Stranački prebjezi: iz šupljeg u prazno

Čovjeku je naprosto neprijatno pomisliti da je neko tako infantilno samoljubiv i sklon grandioznim fantazijama i deluzijama jednom bio premijer Kantona Sarajevo. Ipak, od takvih pojedinačnih slučajeva žalosnije su kolektivne tužne priče poput onih u vezi s mjesnim odborima SBB-a u Općini Novi Grad koji su napustili ovu stranku i odlučili prijeći u Narod i pravdu.

Koliko je neobično zabavno (i informativno) pratiti gađanje blatom na liniji Radončić – Konaković, tj. SBB – NiP, toliko je to i ponešto tužno, jer ipak je riječ o političkim projektima koji su dio bošnjačke političke scene i jer su ipak u pitanju ličnosti koje su dobijale manje ili više bošnjačkih glasova tokom svojih dosadašnjih političkih karijera.

Sva ta politička nekultura i prizemnost ustvari se izuzetno loše reflektira na Bošnjake kao politički kolektiv jer pokazuje kome su i čemu bili spremni davati glasove.

Prosječnom glasaču danas mora biti izuzetno neugodno posmatrati potpuno odsustvo političkog instinkta jednog Elmedina Konakovića, koji sada kusa gorku Avazovu jezikovu juhicu, a sve zbog toga što je sebi dopustio da ga upravo Avaz svojedobno uvjeri u njegovu političku težinu koju navodno ima i bez SDA.

Čovjeku je naprosto neprijatno pomisliti da je neko tako infantilno samoljubiv i sklon grandioznim fantazijama i deluzijama jednom bio premijer Kantona Sarajevo. Ipak, od takvih pojedinačnih slučajeva žalosnije su kolektivne tužne priče poput onih u vezi s mjesnim odborima SBB-a u Općini Novi Grad koji su napustili ovu stranku i odlučili prijeći u Narod i pravdu.

Tragikomično je i samo saopćenje ovih mjesnih odbora. Njima je, navodno, dogorjelo do nokata zbog autokratske Radončićeve vladavine (a ne, recimo, zbog politike koju Radončić vodi, čega je simbol februar 2014. godine), a još je tragičnije Konakovićevo oduševljenje time što će osobe takvog političkog morala i kulture biti članovi njegove stranke.

To, doduše, i jeste svojevrstan prirodni zakon naše političkog ekosistema, pogotovo opozicionog, da ista politička tvar konstantno kruži kroz različite stranke, ali ga, svejedno, ne čini ništa manje žalosnim i jadnim.

 

PROČITAJTE I...

Liberalniji krug intelektualaca smatra da sada nije vrijeme potezati ovo pitanje iz nekoliko razloga. Prvi je zbog osjetljivosti Srbije na trenutna dešavanja s Kosovom. Bošnjaci bi u svemu tome mogli biti kolateralna šteta. Podsjećaju da u ovom momentu ovo ne odgovara ni Bošnjacima u BiH, odnosno da jača separatističke težnje političkog vrha entiteta RS. Umjesto ovih tema, smatraju, trebalo bi učiniti sve da se u okviru sadašnjeg pravnog okvira i mogućnosti u Srbiji i Crnoj Gori poboljša stanje prava i sloboda Bošnjaka

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!