Srebrna voda zlata je vrijedna

Srebreničani se nadaju da će Banja “Guber” početi s radom, bar dio kapaciteta, jer bi to značilo nova radna mjesta. Mnogi smatraju da se ovaj grad, obilježen prošlošću i genocidom koji je počinjen nad Bošnjacima, neće oporaviti dok ne počne s radom “duša Srebrenice”, kako nazivaju “Guber”

 

Srebrenica, uprkos svim problemima tokom zime, u zimskim mjesecima izgleda idilično. Posebno lijepo izgledaju šetalište i izvorišta Gubera. Nažalost, ljekovite vode Gubera u Srebrenici neiskorišteni su potencijal koji više od 20 godina teče u kanalizaciju.

Akcionarsko društvo “Guber” iz Srebrenice kupilo je prije nekoliko godina staru banju i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom je ruhu banja trebala početi s radom do kraja 2011. godine. Od tada prođe gotovo osam godina, a gradnja višemilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana blokirana je. Dok se vode sudski procesi o tome ko polaže pravo na koncesiju i eksploataciju, ljekovite vode teku u kanalizaciju.

Iz Opštine Srebrenica najavljuju da će tokom ove, 2019. godine biti pomaka, te da će banja početi raditi, barem određeni kapaciteti.

“Ono što me raduje, a što treba radovati i sve građane Srebrenice, jeste to da se ozbiljno zakotrljala priča oko Banje ‘Guber’. Dobili smo podršku Vlade RS-a. Oni su rekli da je godina 2019. godina banjskog turizma i ulaganja u sve banje, pa tako i u Srebrenici. Već su poduzeti konkretni koraci kada je riječ o Banji ‘Guber’. Skupština Opštine Srebrenica zadužila je mene i moj kabinet da pripremimo dokumentaciju koja će doprinijeti da sagledamo situaciju i pronađemo najbolja rješenja. Kontaktirao sam neke projektantske kuće koje bi nam predložile građevinska rješenja i načine da zaobiđemo probleme koje imamo. U narednom periodu sastat ću se s gospodinom Radojicom Ratkovcem da vidimo da li on želi da se uključi u cijelu priču. Ako on ne bude želio, mi ćemo krenuti da rješavamo samostalno pitanje Banje ‘Guber’, koje je najznačajnije za Srebrenicu”, kaže načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić.

Ljekovite vode Gubera ne gube svoja svojstva. Tome u prilog govori i činjenica da se uz pomoć Opštine Srebrenica, i u saradnji s Domom zdravlja Srebrenica, svi zainteresirani mogu besplatno liječiti ljekovitim vodama Gubera.

“Medicinski tim pomaže ljudima da se vodom liječe od anemije, kožnih oboljenja, dijabetičnog stopala itd. Interesiranje je zaista veliko. Mnogo je ljudi koji imaju problem s anemijom, a koju, uprkos raznim lijekovima, nisu mogli izliječiti. Mi ćemo od marta krenuti s intenzivnijem primanjem pacijenata u Domu zdravlja. Zbog zime ih se većina za sada želi informirati šta od nalaza moraju ponijeti sa sobom u Srebrenicu kada budu dolazili”, objašnjava koordinator projekta Suljo Čakanović.

Da ljekovite vode Gubera djeluju, primjer je Lejla Zejnić, koja je nedavno za Faktor ispričala svoja iskustva u liječenju.

“Anemiju imam sigurno više od deset godina. Probala sam mnoge preparate, što hemiju, što one na prirodnoj bazi. Što se tiče tableta i ostalih preparata koje kupujemo u apotekama, manje-više svi daju slične rezultate. Oni jači, koji bi trebalo da više povise željezo u krvi, obično teško padaju na želudac i nisu baš podnošljivi, a i s njima rezultati nisu kao s ovom bogomdanom vodom. Za nju sam čula još davno, ali do prije dva mjeseca nisam znala za ovaj projekt liječenja i kako doći do medicinskog tima. Terapiju ovom vodom završila sam prije oko mjesec, a terapija traje 28 dana. Željezo u krvi mi se podiglo za 7,2 jedinica, što nikada nisam uspjela ničim za tako kratko vrijeme, a hemoglobin je porastao s 12,5 na 13,9”, ispričala je Zejnić.

Građani Srebrenice nadaju se da će Banja “Guber” početi s radom, bar dio kapaciteta, jer bi to značilo nova radna mjesta. Mnogi smatraju da se ovaj grad, obilježen prošlošću i genocidom koji je počinjen nad Bošnjacima, neće oporaviti dok ne počne s radom “duša Srebrenice”, kako nazivaju Guber.

Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenija, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine na ostacima velikog rimskog kupatila na Gradini pored Srebrenice.

Putopisac Evlija Čelebija u svom je putopisu iz 17. stoljeća opisao srebreničke vode: “Sredinom ove varoši teče mala voda koja se uliva u Drinu. Ona je bijela, a zove se ‘sreb[rna] voda’. Ali to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varoši, pijući tu vodu, većinom dobiju na vratu gušu. Ova se guša zove ‘gusska’ (= guša). Ona izaziva razne bolesti i unakažava muškarce i žene.”

Dr. Hans Duller prvi je skrenuo pažnju na ljekovitost srebreničkih voda početkom 19. stoljeća. Naziv guber-voda nastao je nakon što je utvrđeno da ovi mineralni izvori poseban uspjeh postižu u liječenju kožnih bolesti, posebno gube, čija je epidemija bila na većem području Austro-Ugarske. Osim toga, bolesnici su se nakon više tretmana osjećali raspoloženije, a nestajale su mnoge kvrge, otoci, infiltrati, te druge promjene na koži. Postoji čak 48 izvorišta ljekovite vode, a njih 16 je i naučno ispitano, te postoje dokazi o ljekovitim svojstvima njihove vode. Neki od tih izvora dobili su i narodno ime, kao što je voda Ljepotica, voda za liječenje kožnih bolesti, Mali Guber, Očna voda i Crni (Veliki) Guber. Ipak, jedan od njih stekao je svjetsku slavu, a to je Crni Guber. Na njemu su vršene brojne analize. Prva detaljna analiza vode izvršena je 1894. godine i tada je proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta. Čak je smatrana boljom i od čuvene Leviko-vode.

Od 1887. godine, u vrijeme austrougarske uprave, mineralna voda Crnog Gubera je flaširana i prodavana širom Evrope, ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. godine na svjetsko tržište izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 boca vode izvezla je kompanija “Matoni” iz Beča 1901. godine.

Godine 1951. zvanično je otvoreno Lječilište “Guber”, a prvi ljekar bio je dr. Ante Marić, koji je u lječilištu radio sve do marta 1961. godine. Crni Guber je od tada poznatih 450 mineralnih voda jedini našao mjesto i u farmakopeji. Guber-voda s vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije, i to je objavljeno u farmakopeji (zvanični spisak uputstava izdat od sanitetskih državnih organa kojih se moraju pridržavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava) kao rezultat jednomjesečnog proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji.

Od tada se ova voda prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara. Vodu je flaširala kompanija “Bosnalijek”. Banja je radila tokom cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Kao rezultat međusobne saradnje prof. dr. Bulića iz Beograda i prof. dr. Zimonjića iz Sarajeva, u Srebrenici je 1961. godine otvoren stacionar s 50 postelja u banji pod nadzorom sarajevske klinike. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, Banja “Guber” bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Prema analizama, sastav i karakteristike ove vode nisu se mijenjale posljednjih 100 godina. Naučne analize i ekspertize obavljane su kroz historiju do sad tri puta: prvi put je to uradio bečki profesor Ernest Ludwig u periodu od 1886. do 1888. godine. Drugu naučnu analizu je 1953. godine radio prof. Stanko Miholjić iz Zagreba i treću 2005. godine kao svoj magistarski rad radio je dr. Almir Pašagić, Srebreničanin rođen i odrastao nadomak izvorišta Gubera.

PROČITAJTE I...

Cica s više lica – Pamuk dozira kritiku turskih (ne)prilika u zavisnosti gdje, kako i zašto. Nema u tome neke konzistentnosti. Gledao sam više intervjua koje je davao na ovdašnjim televizijama povodom lansiranja novog romana. U zavisnosti s kim razgovara mijenja stavove...

Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, kao centralna džamija Rijaseta IZ u našoj zemlji, po svojoj arhitekturi, višestoljetnom trajanju i aktivnostima koje se u njoj odvijaju, izdvaja se od ostalih naših džamija. Jedna od posebnosti ove džamije jeste i ta što se u njoj svaki dan poslije podne-namaza prouči hatma njenom vakifu Gazi Husrev-begu. Već skoro 500 godina, kako to zapisa i u vakufnami ovjeri veliki Gazi Husrev-beg, trideset džuzhana pred njegovu plemenitu dušu prouči trideset džuzeva Kur’ana Časnog. Hatmu uče džuzhani, a obavezni su svaki dan doći u Begovu džamiju, i tu proučiti svoj džuz

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!