Srbija BiH dužna 1,2 milijarde dolara za struju proizvedenu do 1992. godine

Iz dokumenata u posjedu Stava jasno proizlazi da BiH ima pravo na obeštećenje od Srbije za dosadašnje korištenje hidroenergetskog potencijala. Na osnovu aproksimativnih proračuna, BiH bi mogla tražiti obeštećenje za dosadašnje (zaključno s 1991. godinom) korištenje HE Zvornik i HE Bajina Bašta za 34.359 GWh električne energije proizvedene korištenjem njenih resursa

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine još 1992. godine, u vrijeme dok je trajala agresija na našu zemlju od Srbije, napravila je dokument Prijedlog diobnog bilansa izgrađenih hidroelektrana na rijeci Drini. Ovaj je dokument, među ostalim, korišten i tokom pregovora o ovoj temi odmah po okončanju rata.

Direktor Elektroprivrede BiH u to vrijeme bio je Edhem Bičakčić. On nam je kazao da je Elektroprivreda još u ratu pripremala dokumente u vezi s hidroelektranama na Drini kako bi se to moglo prijaviti za sukcesiju.

“Trebalo je da se to prijavi za sukcesiju, da se prvo riješi pitanje izgrađenih hidroelektrana, a zatim podjela preostalog neizgrađenog potencijala, ali nikada nije bilo odgovora sa druge strane”, kaže Bičakčić, koji nije učestvovao na spomenutom sastanku poslije rata, ali je bio direktor Elektroprivrede u vrijeme kada je dokument koji je u posjedu Stava nastao. U velikoj mjeri u ovom dokumentu koriste se materijali koje smo nedavno objavili, a koji se odnose na pregovore između komisija izvršnih vijeća republika bivše Jugoslavije o podjeli hidropotencijala sliva rijeke Drine.

U dokumentu Elektroprivrede BiH navodi se, polazeći od činjenica da BiH pripada hidroenergetski potencijal na HE Zvornik 49,8 posto, a na HE Bajina Bašta 67 posto, da je ova dva objekta u potpunosti koristila Elektroprivreda Srbije, da Bosna i Hercegovina nije dobila nikakvo obeštećenje za korištenje njenih prirodnih bogatstava, te da je podjela hidroenergetskog potencijala Drine praktično od početka izgradnje objekata sporna i nije do danas usaglašena, da Bosna i Hercegovina formalno-pravno nije dala saglasnost na ovakvo korištenje svojih prirodnih dobara i da je Srbija ostvarivala velike materijalne koristi korištenjem prirodnih bogatstava BiH, jasno proizlazi da BiH ima pravo na obeštećenje od Srbije za dosadašnje korištenje hidroenergetskog potencijala. Na osnovu aproksimativnih proračuna, BiH bi mogla tražiti obeštećenje za dosadašnje (zaključno s 1991. godinom) korištenje HE Zvornik i HE Bajina Bašta za 34.359 GWh električne energije proizvedene korištenjem njenih resursa.

PROBLEMI S KRITERIJIMA

Naknada za dosadašnje korištenje resursa, navodi se dalje u dokumentu, može se tražiti isplatom u novcu, a tačni iznosi trebali bi se zajednički utvrditi, ili isporukama električne energije odgovarajućeg kvaliteta i prema potrebama BiH u narednom periodu.

Ako bismo uzeli sadašnje prosječne cijene električne energije za domaćinstva i privredu u Srbiji, a one prema Eurostatu iznose 0,11 KM po kWh, te ako bismo uzeli podatak Elektroprivrede BiH da našoj zemlji od ukupne proizvodnje u HE Bajina Bašta i HE Zvornik, od kada su puštene u rad do kraja 1991. godine, pripada 34.359 kWh električne energije, to bi značilo da je Srbija BiH dužna 3,7 milijardi maraka. To bi bio dug izražen u sadašnjoj valuti po sadašnjim cijenama struje. Dug prema tadašnjim cijenama i u tadašnjim valutama iznosi, kako su izračunali u Elektroprivredi BiH, 1,2 milijarde američkih dolara, odnosno 1,9 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

Međutim, u dokumentu se navodi kako je ključni problem to što nikada nisu utvrđeni kriteriji za podjelu hidropotencijala rijeke Drine, a ovo je pitanje tim složenije što su na rijeci Drini, na zajedničkom potencijalu, izgrađene HE Zvornik i Bajina Bašta, a koje u cijelosti pripadaju i koristi ih Srbija. U uvjetima nastanka nezavisnih država pitanje podjele vodnih bogatstava kao i pitanje granice na rijeci Drini treba riješiti što prije. Za početak, potrebno je definirati kriterije raspodjele tog potencijala između država kojima on pripada, a to su BiH, Srbija i Crna Gora, sagledati situaciju s već izgrađenim objektima na zajedničkom potencijalu s pravima na buduće korištenje i obeštećenje države kojoj resurs pripada, a koristila ga je ranije druga država, te perspektive u korištenju preostalog neiskorištenog potencijala.

Sliv rijeke Drine obuhvata oko 20.000 kvadratnih kilometara na prostoru BiH, Crne Gore i Srbije, od toga jedna trećina ili 37,1 posto pripada BiH. Ukupan sliv Drine ima hidroenergetski potencijal za koji se procjenjuje da ima mogućnost izgradnje 26 velikih hidroelektrana. Sadašnja iskorištenost ovog potencijala svega je oko 40 posto.

Do sada su izgrađene HE Piva na rijeci Pivi (Crna Gora), HE Višegrad na Drini (BiH), HE Sjenica, HE Kokin Brod i HE Bistrica na rijeci Uvac i HE Potpeć na Limu (Srbija), te HE Bajina Bašta, HE Zvornik i reverzibilna hidroelektrana (RAHE) Bajina Bašta na graničnom području BiH i Srbije.

Za potpuno hidroenergetsko iskorištavanje sliva rijeke Drine planirana je izgradnja još 18 hidrocentrala, od toga je pet hidrocentrala na zajedničkom potencijalu BiH i Srbije (HE Tegare, HE Kozluk, HE Drina I, II i III), a tri na zajedničkom potencijalu BiH i Crne Gore (HE Bijeli Brijeg, HE Buk Bijela i HE Vikoč). Ove elektrane pokrivaju 70 posto neiskorištenog potencijala rijeke Drine.

CRNA GORA OŠTETILA BiH

Što se tiče već izgrađenih objekata na zajedničkom potencijalu, predmet diobnog bilansa jesu, prema dokumentu Elektroprivrede BiH, HE Bajina Bašta, RAHE Bajina Bašta, HE Zvornik i dio pripremnih i prethodnih radova na HE Buk Bijela. Izgradnja HE Buk Bijela obustavljena je 1976. godine zbog nereguliranja odnosa između BiH i Crne Gore u pogledu korištenja vodnih potencijala sliva rijeke Drine, odnosno zahtjeva za provođenje dijela vode iz sliva Drine u sliv rijeke Morače. Tako je nastala direktna šteta za BiH u iznosu 18 miliona dolara. U diobni bilans treba još uključiti naknadu štete po osnovu negativnog utjecaja rada HE Piva (Mratinje) na nizvodnom području koje pripada BiH, za što je ranije bio pokrenut sudski postupak.

Prema parametrima podjele potencijala dogovorenim između BiH i Srbije tokom pregovora 70‑ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, podjela zajedničkog hidropotencijala HE Zvornik i HE Bajina Bašta išla bi u korist BiH. Tako bi, po ustanovljenim kriterijima, 67 posto potencijala Bajine Bašte pripalo BiH, a 33 posto Srbiji, odnosno 49,8 posto Zvornika BiH, a 50,2 posto Srbiji.

Važno je napomenuti da su predstavnici Srbije, iako su prihvatili principe za podjelu potencijala, insistirali da se podjela može odnositi samo na neizgrađene objekte, smatrajući da je Srbija izgradila HE Bajina Bašta i Zvornik na osnovu odgovarajućih saglasnosti. Stav BiH uvijek je bio da se mora izvršiti pravedna nadoknada za korištenje zajedničkog hidropotencijala na ovim elektranama, odnosno ugovorom regulirati načine i uvjete korištenja dijela hidrenergetskog potencijala koji pripada BiH.

Elektroprivreda BiH predlaže da do postizanja ugovora o diobi predmetnih hidrocentrala treba tražiti zabranu njihovog daljeg korištenja, a predloženi principi podjele mogu biti osnova za reguliranje izgradnje i korištenja budućih zajedničkih objekata na rijeci Drini. To znači da bi se za svaki objekt posebnim ugovorom definirala sva pitanja izgradnje, finansiranja i korištenja, uključujući i mogućnost koncesione izgradnje.

PROČITAJTE I...

Na sarajevskoj FACE TV, u petak, dva dana nakon dženaze u Potočarima, poredeći Bošnjake i susjede Hrvate, umjetnik, pjevač, glumac i SDP-ov kandidat na izborima 2016. godine, Almir Kurt, zvani Kugla, kaže sljedeće: “Hrvati će u nedjelju igrati za titulu svjetskog šampiona, a naši će reekshumirati osamdeset mezara da bi dodali pripadajuće kosti. Vatreni su već napravili najveći uspjeh hrvatskog nogometa, a mi ćemo kostima k'o peletom raspirivati predizborne nacionalističke duhove”

Porodica je Ebru nakon hapšenja prvi put vidjela na fotografiji Reutersa načinjenoj prilikom odvođenju na suđenje, na kojoj se smješka, kao da prkosi nepravdi. Ali činjenica da su joj, osim lisica na rukama, lancima vezali čak i noge pokazuje zastrašujuće ophođenje izraelskih vlasti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!