“Šta god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje”

“Islamic Relief” djeluje u 46 zemalja širom svijeta preko svojih predstavničkih ureda. U 30 zemalja, uglavnom zapadnih, predstavništva su zadužena za prikupljanje novčanih sredstava kojima se finansiraju projekti ove organizacije širom svijeta, posebno siromašni i oni koji su pogođeni katastrofama i ratovima. U našoj zemlji nalazi se jedno od njihovih predstavništava, otvoreno 1992. godine. Prva su međunarodna nevladina i neprofitna organizacija koja je otvorila svoj ured u BiH

 

Organizacija “Islamic Relief Worlwide” distribuirat će i ove godine u Bosni i Hercegovini tokom mjeseca ramazana oko 4.000 prehrambenih paketa za najugroženiju populaciju i organizirati iftare za djecu jetime koje stipendira tokom cijele godine. Inače, ova međunarodna organizacija, osnovana u Velikoj Britaniji, dijeli ramazanske pakete u preko 30 zemalja širom svijeta, osiguravajući tako pomoć za milion ljudi.

Inspirirana islamom i vođena islamskim vrijednostima, “Islamic Relief” organizacija u proteklih 25 godina svoj humanitarni karakter i privrženost bosanskohercegovačkom narodu iskazivala je kroz mnogobrojne projekte, kako u najtežim danima rata, tako i danas. Pomažući ugroženima bez obzira na rasu, religiju ili spol i realizirajući razvojne projekte, podržava ekonomski i socijalni razvoj u našim lokalnim zajednicama.

I HUMANITARNI RAD I POMOĆ LOKALNOM RAZVOJU

Izudin Gagula, menadžer za upravljanje fondovima u ovoj organizaciji, kaže da se svake godine ozbiljno pristupa mjesecu ramazanu jer je to period kad se maksimalno intenzivira humanitarni rad i pomoć najugroženijem stanovništvu u cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Na osnovu zahtjeva koje zaprimamo tokom cijele godine, pravimo plan distribucije hrane koji je koncipiran za, recimo, četveročlanu porodicu, a hrana koju dobiju im može biti otprilike 15 dana. Paket je vrijedan oko 50 KM, a artikli su raznovrsni. Za pakete biramo domaće proizvode i domaće kompanije. Na taj se način trudimo pomoći i domaćoj privredi”, kaže Gagula.

Sredstva kojim se finansiraju projekti uglavnom su internacionalnog karaktera, mada se i lokalno stanovništvo kao i lokalne kompanije mogu uključiti u finansiranje projekata ove humanitarne organizacije. “Islamic Relief” u BiH sponzorira oko 1.400 jetima kroz projekt “Sponzorstvo jetima OTO”, u okviru kojeg se osigurava novčana podrška za siročad u visini od 83 KM na mjesečnom nivou, a novac se direktno uplaćuje na njihov bankovni račun.

“I jetimi su predviđeni u projektu distribucije hrane i svaki jetim dobije paket hrane u mjesecu ramazanu. Prvo jetim, pa onda svi ostali, jer su oni naša ciljana populacija koju nastojimo pomoći kroz sve projekte, a i u mjesecu ramazanu. Organiziramo iftare za jetime svake godine, i to je jako lijepo. Sredstva za te iftare uglavnom prikupljamo lokalno od donatora, ljudi koji cijene i znaju šta mi radimo i na koji način to radimo. Za njih je poseban događaj kad dođu u restoran, druže se s našim volonterima. Oni to sebi ne bi mogli priuštiti jer većina jetima ima samo stipendiju IR-a”, priča Gagula.

Njihov ured u Sarajevu brine se za oko 600 jetima, dok uredi u Tuzli i Sanskom Mostu brinu za preostale jetime. Iako je rat davno prošao, dosta djece ostanu siročad zbog gubitka roditelja u saobraćajnim nesrećama, smrti nakon teške bolesti ili nesreće na radu.

“Oko 360 ljudi gine u saobraćajnim nesrećama godišnje u BiH. Imamo jako puno jetima čiji su očevi poginuli u saobraćajnim nesrećama. Nedavno smo snimali projekt ugradnje plastenika u Tuzli i, od tri porodice, u sve tri su očevi poginuli u saobraćajnoj nesreći”, kaže Gagula.

