Spriječiti prijenos kapitala iz BiH u hrvatski “Agrokor”

Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”

Bosanskohercegovački zvaničnici očekuju da će im do kraja maja biti dostavljen Plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u “Agrokoru” od vanrednog povjerenika Ante Ramljaka, temeljem kojeg se očekuje definiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera u Bosni i Hercegovini. Društva “Agrokora” u našoj zemlji imaju značajne udjele na bh. tržištu.

Pojedina među njima jesu i lideri u nekim privrednim oblastima, zapošljavaju blizu 5.200 radnika, a najznačajniji poslodavac jeste “Konzum” Sarajevo s oko 4.600 radnika, te stoga ni posljedice koje je izazvala kriza u hrvatskom “Agrokoru” nisu zanemarive i ogledaju se u nemogućnosti blagovremenog izmirivanja obaveza prema dobavljačima.

Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”, koju su u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini uradile Zajedničke advokatske kancelarije Emina Saračević i Adis Gazibegović i mreže neovisnih advokatskih ureda iz Hrvatske, Slovenije i Srbije “+Partners”.

Negativne posljedice krize do kojih bi tek moglo doći jesu: prijenos kapitala iz bh. društava “Agrokora” na društva iz Hrvatske; zalaganje imovine bh. društava kako bi se osigurale obaveze osnivača; gubitak radnih mjesta u Bosni i Hercegovini; potpuna nelikvidnost firmi “Agrokora” u našoj zemlji i njihov odlazak u stečaj; prodaja udjela i/ili imovine bh. društava pod nepovoljnim uvjetima; nemogućnost namirenja potraživanja koje imaju bh. dobavljači; ugrožavanje nastavka poslovanja dobavljača; te slabljenje ukupnih finansijskih tokova i stanja javnih prihoda u Bosni i Hercegovini.

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, kod nas nije usvojen poseban propis u cilju sprečavanja negativnih posljedica krize. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je Informaciju o posljedicama krize “Agrokora” na bosanskohercegovačku ekonomiju koju su usvojili Vijeće ministara BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Pored redovnih mehanizama kontrole nad zakonitošću rada pravnih lica u Bosni i Hercegovini, postoje specifični mehanizmi zaštite predviđeni pojedinim propisima. Tako, naprimjer, Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, Zakoni o deviznom poslovanju i Zakoni o porezu na dobit predviđaju da se isplata dobiti osnivaču može obavljati samo ako su podmirene sve porezne obaveze, kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa te potraživanja radnika iz radnih odnosa, čime se štite javni prihodi i potraživanja radnika.

Pravna sredstva na raspolaganju dobavljačima “Agrokora” u Bosni i Hercegovini jesu: pribavljanje sredstava obezbjeđenja potraživanja, eventualna kompenzacija, iniciranje stečajnog postupka protiv dužnika, ako je dužnik sam “Agrokor” d.d. Zagreb ili njegovo povezano društvo sa sjedištem u Hrvatskoj i podnošenje prijave potraživanja pred nadležnim sudom u Hrvatskoj.

PROČITAJTE I...

BiH, kad se sve sagleda, nema one tipične probleme zbog kojih MMF inače dolazi u zemlje da im pomogne, obično su to problemi platnog bilansa i narušene fiskalne pozicije. Ovdje se ne radi o tome jer su fiskalne bilance dosta dobre. BiH je u odnosu na druge zemlje okruženja zemlja gdje je najmanje reformi provedeno. Ono što je BiH potrebno jeste podrška u provođenju strukturnih reformi i ulaganje u infrastrukturu. Cilj programa jeste osiguranje rasta i otvaranje radnih mjesta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!