Spomenik (ne)mira u Srebrenici

“Predlažem da se pokrene inicijativa da se bošnjačkoj djeci u Srebrenici, i svim ostalim mjestima, omogući izučavanje njihovog maternjeg jezika – bosanskog jezika, da se onemogući sistemska diskriminacija Bošnjaka u Republici Srpskoj. 'Spomenik miru' treba da gradimo onda kada budemo svi ravnopravni ovdje”, kategoričan je Zulfo Salihović

Na sjednici Skupštine opštine Srebrenica, održanoj 5. marta 2019. godine, odbornici su donijeli odluku da se u Srebrenici izgradi spomen-obilježje “Spomenik miru”. Za ovu odluku je, od 19 prisutnih odbornika, 17 glasalo ZA, dok su dva odbornika bila suzdržana. Suzdržani su bili odbornici Zulfo Salihović i Miloš Milovanović.

Zulfo Salihović smatra da je prije izgradnje “Spomenika miru” trebalo uraditi mnogo toga.

“Trebalo je obaviti javne rasprave i tek onda usvajati na Skupštini opštine Srebrenica. Svjedoci smo da je Srebrenica osjetljiva. Kao Bošnjak koji je preživio genocid u Srebrenici, želim da kažem da sumnjam u iskrene namjere svih onih inicijativa koje dolaze od međunarodnih organizacija i institucija. OHR je jedan od inicijatora izgradnje ovog spomenika i ne znam zbog čega im se toliko žuri da se uradi to. Ako visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini misli na mir u Srebrenici, sigurno ga neće postići bilo kakvim spomenikom, pa makar taj spomenik bio visok i 30 metara. Visoki predstavnik i njegov OHR treba da urade sve da Bošnjaci u Srebrenici, i cijeloj Republici Srpskoj, ne budu diskriminisani u svakom pogledu. Predlažem da se pokrene inicijativa da se bošnjačkoj djeci u Srebrenici, i svim ostalim mjestima, omogući izučavanje njihovog maternjeg jezika – bosanskog jezika, da se onemogući sistemska diskriminacija Bošnjaka u Republici Srpskoj”, kaže Salihović, izražavajući bojazan da će ovaj spomenik, kada bude izgrađen, biti paravan za naknadnu diskriminaciju Bošnjaka u Republici Srpskoj. “Lično, nemam ništa protiv spomenika mira, ali se bojim da to ide sve nabrzinu. Spomenik miru treba da gradimo onda kada budemo svi ravnopravni ovdje”, kategoričan je Zulfo Salihović.

S druge strane, odbornik Miloš Milovanović smatra da u Republici Srpskoj niko nije diskriminiran, ali ima svoje razloge zbog kojih je skeptičan prema izgradnji spomenika posvećenom miru.

“U Republici Srpskoj niko nije diskriminisan kao što neki žele da predstave. Mišljenja sam da je prijedlog o izgradnji ‘Spomenika miru’ trebao da prođe određenu proceduru kroz javne rasprave. Imam i ja određene sumnje prema ovom spomeniku, prema OHR-u. Mi nismo definisali kome dižemo ovaj spomenik, rekli smo da to nije žrtvama, ni jednim ni drugim, ali spomenik je spomenik. Ja nisam protiv mira i mnogo mi je stalo da je u Srebrenici mir, ali o ovome treba razgovarati. Smatram da treba razgovarati, a ne ovako da to ide na inicijativu OHR‑a”, ističe Milovanović.

Načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić zalaže se za izgradnju “Spomenika miru” u Srebrenici. Kaže da je Srebrenica “pod budnim okom cijelog svijeta, pogotovo zbog prošlosti ovog grada”.

“Mi smo u saradnji i razgovorima s međunarodnim predstavnicima došli na ideju da u Srebrenici, koja je simbol stradanja, podignemo spomenik koji će biti simbol mira. Miru teži cijeli civilizovan svijet. Svi želimo da bude mir i da iz Srebrenice pošaljemo poruku mira. Ovaj spomenik bi potvrdio naša nastojanja da šaljemo poruke mira. S druge strane, međunarodni zvaničnici bi na ovom mjestu mogli da se poklone građanima Srebrenice. