na zadovoljavajućem nivou i šta studenti mogu očekivati?

DEDIĆ: Poželjno bi bilo da postoji i više zainteresiranih. Međutim, djece u Bosni i Hercegovini rađalo se i rađa sve manje, tako da nove generacije u BiH nisu tako brojne. To se odražava i na obrazovni sistem. I pored navedenog objektivnog problema, interesiranje studenata na zadovoljavajućem je nivou, što omogućava nastavak kvalitetnog rada sa studentima u okviru kapaciteta i resursa koje posjeduje Pravni fakultet Univerziteta u Zenici. Kada sagledamo realno stanje u Bosni i Hercegovini i interesiranje za druge fakultete, a posebno pravne fakultete, možemo iskazati zadovoljstvo da će oko 90 novih kolega od akademske 2018/2019. godine postati studenti i nastaviti svoje obrazovanje na Pravnom fakultetu u Zenici, na kojem nastojimo buduće pravnike obogatiti kvalitetnom teorijom i praksom. Nastojimo da naši studenti steknu znanja koja će ih učiniti konkurentnim na sve nemilosrdnijem tržištu rada, gdje će, kako vrijeme prolazi, opstati samo oni koji imaju potrebna znanja, vještine i spremnost da mnogo rade. Pored teorije, studenti Pravnog fakulteta u Zenici imaju priliku upoznati se s radom sudova, tužilaštava, organa uprave, notarske i advokatske komore, te osiguravajućih društava. Pravni fakultet Univerziteta u Zenici član je Mreže pravnih fakulteta Jugoistočne Evrope – SEELS, pa studenti imaju priliku upoznati se i s međunarodnim iskustvima kroz takmičenja pravnika u Hagu, Beču, Beogradu, Skoplju itd.

STAV: U Vašem fokusu teme su vezane za pravo i ekonomiju. Zbog čega je danas važno vladati znanjem iz ovih oblasti?

DEDIĆ: Pravni sistem i ekonomski sistem, kao podsistemi društvenog sistema, u svakodnevnom životu su povezani. Pravo i ekonomija čine naš svakodnevni život boljim ili lošijim, zavisno od kvalitete normi, ali mnogo više zavisi od “pravnika” koji tu normu provodi u praksi prema građanima sa svojim ispravnim ili pogrešnim razumijevanjem svrhe pravne norme. Pravnik koji ne poznaje prirodu i karakteristike ekonomskih procesa nije u stanju adekvatno normirati ekonomske procese. To je nešto što često možemo primijetiti kad, npr., pravnici pripreme propis koji ne omogućava privredi da dobro funkcionira.

Tako je prije nekoliko godina jedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini donio propis da svi privredni subjekti svaki dan moraju stavljati promet na banku, što bi značilo da neka prodavnica, udaljena dvadesetak ili više kilometara od banke, ima više troška dok dođe do banke nego što je imala zarade taj dan. Također, imamo svakodnevno priliku čuti i uvjeriti se da pravnici u organima uprave, javnim ustanovama i javnim preduzećima, što čini krvotok pravnih usluga za funkcioniranje privrede, zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta itd., zbog pogrešnog razumijevanja i primjene pravnih propisa, nepotrebno kompliciraju i usporavaju mnoštvo procesa u BiH.

Naglašavam svojim studentima da oni moraju biti promjena koju žele da vide i da cilj prava nije da spriječi, ograniči, komplicira i zabrani, nego je cilj pravne norme da unaprijedi, uredi, pomogne, olakša i zaštiti procese koje regulira. Nijedan propis koji ljudi definiraju nije sveto slovo i, ako ne služi ljudima, ako ih ograničava, takav propis treba ići u proces izmjene u skladu s propisanim procedurama kod nadležnih institucija. Većina ljudi, pa i značajan broj pravnika, koji pišu ili primjenjuju pravo na svima nama pravo i norme doživljavaju kao nešto kruto, kao neku zabranu, i vi u njihovom pristupu vidite da je pravo nešto što ograničava, a to je pogrešno. Kako to navodi profesor Vasiljević, pravo treba da podstiče inicijativnost, inovativnost, posebnost, konkretnost, odnosno, pravo se treba stavljati u službu logike života, umjesto da se kreira i podvrgava od života često otuđenoj vokaciji.

Pravnu normu u ustavu, zakonu ili nekom drugom normativnom aktu koja uspostavlja, definira i tretira ekonomske, obrazovne, kulturne odnose moramo prestati posmatrati kao faktor ograničenja, kao faktor zabrane, jer pravna norma to nije. Pravna norma u ustavu, zakonu ili nekom drugom normativnom aktu kojom se regulira ekonomija, obrazovanje, kultura, zdravstvo itd. treba predstavljati život u punom kapacitetu te riječi, odnosno pravna norma jeste i treba da ima angažirano dejstvo koje čitav društveni sistem i nas građane pojedinačno potiče na aktivnost i kreativnost, koja nam omogućava da kvalitetno i efikasno ostvarujemo sve svoje potrebe i obaveze.

Jedan primjer ispravnog razumijevanje i provedbe norme u praksi jeste sljedeći: Ustav BiH svojim normama jasno naređuje da se u BiH uspostavi jedinstveni ekonomski prostor koji će olakšati poslovanje privrednika u cijeloj BiH, zatim nalaže državi da ima društveno-angažirano dejstvo da “podstakne opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede”. Spomenuta ustavna obaveza daje ulozi države u ekonomskim procesima pravnu osnovu najviše snage za zakonodavnu djelatnost kojom nadležne državne institucije mogu jasno, na principima pravne sigurnosti i predvidljivosti, sadržajno i proceduralno, osigurati ostvarenje navedene ustavne norme u spomenutoj sferi.

STAV: Veliki dio svog vremena provodite s mladima, koji se smatraju trenutno za najugroženiju populaciju u našoj domovini. Šta oni ističu kao najveću prepreku na putu ka uspjehu?

DEDIĆ: Protivnik sam posmatranja mladih ljudi kao “ugroženih”, “slabih” itd. Mladi ljudi simbol su snage, novog rođenja, energije, svježine i ne postoji sila koja može zaustaviti snagu koju mladi prirodno posjeduju. Mladi ljudi, kao i većina drugih skupina, često smatraju da se prepreke nalaze negdje drugdje i da je neko drugi odgovoran i da neko drugi treba da im nešto riješi. Moramo biti iskreni i na vrijeme reći svakom mladom čovjeku da jedina prava prepreke jeste u nama samima. Ako mi uradimo svoj maksimum, razumijevajući da je život trka na duge staze, i pametno radimo na sebi, u okolnostima kakve god da jesu, možemo napraviti rezultat.

Ne postoji prepreka koju ne možemo pobijediti znanjem, mudrošću, velikim radom i saradnjom s drugim mladim ljudima. Za nas niko i ništa neće promijeniti ako to sami ne uradimo. I sve što se sada priprema i radi mladi ljudi će, kako vrijeme prolazi, morati preuzeti. Zato moramo učestvovati u procesima, raditi na sebi i biti spremni kada bude vrijeme.

STAV: Aktivni ste član društvene zajednice, smatrate li da tako mladi mogu utjecati konkretno na promjenu svog stanja?

DEDIĆ: Kada govorimo o učešću mladih ljudi, onda treba govoriti o kontinuiranim reformama. Smatram da je jedan od glavnih potencijala za pozitivne promjene reforma mentaliteta i pristupa mladih svojim obavezama, odgovornostima i izazovima. Tokom petnaest godina rada u društvenim procesima primijetio sam da mladi ljudi mnogo energije troše u priči i kukanju kako stariji nešto ne rade dobro. Trebamo biti svjesni da naše starije kolege i kolegice rade kako znaju, da je to njihov maksimum, pa neki rade malo bolje, a neki jako loše. To je realno stanje i mladi ne mogu mnogo promijeniti to što rade stariji, ali zato u svom radu i pristupu svim vrstama angažmana mogu donijeti promjenu, jer će prirodno za određeni broj godina doći na ista ta mjesta gdje su sada stariji. To je realna i najkonkretnija moguća promjena koja jeste spora, ali takvi su društveni procesi.

STAV: Da li putem nevladinog sektora mladi mogu steći kompetencije koje im kasnije mogu biti od velike važnosti?

DEDIĆ: Nevladin sektor vrlo je značajno područje koje će u budućem periodu imati sve više značaja, sredstava i utjecaja. Zato smatram da mladi ljudi mogu steći vještine i kvalitetno se pripremiti za mnoge životne procese putem nevladinog sektora. Također, moguće je dati doprinos i korekcije društvenoj zajednici u svim njenim segmentima upravo putem nevladinog sektora. Moj ulazak u društveni život također je bio putem angažmana u nevladinom sektoru i to savjetujem svim mladim ljudima, a posebno mladima koji se žele uključiti u političke aktivnosti, jer aktivnosti u politici funkcioniraju mnogo surovije i brže.

STAV: Nedavno ste održali nekoliko predavanja na Institutu Evropa Univerziteta Saarland u Njemačkoj. Govorili ste o ljudskim pravima, ali ste imali i priliku vidjeti kako studenti u Njemačkoj vide svoju budućnost. Možete li uporediti mogućnosti, kompetencije, te pogled na budućnost studenata iz Njemačke i naše domovine?

DEDIĆ: Mislim da ključna razlika u poziciji studenata u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini leži u činjenici da studenti u Njemačkoj imaju izgrađen i prilično uređen sistem s jasnim pravilima, što im čini uvjete života lakšim. Studenti i svi mi mladi u Bosni i Hercegovini suočavamo se s obavezom učešća u izgradnji jednog takvog sistema, što, s jedne strane, čini težim uvjete života, ali, s druge strane, to je i komparativna prednost koja razvija naše sposobnosti. Poznato je da je jedna od karakteristika najelitnijih svjetskih škola to da prave razne prepreke svojim učenicima kako bi bili što vještiji u prevazilaženju prepreka i rješavanju problema. U tom smislu smatram da ko nauči da funkcionira u našem društvu i učestvuje u uređenju našeg društva stječe vrhunske kompetencije za uspjeh bilo gdje u svijetu. Mi smo svjedoci da Bosanci i Hercegovci uspijevaju i u Bosni i Hercegovini i svugdje u svijetu.

STAV: Koliko je važno da mladi učestvuju u političkim procesima koji se vode u Bosni i Hercegovini?

DEDIĆ: Živimo u surovom svijetu u kojem niko nikome ništa ne daje, niti će dati, pa tako ni mladima. Zato je moj poziv mladima da uzmemo stvari u svoje ruke svojim kompetencijama, svako iz svoje struke, ali i političkim kompetencijama, jer je cilj politike osvojiti vlast. Oni koji su u stanju preuzeti procese, takvi su i vrijedni da upravljaju tim procesima. Jedno od glavnih područja gdje mladi ljudi mogu donijeti promjenu jeste da budu u svom radu promjena koju žele da vide i tu mogućnost nam niko oduzeti ne može.

Kada govorimo o političkom radu, moje uvjerenje jeste da moramo da se takmičimo u dobru i ne ponavljamo greške za koje kritiziramo starije. Ko god pobijedi u takvoj političkoj borbi, u takmičenju u dobru, i takvom pristupu svi smo pobjednici jer bi to značilo da ljudi daju glas onima koji su najviše dobra donijeli građanima. Negativci u politici nikada neće sami otići. Dvije su opcije: da ih Bog uzme sebi ili da ih pobijedimo s puno rada, kvalitetom, mudrošću i timskom igrom. Nije ovdje riječ samo o nekoj tamo politici, ovdje je riječ o našim životima. Vjerujem u mlade i čvrsto vjerujem da dolazi trenutak kada će se mladi ljudi, zbog sebe i svoje budućnosti, izdići iznad dnevnopolitičkih tema, unaprijediti društvo u kojem živimo kroz privredu, politiku, medije i obrazovanje.

Sve političke stranke samo su jedan element te slagalice koju mladi mogu inteligentno napraviti i korumpirane i nedobronamjerne ljude poslati gdje im je mjesto. Jedino sinergijom svih segmenata društvenih procesa, obrazovanjem, privredom, medijima, politikom, kulturom, religijom, možemo istinski unaprijediti naše društvo. Svi mi koji se nalazimo u bilo kojem segmentu imamo ključnu ulogu i svako je ključan za stvarnu promjenu. U odgovoru na pitanje je li moguće da mediji, privreda ili NVO donesu zakone i reguliraju bolje sve segmente našeg život nalazi se i odgovor da li se mladi ljudi trebaju baviti politikom.

STAV: Kako komentirate stigmatizaciju angažmana u politici i kritike svakog ulaska u politiku?

DEDIĆ: Nakon petnaest godina iskustva u političkom radu, moram naglasiti da su najveći saveznici korumpiranih i nedobronamjernih političara oni koji mlade udaljavaju od političke borbe. Zapamtimo da ne može ostati prazan prostor u političkom radu, da promjena ne može sama doći. Mnogi mogu pomoći, ali nosioci promjena mogu biti jedino mladi. U Bosni i Hercegovini nije popularno biti političar, ali je popularno tražiti da političari rješavaju probleme, pa tako i probleme mladih. Kada mladog političara koji nema “prošlost” dovodite u poziciju da brani i pravda tuđe greške, preusmjeravate u sasvim pogrešnom smjeru njegovu snagu i elan. Mladog političara tako navikavate na ulogu onog ko se brani, a građane navikavate na ulogu onog ko kritizira. Tako ništa ne mijenjamo.

Mladog političara treba pitati kako da pomognemo da bude bolji i da se riješimo loših ljudi. Sve dok paralelno budemo stigmatizirali politički angažman kao nešto loše i napadali mlade ljude u političkim strankama, a drugi dan pitali gdje su mladi, teško možemo očekivati potreban angažman pametnih, moralnih i odgovornih mladih ljudi. Ljudi svojim pristupom mogu učiniti uspješnom ili neuspješnom svaku inicijativu, ideju, reformu, angažman i politiku.

PROČITAJTE I...

 „Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

Tri godine GRAS pokušava nabaviti nove minibuse da bi mogao održavati linije u sarajevskim padinskim naseljima, ali “Transturist”, koji uopće ne može učestvovati na tenderima, obara svaki GRAS-ov tender, a u tome ima podršku firme “Sejari”, koja se pojavljuje kao ponuđač minibusa, koja očito ne želi isporučiti minibuse, ali odugovlačenjem pogoduje “Centrotransu”. Zajedničko im je većinski vlasnik – “Sejari Holding GMBH” iz Njemačke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!