Srbi iz Srbije oteli izbore u Srebrenici

Izbori u Srebrenici “smrde” od samog početka, od 2. oktobra. Već se tada znalo da je na sceni izborni inženjering u korist Mladena Grujičića. Prema informacijama s terena, od posmatrača izbornog procesa i članova biračkih odbora saznali smo da iz Srbije autobusima dolaze glasači u srebrenička pogranična mjesta i glasaju s nevažećim ličnim dokumentima

Mladen Grujičić, kandidat srpskih stranaka, pobijedio je na izborima za načelnika Srebrenice. To su zvanični rezultati koje je objavila CIK BiH. No, kandidat bošnjačkih stranaka Ćamil Duraković ne prihvata poraz, ne na ovakav način.

Izbori u Srebrenici “smrde” od samog početka, od 2. oktobra. Već se tada znalo da je na sceni izborni inženjering u korist Mladena Grujičića. Prema informacijama s terena, od posmatrača izbornog procesa i članova biračkih odbora saznali smo da iz Srbije autobusima dolaze glasači u srebrenička pogranična mjesta i glasaju s nevažećim ličnim dokumentima. Bilo je slučajeva da jedna osoba glasa za nekoliko drugih. Centralna izborna komisija vrlo lahko može to utvrditi jer se dešavalo da se ta osoba u nekim slučajevima potpisivala inicijalima, kada se pogledaju spiskovi, sve će biti jasno. Naravno, bit će jasno samo u slučaju da se CIK vodi principima utemeljenim u zakonu, a ne političkim principima.

Čime se vodi CIK, ostaje nejasno jer smo dvije sedmice čekali da se prebroji 8.817 glasačkih listića. Općinska izborna komisija nije bila u stanju prebrojati sve glasove jer su se članovi komisije “posvađali”, pa je to urađeno u glavnom centru za brojanje glasova. Prije toga specijalna jedinica MUP-a Republike Srpske umiješala se u izborni proces na zahtjev entitetskog predsjednika Milorada Dodika i provela 24 sata u zgradi Opštine Srebrenica, gdje su se nalazili glasački listići. CIK nije reagirao na ovo narušavanje izbornog procesa.

Također, 2.000 ljudi koji žive u inostranstvu ostalo je uskraćeno za mogućnost da bira svoje kandidate na lokalnim izborima 2016. Naime, prema pravilniku CIK-a važeći su glasovi samo oni koji su poslati na dan izbora i koji su stigli najkasnije dva dana poslije izbora. Pravo glasanja ne bi smjelo biti uskraćeno nikome, a u ovom slučaju jeste, i to za 2.000 građana registriranih za glasanje putem pošte iz inostranstva.

 Žalba Ćamila Durakovića

CIK je odbio prijedlog članice Irene Hadžiabdić da se uzmu u obzir svi pristigli glasovi iz inostranstva s poštanskim žigom datiranim na 2. oktobar 2016. godine bez obzira na to kada su stigli. Početkom godine jedan od članova CIK‑a predlagao je da rok za dostavu glasova poštom bude sedam dana. To nije prihvaćeno. Zatim je predlagao pet dana. Ni to nije prihvaćeno. Očito članovi CIK‑a ne šalju pisma već dugo godina jer, da su ikad išta poslali poštom, znali bi da za dva dana pošta ne može stići iz Srbije i Hrvatske, a kamoli iz Australije i SAD-a, gdje živi veliki broj građana Bosne i Hercegovine.

Zbog svega toga, Ćamil Duraković je podnio žalbu CIK‑u, sve s dokazima o izbornom inženjeringu, zahtjevom za uvažavanje 2.000 glasova pristiglih poštom nakon 4. oktobra i žalbom na upad specijalaca MUP-a u prostorije u kojima je bio izborni materijal u Srebrenici.

“Očekujemo ponavljanje izbora u Srebrenici ili ponovno brojanje glasačkih listića s redovnih biračkih mjesta”, kazao je Duraković za Stav i dodao kako ne želi prihvatiti poraz od građana iz Srbije koji su oteli izbore građanima Srebrenice, koji više uopće ne dolaze u Srebrenicu niti ih zanima život ovdje.

