Stav u Zagrebu: Potencijalna hrvatska vlada mogla bi ponovo biti nestabilna

Novi predsjednik HDZ-a još uvijek ne kontrolira sve frakcije HDZ-a i neće imati puno prostora za manevre. Ako Plenković previše popusti Mostu (kao što je to bio učinio Karamarko, koji je čvrsto vladao HDZ-om), bit će nezadovoljna HDZ-ova brojna klijentelistička baza

Lider SDP-a u ostavci, Zoran Milanović postigao je nemoguće. Izgubio je šest izbornih ciklusa zaredom, a na posljednjem je nakon debakla i samouništenja desne HDZ-Mostove vlade, imao po anketama 10% prednosti. Ta se razlika brzo smanjivala, ubrzo i nestala, ali se po zadnjim anketama očekivala tijesna pobjeda SDP-ove Narodne koalicije. Rezultati su pokazali potpuno drukčiju realnost i HDZ je na kraju postao relativni pobjednik s čak 7 saborskih mandata više.

Šta se da iščitati iz rezultata? SDP koji bi trebao glumiti lijevo-liberalni centar nema realne veće šanse sastaviti vladu jer, osim manjeg broja mandata od HDZ-a, ima puno manje opcija za održivu koaliciju.

Narodna koalicija (SDP, HNS – liberali i HSS – desni centar) dobila je 54 zastupnika u Saboru. Sigurna im je koalicija s istarskim IDS-om, regionalnom strankom liberalnog centra, koja ima 3 zastupnika. Eventualna podrška osam zastupnika nacionalnih manjina bila bi sklona podržati tu vladu da ima više mandata jer manjinci u načelu računaju na savez s najjačima. Ova kombinacija nosi 65 mandata, daleko manje od minimalnih 76 (od 151 ukupno).

HDZ kao stranka desnog centra s još uvijek prisutnim ekstremno desnim elementima dobila je 61 mandat, dva više od lanjskih 59. Prirodni ideološki partner HDZ-u je Most, pročišćena nakupina konzervativnih i kriptoklerikalnih, navodno neideoloških poštenjaka, s po anketama očekivanih 13 mandata. Njima se mogu pridružiti zastupnici koalicije stranke Milana Bandića i „narodnjaka“ Radimira Čačića koji imaju 2 mandata i vrlo su skloni iz različitih pobuda prikloniti se vlasti.

Stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je korumpirana, klijentelistička i populistička interesna grupa i koalirat će s bilo kime. Podršku takvoj vladi desnog centra mogli bi dati regionalno-desna HDSSB, ratnog zločinca Branimira Glavaša i neki Željko Glasnović iz dijaspore, bivši general zločinačkog HVO komu je HDZ bio lijev. U vlast bi mogla ući i 3 zastupnika koalicije Jedine opcije, okupljene oko anarhističnog, desno populističkog Živog zida, od kojih su dvojica kao bivši članovi Mosta, pokušavali presložiti vladu s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Karamarkom, nakon afere Konzultantica.

Takvu bi većinu podržali i zastupnici manjina, posebno ako to učine i 3 srpska zastupnika iz stranke Milorada Pupovca, starog trgovca. HDZ i Most imaju 74 mandata. S Bandićem i otpalim koalicionim partnerima Živog zida (koji su to navijestili već u izbornoj noći) te barem 5 manjinaca, to bi bilo 84 mandata u Saboru (uz podršku HDSSB-a i Glasnovića i 86), što je i više nego dovoljno. Nešto slično najavio je HDZ-ov pregovarač Goran Marić, nakon što prebrojano oko 60 posto glasova.

HDZ bez Mosta teško može imati većinu, odnosno imao bi vrlo slabu i nestabilnu koaliciju. Po medijima se spekulira i da neki, vlasti željni članovi SDP-ove narodne koalicije, HNS i HSS, razmišljaju o ulasku u HDZ-ovu većinu. To se zasad ne čini izgledno i bilo bi nestabilno. Stoga su pregovori s Mostom bili logični prvi korak HDZ-a.

Lani se Most u pregovorima pokazao tvrdim, a u vlasti su gotovo stalno bili u sukobu i generirana je nestabilnost, ali su unatoč čak šestorici disidenata sačuvali svoj rejting, rušeći vlast u kojoj su participirali. Most je u izbornoj noći iznio svoje uvjete oko jamstava koje je najavio u kampanji i otvorio se pregovorima s obje strane. Iz toga proizlazi i nesigurnost oko nove desne HDZ-Most vlade, s manjim strankama, bez obzira na uvjerljivu većinu mandata. Most, kao manji partner u koaliciji od kojeg ovisi formiranje vlasti, a zbog vlastite uvjerljivosti, mora nastaviti s politikom nepopustljivih stavova, što će svakoj vlati predstavljati problem. Taktika ublaženih uvjeta jer se okusila slast vlasti ipak može razočarati glasače koji žele stabilnost.

Novi predsjednik HDZ-a još uvijek ne kontrolira sve frakcije HDZ-a i neće imati puno prostora za manevre. Ako Plenković previše popusti Mostu (kao što je to bio učinio Karamarko, koji je čvrsto vladao HDZ-om), bit će nezadovoljna HDZ-ova brojna klijentelistička baza (više pozicija za Most, manje za HDZ). Stoga bi pregovori HDZ-a i Mosta opet mogli biti dugotrajni, a potencijalna vlada mogla biti nestabilna.

Više u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 22. septembra.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

Izboru gradonačelnika prethodi komplicirana procedura izbora gradskih vijećnika u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti koliko će koja stranka imati vijećnika. Iz svake od ovih općina bira se po sedam vijećnika, a “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate”, stoji u Statutu Grada Sarajeva.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!