Stav u Zagrebu: Potencijalna hrvatska vlada mogla bi ponovo biti nestabilna

Novi predsjednik HDZ-a još uvijek ne kontrolira sve frakcije HDZ-a i neće imati puno prostora za manevre. Ako Plenković previše popusti Mostu (kao što je to bio učinio Karamarko, koji je čvrsto vladao HDZ-om), bit će nezadovoljna HDZ-ova brojna klijentelistička baza

Lider SDP-a u ostavci, Zoran Milanović postigao je nemoguće. Izgubio je šest izbornih ciklusa zaredom, a na posljednjem je nakon debakla i samouništenja desne HDZ-Mostove vlade, imao po anketama 10% prednosti. Ta se razlika brzo smanjivala, ubrzo i nestala, ali se po zadnjim anketama očekivala tijesna pobjeda SDP-ove Narodne koalicije. Rezultati su pokazali potpuno drukčiju realnost i HDZ je na kraju postao relativni pobjednik s čak 7 saborskih mandata više.

Šta se da iščitati iz rezultata? SDP koji bi trebao glumiti lijevo-liberalni centar nema realne veće šanse sastaviti vladu jer, osim manjeg broja mandata od HDZ-a, ima puno manje opcija za održivu koaliciju.

Narodna koalicija (SDP, HNS – liberali i HSS – desni centar) dobila je 54 zastupnika u Saboru. Sigurna im je koalicija s istarskim IDS-om, regionalnom strankom liberalnog centra, koja ima 3 zastupnika. Eventualna podrška osam zastupnika nacionalnih manjina bila bi sklona podržati tu vladu da ima više mandata jer manjinci u načelu računaju na savez s najjačima. Ova kombinacija nosi 65 mandata, daleko manje od minimalnih 76 (od 151 ukupno).

HDZ kao stranka desnog centra s još uvijek prisutnim ekstremno desnim elementima dobila je 61 mandat, dva više od lanjskih 59. Prirodni ideološki partner HDZ-u je Most, pročišćena nakupina konzervativnih i kriptoklerikalnih, navodno neideoloških poštenjaka, s po anketama očekivanih 13 mandata. Njima se mogu pridružiti zastupnici koalicije stranke Milana Bandića i „narodnjaka“ Radimira Čačića koji imaju 2 mandata i vrlo su skloni iz različitih pobuda prikloniti se vlasti.

Stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je korumpirana, klijentelistička i populistička interesna grupa i koalirat će s bilo kime. Podršku takvoj vladi desnog centra mogli bi dati regionalno-desna HDSSB, ratnog zločinca Branimira Glavaša i neki Željko Glasnović iz dijaspore, bivši general zločinačkog HVO komu je HDZ bio lijev. U vlast bi mogla ući i 3 zastupnika koalicije Jedine opcije, okupljene oko anarhističnog, desno populističkog Živog zida, od kojih su dvojica kao bivši članovi Mosta, pokušavali presložiti vladu s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Karamarkom, nakon afere Konzultantica.

Takvu bi većinu podržali i zastupnici manjina, posebno ako to učine i 3 srpska zastupnika iz stranke Milorada Pupovca, starog trgovca. HDZ i Most imaju 74 mandata. S Bandićem i otpalim koalicionim partnerima Živog zida (koji su to navijestili već u izbornoj noći) te barem 5 manjinaca, to bi bilo 84 mandata u Saboru (uz podršku HDSSB-a i Glasnovića i 86), što je i više nego dovoljno. Nešto slično najavio je HDZ-ov pregovarač Goran Marić, nakon što prebrojano oko 60 posto glasova.

HDZ bez Mosta teško može imati većinu, odnosno imao bi vrlo slabu i nestabilnu koaliciju. Po medijima se spekulira i da neki, vlasti željni članovi SDP-ove narodne koalicije, HNS i HSS, razmišljaju o ulasku u HDZ-ovu većinu. To se zasad ne čini izgledno i bilo bi nestabilno. Stoga su pregovori s Mostom bili logični prvi korak HDZ-a.

Lani se Most u pregovorima pokazao tvrdim, a u vlasti su gotovo stalno bili u sukobu i generirana je nestabilnost, ali su unatoč čak šestorici disidenata sačuvali svoj rejting, rušeći vlast u kojoj su participirali. Most je u izbornoj noći iznio svoje uvjete oko jamstava koje je najavio u kampanji i otvorio se pregovorima s obje strane. Iz toga proizlazi i nesigurnost oko nove desne HDZ-Most vlade, s manjim strankama, bez obzira na uvjerljivu većinu mandata. Most, kao manji partner u koaliciji od kojeg ovisi formiranje vlasti, a zbog vlastite uvjerljivosti, mora nastaviti s politikom nepopustljivih stavova, što će svakoj vlati predstavljati problem. Taktika ublaženih uvjeta jer se okusila slast vlasti ipak može razočarati glasače koji žele stabilnost.

Novi predsjednik HDZ-a još uvijek ne kontrolira sve frakcije HDZ-a i neće imati puno prostora za manevre. Ako Plenković previše popusti Mostu (kao što je to bio učinio Karamarko, koji je čvrsto vladao HDZ-om), bit će nezadovoljna HDZ-ova brojna klijentelistička baza (više pozicija za Most, manje za HDZ). Stoga bi pregovori HDZ-a i Mosta opet mogli biti dugotrajni, a potencijalna vlada mogla biti nestabilna.

Više u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 22. septembra.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!