Šta je realnost živih Bošnjaka u Srebrenici

Izbori za državni nivo pokazali su da SDA ima snagu da angažira najveći broj birača. Međutim, ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno. U tom smislu, ništa nije sigurnije nego da bošnjačke i probosanske stranke prisutne u Srebrenici zakopaju ratne sjekire i razmišljaju u pravcu jedinstvenog nastupa na lokalnim izborima 2020. godine. Kako saznajemo, postoje određeni razgovori i sastanci, ali do sada nisu polučili konkretne rezultate.

I dvadesetčetiri godine nakon genocida u Srebrenici Srbi ne posustaju u svojim zločinačkim namjerama. Možda se to ponajviše može primijetiti u negiranju haških presuda na Sudu BiH i Tužilaštvu BiH od struktura bliskih srpskoj politici, kao i intenzivnim pokušajima da se optužnicama protiv visokih oficira Armije RBiH izjednači uloga žrtve i agresora. Za te je potrebe angažiran Centar za istraživanje ratnih zločina u Banjoj Luci, kojim se rukovodi direktno iz Beograda i kojem je glavni zadatak podnijeti što više krivičnih prijava protiv Bošnjaka, a zatim ishoditi osuđujuće presude.

Po takvoj logici, haški pravorijek irelevantan je za sud u Bijeljini, gdje srpska strana može manipulirati i falsificirati činjenice dovođenjem nepouzdanih svjedoka. Stoga bismo aktuelne optužnice protiv generala i oficira Armije RBiH mogli svesti na jednu rečenicu: “Bošnjaci su krivi jer su pružili otpor i uništili ono što je njih uništavalo.” Sigurno jeste da Bošnjaci neće moći odgovoriti na ovakav stepen srpske zloćudne organiziranosti ako ne pokažu veću razinu odgovornosti i jedinstva u politici. Za sada jedino SDA pokazuje takvu vrstu odgovornosti, ali bojimo se da to nije dovoljno uz ovoliku razinu bošnjačke raslojenosti.

I 24 godine nakon genocida u Srebrenici Bošnjake se optužuje da forsiraju status žrtve i uvode viktimološki diskurs u politiku. Što je najgore, osim Srba i Hrvata, ovakva stajalište dijele i promoviraju neki intelektualci koji nose bošnjačka imena, ali i političari (primjerice iz Naše stranke) koji bi rado da se sve prepusti zaboravu, kao najboljem “zajedničkom sadržiocu” negiranja genocida. Na ovakvu vrstu samomrzilačkog stava nemamo objašnjenja, osim što možemo reći da su i ove godine ispraćeni ostaci 33 šehida ubijenih u srebreničkom zbjegu. Možemo reći da stotine drugih čekaju da budu ukopani, ali to za sada nije moguće jer ili njihovi ostaci nisu potpuni ili nemaju živog srodnika da bi se mogla izvršiti DNA analiza i identifikacija. Ovo nije politika žrtvoslovlja, ovo su kosti, ovo je realnost nakon izvršenog genocida.

Pritom moramo pripomenuti da Srebrenica nije grad mrtvih, kako ga znaju nazivati nesavjesni mediji. On je grad živih koji oplakuje svoje mrtve i on je grad povratnika od kojih je svaki redom heroj jer nije odustao, nije se predao. Realnost živih Bošnjaka u Srebrenici jeste i neprijateljska srpska vlast kojom rukovodi šovinistička politika ekstremiste Milorada Dodika. Politika koja računa na bošnjački razdor i nejedinstvo na lokalnim izborima 2020. godine. Iako je 11. juli datum kada se sjećamo mrtvih, kada im odajemo počast i dižemo ruke u dovi za njih, nije loše upravo sada, kada su oči uprte u Srebrenicu, progovoriti o realnosti i perspektivama živih Bošnjaka u Srebrenici.

