Spriječiti prijenos kapitala iz BiH u hrvatski “Agrokor”

Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”

Bosanskohercegovački zvaničnici očekuju da će im do kraja maja biti dostavljen Plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u “Agrokoru” od vanrednog povjerenika Ante Ramljaka, temeljem kojeg se očekuje definiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera u Bosni i Hercegovini. Društva “Agrokora” u našoj zemlji imaju značajne udjele na bh. tržištu.

Pojedina među njima jesu i lideri u nekim privrednim oblastima, zapošljavaju blizu 5.200 radnika, a najznačajniji poslodavac jeste “Konzum” Sarajevo s oko 4.600 radnika, te stoga ni posljedice koje je izazvala kriza u hrvatskom “Agrokoru” nisu zanemarive i ogledaju se u nemogućnosti blagovremenog izmirivanja obaveza prema dobavljačima.

Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”, koju su u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini uradile Zajedničke advokatske kancelarije Emina Saračević i Adis Gazibegović i mreže neovisnih advokatskih ureda iz Hrvatske, Slovenije i Srbije “+Partners”.

Negativne posljedice krize do kojih bi tek moglo doći jesu: prijenos kapitala iz bh. društava “Agrokora” na društva iz Hrvatske; zalaganje imovine bh. društava kako bi se osigurale obaveze osnivača; gubitak radnih mjesta u Bosni i Hercegovini; potpuna nelikvidnost firmi “Agrokora” u našoj zemlji i njihov odlazak u stečaj; prodaja udjela i/ili imovine bh. društava pod nepovoljnim uvjetima; nemogućnost namirenja potraživanja koje imaju bh. dobavljači; ugrožavanje nastavka poslovanja dobavljača; te slabljenje ukupnih finansijskih tokova i stanja javnih prihoda u Bosni i Hercegovini.

Za razliku od Hrvatske i Slovenije, kod nas nije usvojen poseban propis u cilju sprečavanja negativnih posljedica krize. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je Informaciju o posljedicama krize “Agrokora” na bosanskohercegovačku ekonomiju koju su usvojili Vijeće ministara BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Pored redovnih mehanizama kontrole nad zakonitošću rada pravnih lica u Bosni i Hercegovini, postoje specifični mehanizmi zaštite predviđeni pojedinim propisima. Tako, naprimjer, Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, Zakoni o deviznom poslovanju i Zakoni o porezu na dobit predviđaju da se isplata dobiti osnivaču može obavljati samo ako su podmirene sve porezne obaveze, kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa te potraživanja radnika iz radnih odnosa, čime se štite javni prihodi i potraživanja radnika.

Pravna sredstva na raspolaganju dobavljačima “Agrokora” u Bosni i Hercegovini jesu: pribavljanje sredstava obezbjeđenja potraživanja, eventualna kompenzacija, iniciranje stečajnog postupka protiv dužnika, ako je dužnik sam “Agrokor” d.d. Zagreb ili njegovo povezano društvo sa sjedištem u Hrvatskoj i podnošenje prijave potraživanja pred nadležnim sudom u Hrvatskoj.

PROČITAJTE I...

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju

Na pitanje da li je tačna konstatacija kako se radnicima prijeti oduzimanjem imovine, Aščerić kaže kako su to gluposti. „Pa nisam ja taj koji može oduzeti bilo kome imovinu. Ne znam o čemu uopšte pričaju. Ugovor smo potpisali sa Kanađanima, radnici su otišli gore i sve je čisto“, kaže Aščerić tvrdeći kako konkurencija na ovaj način podmeće Valardu ali i njegovoj kompaniji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!