“Islamic Relief” djeluje u 46 zemalja širom svijeta preko svojih predstavničkih ureda. U 30 zemalja, uglavnom zapadnih, predstavništva su zadužena za prikupljanje novčanih sredstava kojima se finansiraju projekti ove organizacije širom svijeta, posebno siromašni i oni koji su pogođeni katastrofama i ratovima. U našoj zemlji nalazi se jedno od njihovih predstavništava, otvoreno 1992. godine. Prva su međunarodna nevladina i neprofitna organizacija koja je otvorila svoj ured u BiH.

“Mi ovdje imamo projektni tim, ljudi koji osmišljavaju projekte, pišu projekte i traže sredstva za te projekte od ‘Islamic Relief’ predstavništava iz Amerike, Australije itd., s tim da je fokus na BiH davno prestao. Nismo mi više u fokusu jer ovdje nema rata ni stradanja. Imamo nezaposlenost i siromaštvo, ali to je sve minorno u poređenju sa Sirijom, Jemenom, Afganistanom, Somalijom, Etiopijom. Iako je tako, mi se trudimo i uspijevamo nekako osigurati sredstva uglavnom za projekte razvojnog karaktera”, kaže Gagula i dodaje da je zbog toga jako važno da se i lokalne kompanije i lokalno stanovništvo uključi u finansiranje određenih projekata.

U te će svrhe distribuirati jedne novine informativnog karaktera, gdje će se moći vidjeti šta je sve ova organizacija uradila u proteklih 25 godina u BiH.

“Mi se nismo medijski eksponirali upravo zbog filozofije udruženja da smo mi tu da pomažemo, a ne da se reklamiramo. Nažalost, takva je tendencija u svijetu da, ako neko ne zna za vas, ako ne kažete šta ste uradili, onda nemate povratnu informaciju, a i ljudi ne mogu znati o projektima koje implementirate. Promijenili smo sistem rada, trudit ćemo se da što više ljudi sazna za nas jer bi bilo poražavajuće da nakon 25 godina rada ogroman broj ljudi ne zna za IR u BiH. Iako smo implementirali, malo je reći, desetine miliona projekata, prosječna je cifra oko 4 miliona projekata godišnje”, ističe Gagula.

NAJZNAČAJNIJI PROJEKTI

Ovih 25 godina pokazuju da se ova organizacija trajno posvećuje zajednicama s kojima radi. Tokom ratnih godina “Islamic Relief” osigurao je više od 700 tona pomoći. Pomogli su ljudima da proizvode hranu, vraćajući tako smisao za život u njihovu svakodnevicu. Kada se rat završio, “Islamic Relief” je započeo dugoročni projekt renoviranja kuća za 12.000 povratnika i obnavljanja škola i zdravstvenih ustanova. Pokrenuli su trogodišnji projekt dodjele krava, plastenika i rasada malina kako bi siromašne porodice ponovo postale samostalne.

“U Zenici smo imali projekt izgradnje ribnjaka, gdje se proizvodilo 100.000 tona ribe, i to smo dijelili humanitarno. ‘Islamic Relief’ je 2001. godine osnovao mikrokreditnu organizaciju koja je prema islamskom bankarstvu bez ikakve kamate davala pozajmice. Više od 10.000 kredita do sada je podijeljeno kroz tu organizaciju, a većina korisnika bile su samohrane majke koje su kroz te kredite kupovale zemlju ili kuće. Neke su po 10 puta uzimali kredite. Kredite smo dijelili ljudima koji su počinjali biznise pa su kupovali pčele, stolarske mašine i od toga su napravili biznise. Imamo puno primjera ljudi koji su počeli s pozajmicom ‘Islamic Reliefa’ i koji i dan danas uspješno rade”, priča Gagula.

Jedan je od njih i čovjek iz Zenice koji je krenuo s 10, a danas ima 100 košnica za pčele i od toga sasvim solidno živi. “Islamic Relief” implementira i projekt psihosocijalne podrške traumatiziranoj djeci koja imaju poteškoće u razvoju i društvenom životu. U sklopu ovog projekta realizira se i aktivnost druženja djece sa životinjama.

“To jako pozitivno djeluje na njihovo zdravlje. Imaju radionice, slikaju, imaju terapeute s kojima pričaju. To isto imamo i za odrasle. Kod kolegice koja je psihoterapeut dolaze doktori, inžinjeri, ljudi koji su situirani, koji ne bi trebalo da imaju problema, ali ih imaju i jako pozitivno ovaj projekt djeluje na njih”, kaže Gagula i dodaje da oni, nakon što uvide benefite ovog projekta, odluče i sami kroz donaciju sredstava podržati rad ove organizacije.

Na 20. godišnjicu genocida u Srebrenici ova je organizacija realizacijom projekta “Warm homes-recontruction project”, u vrijednosti 743.467 KM, izgradila kuće za 42 socijalno ugrožene porodice u 11 općina u BiH na području Istočne Bosne. S obzirom na to da svaka porodica u prosjeku ima troje djece školskog ili predškolskog uzrasta, izgradnjom kuća osiguran im je kvalitetan životni prostor.

“Ovo je bila donacije ‘Islamic Relief USA’ i oni su htjeli da na taj način obilježe 20 godina stradanja u Srebrenici. Imali smo dvojicu braće pored Srebrenice, jedan ima petero, a drugi troje djece. Živjeli su u kolibama bez adekvatnog kupatila. Kad smo ih posjetili, tu je bila i novorođena beba. Bilo je hladno. Rekli su nam da je kupaju u kući pored šporeta, a da se oni kupaju kod komšije Srbina. Napravili smo dvije nove kuće iz temelja za njih, a oni danas imaju sve uvjete za život. Kada su došli donatori, bili su prezadovoljni”, priča Gagula.

Također, “Islamic Relief”, radi ekonomskog osnaživanja žena na području sjeveroistočne Bosne, implementirao je projekt donacije zasada 47 dunuma maline u vrijednosti 257.708 KM, kao i donaciju plastenika u vrijednosti 295.000 KM. U maju 2014. godine, kada je u Bosni i Hercegovini bilo proglašeno vanredno stanje zbog razornih poplava, “Islamic Relief” je pokrenuo hitan poziv za prikupljanje pomoći. Jedan od projekata koji je realiziran u tom periodu jeste pomoć stanovnicima maglajskog sela Bočinja, gdje je većinsko srpsko stanovništvo.

“47 kuća smo obnovili u Maglaju, i to je najbolja urađena rekonstrukcija. To su nam rekli u Općini jer, bez obzira što je humanitarna pomoć, mi insistiramo na kvalitetu. A pratili smo i nadzorne organe i izvođača radova. Nismo imali ni jednu reklamaciju”, priča Gagula.

Dobra praksa u “Islamic Reliefu” jeste da raniji korisnici njihove pomoći, kad odrastu i zaposle se, postaju donatori jetima ili učestvuju u drugim projektima. Jedan od njih jeste i bivši stipendista Muhamed Dupovac, koji danas, nakon što se zaposlio, stipendira dvoje jetima.

“U januaru smo imali jako dobar projekt gdje smo za svu djecu jetime osigurali jakne, čizme ili neke druge odjevne predmete. Imali su poklon bonove od 166 KM i oni su mogli odabrati jaknu vrhunskog kvaliteta i čizme, a za ostatak su mogli sebi kupiti šta su htjeli. Bitno je da su oni sami sebi birali boju, veličinu i model koji im se sviđa”, kaže Gagula. Ovaj je projekt realiziran u 12 gradova u BiH, a vrijedio je preko 300.000 KM.

“Islamic Relief” realizira projekte stranih donatora u Bosni i Hercegovini, ali i prikuplja sredstva za projekte širom svijeta, npr. za Mijanmar i Somaliju, čime se šalje pozitivna poruka u svijet da je ovo društvo prošlo trnovit put od onih koji su bili u potrebi do onih koji pomažu drugima.

PROČITAJTE I...

“Mogla sam i ja otići kao i mnogi. Nije ova država lahka za život, ali i studenti iz Njemačke idu u Francusku da studiraju, odlaze ljudi odsvakuda, traže nešto bolje. Ali ti kao insan ne možeš pobjeći od sebe, možeš samo ponijeti dio sebe. U ovoj situaciji ne treba bježati, po čemu smo mi poznati, nego treba rješavati probleme, treba ovdje najbolje što možeš raditi svoj posao. Možda bi nam, kada se ne bismo predavali olahko, bilo bolje”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!