Do lokalnih izbora 2020. godine ostalo je još nešto više od godina dana. U Srebrenici još uvijek nije primjetno da se aktivno radi oko organizacije izbora, animiranja ljudi u dijaspori, ili da se prijavljuju lični dokumenti i prebivalište u Srebrenici. U Srebrenici djeluju SDA, Stranka za BiH, SBB, SDP i DF. Ograničeno su prisutni jer nemaju formirane općinske odbore u Srebrenici PDA, NB i NiP. Trenutno su na pozicijama predsjednika Skupštine Nedib Smajić i zamjenik načelnika Hamdija Fejzić, koji su bivši članovi SDA. Trenutno Skupština opštine Srebrenica broji 21 odbornika. Od tog broja, 9 je Bošnjaka podijeljenih u dvije struje. Pet je odbornika u opoziciji (četiri odbornika SDA i jedan bivši član SDP-a), dok su četiri u vlasti sa Srbima (3 bivša člana SDA i 1 bivši član SDP-a).

Izbori za državni nivo pokazali su da SDA ima snagu da angažira najveći broj birača. Međutim, ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno. U tom smislu, ništa nije sigurnije nego da bošnjačke i probosanske stranke prisutne u Srebrenici zakopaju ratne sjekire i razmišljaju u pravcu jedinstvenog nastupa na lokalnim izborima 2020. godine. Kako saznajemo, postoje određeni razgovori i sastanci, ali do sada nisu polučili konkretne rezultate.

Predsjednik Općinskog odbora SDA Alija Tabaković u više je navrata napominjao da će SDA, kao najjača stranka, ako neće biti šireg dogovora, dati svog kandidata za načelnika, a liste će se formirati nezavisno od izbora za načelnika. Ostatak političkih takmaca do sada na mogućnost zajedničkog kandidata koji bi bio iz SDA nisu gledali blagonaklono, iako, osim prikrivenih ambicija raznih pojedinaca, nemaju konkretne ideje ko bi mogao biti kandidat. No, u Srebrenici, mimo mogućeg kandidata SDA, u opticaju su imena bivšeg načelnika Abdurahmana Malkića i Ćamila Durakovića. Sadik Ahmetović također je “lovac u mutnom”, čije se ime povremeno spominje u raznim kombinacijama.

Hoće li se i na koji način postići bošnjačko jedinstvo, ko će ga inicirati, a ko će biti kandidat za načelnika, ostaju otvorena pitanja. U svakom slučaju, Srebrenica je mjesto od posebne simboličke težine za Bošnjake i niti jedna zainteresirana strana ne bi smjela stavljati lični dobitak ispred zajedničkog interesa. Srpska je politika, s druge strane, vrlo organizirana i motivirana da zadrži vlast u Srebrenici pod svaku cijenu.

Bošnjački narod u Srebrenici iskazuje veliku razinu nezadovoljstva ovakvim stanjem i očekuje promjene, a prije svega što hitnije animiranje ljudi da izađu na izbore. Dok u Srebrenici vlada političko zatišje i sve je podređeno obilježavanju godišnjice genocida, jedino što je sigurno jeste da će SDA, čim se formira državni i federalni nivo vlasti, pokušati uraditi sve mjere potrebne da vrati Bošnjake u vlast u tom napaćenom gradiću.

PROČITAJTE I...

Ovog jula u javni prostor, i to u vrijeme obilježavanja 24. godišnjice od genocida u Srebrenici, na mala vrata i gotovo bez reakcija uvedena je jedna nekritička usporedba Srebrenice i Jasenovca, kao simbola za dva ogromna zločina počinjena na našim prostorima. Ne bi u tome bilo ništa sporno da se to poređenje aktualizira u širem historijskom kontekstu, a ne uoči i poslije same srebreničke dženaze, jer bi neupućeni mogli razumjeti da je genocid nad Bošnjacima srednjeg Podrinja, kao i drugi masovni zločini koje su srpske državne i paradržavne tvorevine počinile nad civilima Bošnjacima Prijedora, Foče, Višegrada, Ključa, Bijeljine, Zvornika, Sarajeva i drugih mjesta, počinjen kao neka vrsta protuteže Jasenovcu

“‘Limitless’ je operativni sistem napravljen za slijepe i slabovidne osobe kako bi one mogle neometano koristiti mobitel. Uz pomoć vještačke inteligencije i 'machine learninga', uspio sam sve sklopiti i napraviti operativni sistem baziran malim dijelom na androidu, a sve ostalo moja je originalna ideja, koja se može proširiti i na druga hendikepirana lica, ali prvo želim da završim ovo što sam započeo”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!