Za to vrijeme Mladen Grujičić i zvanično je, ako se CIK ne odluči ponoviti izbore u Srebrenici ili ponovo prebrojati glasove, novi načelnik Opštine Srebrenica. On je imao 4.678 glasova, a Duraković 3.910.

Grujičić je nakon 14 godina prvi Srbin načelnik Srebrenice. Od 1995. godine, kada su Srbi zauzeli Srebrenicu i počinili genocid nad Bošnjacima Srebrenice i susjednih općina koji su u to vrijeme bili u Srebrenici, ova općina na granici sa Srbijom bila je do 2002. godine u rukama Srba. Prvi načelnik Bošnjak bio je Abdurahman Malkić, koji je na tu funkciju stupio 2002. godine. Malkića je naslijedio Osman Suljić, koji je 2012. umro, a njega Ćamil Duraković.

Dodikovski odnos prema nesrbima

Početak nove srpske vladavine u Srebrenici, odnosno mandata Mladena Grujičića, iako tada još nije bio zvanični pobjednik na izborima, bit će upamćen po tome što je nakon šesnaest godina obilježena krsna slava Srebrenice. Srbi, predvođeni svećenicima Srpske pravoslavne crkve, prošli su kroz grad svirajući gusle i pjevajući te su na kraju posvetili crkvu. U defileu su učestvovali pojedini općinski službenici, a očevici tvrde da je među njima bio i novoizabrani načelnik Mladen Grujičić.

Od 1995. do 1999. godine Pokrov Presvete Bogorodice proslavljan je zvanično i kao krsna slava općine Srebrenica. Od 1995. godine srpska vlast u ovom mjestu kao dan i slavu općine proslavljala je Pokrov Presvete Bogorodice 14. oktobra jer je to slava i istoimene crkve srebreničke crkve.

Dan općine Srebrenica zvanično je 11. marta i obilježava se svečanom sjednicom i dodjelom nagrada i plakata građanima Srebrenice koji su se istakli u društvenom, kulturnom i humanitarnom radu.

Grujičić je tvrdio da će biti načelnik svih građana Srebrenice i da mu nije bitno kako se ko zove, on će sa svima sarađivati, ali početak, još i prije zvaničnog preuzimanja funkcije načelnika, pokazuje da je Grujičić načelnik svih građana samo dok dobije glas, a poslije toga, načelnik samo Srba. Određivanje krsne slave općini u kojoj žive pripadnici dviju religija poruka je da tu ima mjesta samo za one koji slave krsnu slavu. Ali to je “dodikovski” odnos preslikan s entitetskog nivoa prema svima koji nisu Srbi. Oni, prema aktuelnoj politici RS-a, ali i prema politici iz devedesetih, nemaju šta tražiti u RS‑u. Najbolniji primjer takve politike upravo je Srebrenica – 11. juli 1995. godine i 14. oktobar 2016. godine. Glasovi 8.372 onih koji na ove lokalne izbore nisu mogli izaći, kojima su Potočari vječno počivalište, upozoravaju Bošnjake da se nastave boriti za Srebrenicu i sve podrinjske općine. Ko bi bio načelnik da se i njihov glas čuje?

PROČITAJTE I...

Sad je najviše koncentrirana na Olimpijadu koja će se 2018. godine održati u Južnoj Koreji. Olimpijadi prethodi Svjetsko prvenstvo u skijanju za osobe s invaliditetom u Italiji. Ilma kaže da će joj nastup na Svjetskom prvenstvu biti dobro zagrijavanje za Olimpijadu, ali i kako joj u trenažnom procesu najveći problem to što je jedina u Bosni i Hercegovini koja se profesionalno bavi paraolimpijskim skijanjem. Kaže da će naredne trke posvetiti svom rahmetli treneru prof. dr. hadži Senadu Turkoviću

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!