STAV OTKRIVA: Preko univerziteta i fiktivnih firmi do dozvole za boravak

Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini

Kako prolazi vrijeme od pokušaja državnog udara u Turskoj – izvršenog 15. jula 2016. godine od terorističke organizacije FETÖ na čelu s Fethullahom Gülenom, koji se predstavlja kao “vjerski” učenjak – tako na površinu izlaze i detalji o načinu kako funkcionira i djeluje ova teroristička organizacija. Poznato je da teroristička organizacija FETÖ ima nekoliko načina “zarade”, među kojima su i turističke agencije, izdavačke kuće, mediji, a među onim najbitnijim i najprofitabilnijim jesu i privatne škole. Koliko su zaista škole značajne za ovu terorističku organizaciju, odnosno njen finansijski opstanak, govori se i u tekstu američkog časopisa Forbes objavljenom početkom ove godine. Osim finansijske strane, u ovom članku ističe se koliko su škole bitne i kao osnova za uključivanje u zajednicu FETÖ struktura.

Američki časopis Forbes objavio je u januaru tekst u kojem čitaoce informira o djelovanju terorističke organizacije Fethullaha Gülena FETÖ i njegovih škola u Sjedinjenim Američkim Državama. Peter Green, koji trideset devet godina predaje engleski jezik u srednjim školama u SAD-u, u svom članku ističe da su “čarter-škole”, odnosno ugovorne škole, jedan od načina kako strane državljane uključiti u obrazovni sistem u Americi. Za to kao najbolji primjer navodi škole povezane s Gülenom.

Green spominje da je Gülen u Sjedinjene Američke Države došao 1999. godine te da je u samo jednoj deceniji napravio cijeli lanac škola, odnosno stotinu i pedeset “čarter-škola”, iako neke od njih ne žele isticati svoju vezu s Gülenom. Navodi da su Gülenove “čarter-škole” u Americi osumnjičene da novac šalju određenim firmama, naprimjer građevinskim, koje su i same povezane s Gülenom. Pored toga, govori i o tome da pojedini konzervativni kritičari brinu o činjenici da se Gülenove škole koriste kao centri za indoktrinaciju, dok su drugi zabrinuti što škole povezane s Gülenom, koristeći poreze američkih obveznika, finansiraju “vladu u egzilu”.

Među najzanimljivijim dijelovima ovog teksta jeste onaj u kojem se naglašava da Gülenove škole služe i za dobijanje radnih viza turskim državljanima, kao i za prebacivanje novca drugim firmama. Ističe se da brojni izvještaji ukazuju na to da se od uposlenika u Gülenovim školama očekuje da vrate dio svoje plaće jer su škole zaslužne što su dobili boravišnu vizu.

To je dodatno zanimljivo jer se, prema mnogim tvrdnjama, skoro isti način rada koristi i u Bosni i Hercegovini. Riječ je o školama za koje se u Bosni i Hercegovini argumentirano tvrdi da su povezane s terorističkom organizacijom FETÖ, a koje se duži period bore da dokažu kako nemaju veze s njihovim “vođom” Fethullahom Gülenom. Tako su nekadašnje “Bosna Sema” škole za kratak period promijenile dva vlasnika i dvije zastave, pa su prvo bile američki “Global Education”, a sada su navodno britanski “Stirling Education”, odnosno “Richmond Park”.

Koja se zastava vihori ispred ovih škola, nije toliko važno, jer su se pod svakom od njih škole koristile za dobijanje boravišne vize u našoj državi, što je identično kao i u Sjedinjenim Američkim Državama. Stranci su prihvaćeni kao obični studenti, dok je pozadina priče sasvim drugačija. Prema informacijama iz izvora upućenih u sistem djelovanja FETÖ škola na našim prostorima, pa i šire, Bosna i Hercegovina koristi se kao odskočna daska za FETÖ pripadnike. Tu ostaju dok ne riješe potrebnu dokumentaciju za neku zapadnu zemlju. Dobro im dođe što upisivanjem magistarskog školovanja vrlo brzo i lahko dobijaju boravišnu vizu pomoću koje ostaju u Bosni i Hercegovini.

Škole nisu jedine koje FETÖ pripadnici koriste kao “paravan”. Osim toga, tu su i fiktivne firme za dobijanje radne dozvole. Vrlo lahko može se provjeriti kojom su brzinom otvarane i koliko su firmi u Bosni i Hercegovini osnovali turski državljani nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj. Kao “odskočna daska”, mnogi se odlučuju za Bosnu i Hercegovinu zbog bezviznog režima. Nakon što bez problema dođu u Bosnu i Hercegovinu, iz nje pokušavaju otići dalje, najčešće u Sjedinjene Američke Države, Kanadu ili Njemačku. Sistem fiktivnih firmi djeluje tako da se firme koriste na način “kome treba radna dozvola, taj je direktor”. Odnosno, te radne dozvole pojedincima omogućavaju normalan boravak u našoj državi u periodu dok sređuje papire za odlazak u druge zemlje. Kada dobiju sve potrebne dokumente, oni odlaze, a mjesto prepuštaju nekom novom FETÖ pripadniku kojem je također potrebna dozvola za boravak.

Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini

S obzirom na to da se u Forbesovom tekstu spominje prebacivanje novca od škola prema određenim firmama, sasvim se logično zapitati da li se isto to događa i u Bosni i Hercegovini? U Sjedinjenim Američkim Državama vođa terorističke organizacije FETÖ Gülen raspolaže zaradom od približno pet stotina miliona dolara, a koja dolazi putem “čarter-škola” povezanih s Gülenom. Poznato je i da su u toj zemlji pokrenute određene finansijske istrage u FETÖ školama, a i FBI je obavljao pretrese u nekima od njih.

Ako se uzme u obzir da škole za koje se već duže vrijeme argumentirano tvrdi da pripadaju terorističkoj organizaciji Fethullaha Gülena, FETÖ u Bosni i Hercegovini djeluju još od 1999. godine, uz činjenicu da su sve do pokušaja državnog udara u Turskoj javno iskazivale svoju vezu s Fethullahom Gülenom, organizirali simpozije, takmičenja u čitanju Gülenovih knjiga i slično, može se samo pretpostaviti koliko su duboko ušli u sistem Bosne i Hercegovine. Možda je upravo to razlog zašto su poprilično “sigurni” u našoj zemlji pa većina onih koji žele otići u neku od zapadnih zemalja dolazi prvo u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj najlakše mogu dobiti papire za boravak. Osim toga, ovdje imaju i dovoljno “prijatelja”, odnosno drugih FETÖ pripadnika koji im mogu pripomoći.

Od svog osnivanja 1999. godine pa do danas nekadašnje “Bosna Sema” obrazovne institucije ukupno su devetnaest puta načinile promjene u sudskom registru. Da li se iko pita šta je s tim naglim porastom otvaranja turskih firmi u kojima se vrlo često mijenjaju upravljačke strukture? Osim pitanja “ko nam zaista obrazuje djecu”, vrlo je bitno i pitanje ko sve posluje u našoj državi.

PROČITAJTE I...

Bošnjaci moraju konačno shvatiti ono što drugi već odavno znaju: u današnjem svijetu kultura je sjećanja vrijednost, čak neka vrsta društvenog kapitala koji se mora pomno čuvati jer će ga, ukoliko ga se poput zlatnog dukata nemarno ostavi na putu, neko drugi uzeti i zloupotrijebiti u vlastite svrhe.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!