Stotinu brojeva Stava!

Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka.

Pred vama je novo, 100. po redu izdanje magazina Stav.

U uvodniku broja, Filip Mursel Begović piše o dvije godine izlaženja i stotinu brojeva magazina.

“Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka. Bilo je uzalud, umjetno nametnuta podjela na vjernike i sekulariste, “zelene” i “crvene”, što god da smo pisali, određivala je i našu poziciju na medijskoj sceni. I neka je, ali neće nas uvjeriti u to da se kompleksaški izvinjavamo za ono u što vjerujemo i za ono oko čega, pobogu, imamo vlastiti stav, niti će nas natjerati da se mimo vlastite savjesti pretvorimo u ono što su nam umjetnom podjelom predodredili.”

Za Stav govori akademik Abdulah Sidran.

“Prošao sam pakao sotonističkog nasilja što ga je nada mnom i nad mojom porodicom vršila ta osoba. Sada mi se najvažnijim čini da se stanovništvu Bosne i Hercegovine pokaže da se u toj osobi krije opasan prevarant i beskrupulozan kriminalac širokog spektra djelovanja. To podrazumijeva prevare, prijetnje i ucjene kojima se uništavaju porodice, rasturaju brakovi i upropaštavaju pojedinačni ljudski životi”, kaže Sidran u tekstu pod naslovom: “Raskrinkao sam prevaranticu Irinu Lovrić”

Tema ovoga broja su najave HNS-a o osnivanju trećeg entiteta.

Između ostalog, analiziramo zašto zasjedanje HNS-a ovoga puta nije proteklo u atmosferi općeg slaganja i oduševljenja svakim prijedlogom prvog čovjeka najjače hrvatske stranke u BiH. Po prvi put bilo je i disonantnih tonova koji zasigurno nisu godili uhu predsjednika HDZ-a

Pišemo i o presudama za ratne zločine u Njemačkoj, zemlji čiji su sudovi, nakon haškog Tribunala i Suda BiH, presudili najviše ratnih zločinaca.

Sudije njemačkih sudova vode se stavom Saveznog vrhovnog suda Njemačke da se genocid može počiniti unutar ograničenog geografskog područja. Namjera “djelomičnog” uništenja grupe tumači se kao namjera da se uništi neka grupa unutar geografskog područja

Donosimo priču o agresiji na Bosnu i Hercegovinu na filmskoj traci

Filmovi s ratnom ili poslijeratnom tematikom preplavili su kinematografije jugoslavenskih zemalja, pa se s vremena na vrijeme činilo da se vodi neki novi rat, onaj filmski, u kojem se režiseri različitih nacionalnosti takmiče ko će snimiti šokantniju i provokativniju priču i njome više zadiviti zapadni svijet. To je u mnogome doprinijelo iskrivljavanju prave istine i relativiziranju agresije i genocida u BiH

Predstavljamo Projekt “Prijedor'92” Anite Zečić, talentirane mlade žene iz Prijedora koja posljednja četiri mjeseca radi na svom diplomskom ispitu nazvanom “Prijedor'92”, umjetničkoj instalaciji koja podsjeća na nevine žrtve njenog grada iz ljeta 1992. godine

Bili smo na promociji solo albuma Zeleta Lipovače.

Lipovača nas je počastio vanserijskim albumom, gdje njegov autentični ton itekako dolazi do izražaja. Ovaj je album nastavak njegovog vandimenzionalnog umjetničkog putovanja koje nam je preneseno i kazano njegovim autentičnim gitarskim tonom”

Detaljno pišemo o inicijativi da se sevdalinka upiše na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO‑a

Zašto turiste još fascinira umjetnost preživljavanja u opkoljenom Sarajevu možete saznati u tekstu  „Kako na pola cipele ispeći hljeb i ugrijati se“.

Ratna historija i opsada Sarajeva postali su s vremenom turistička atrakcija glavnog grada Bosne i Hercegovine. Istražili smo šta se nudi u okviru sarajevskih ratnih tura i šta to sve zanima strane turiste.

Donosimo profil Rogera Federera, najboljeg tenisera u historiji ovog sporta.

Pobijedivši starost i povredu zbog koje je pola godine pauzirao od igranja na turnirima, Roger Federer uspio je poraziti i svog najvećeg rivala Rafaela Nadala, još jednom dokazujući da je ne samo najveći teniser svih vremena već i jedan od najboljih sportista u povijesti, ali i da godine umjetnicima ne moraju biti prepreka.

Novi broj Stava u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, drugog februara, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

“Ja sam prišla Ratku Mladiću i rekla mu da mi nema djeteta, da je nestalo. Povukla sam ga za ruku i rekla mu to, ali on me otjerao. Strpali su nas nakon toga u autobuse. Selmu nisam uspjela pronaći tad, a, evo, više od 22 godine nemam glasa nikakvog o njoj. Vjerujem da je živa. Nadam se tome. Svakog dana mislim na nju. Nadam se da ćemo nekad saznati šta se desilo. Dok je ne pronađemo, živu ili mrtvu, nećemo odustati”

Fenomen da oni koji su svojevremeno nagovarali Bošnjake da se na popisu izjasne kao Bosanci sada negoduju zbog nazivanja nastavnog predmeta bosanski pokazuje da nisu u pitanju nikakvi pozitivni principi, nego namjera da se konstantno problematizira bošnjačka jezička, kulturna i uopće identitetarna posebnost. U tu svrhu koriste se i maliciozne zamjene teza po kojima se pravo na izučavanje vlastitog jezika kroz predmet nazvan po tom jeziku tumači kao diskriminacija drugog i drugačijeg. Hoće li doći vrijeme kada će i samo postojanje Bošnjaka biti tumačeno kao akt segregacije i diskriminacije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!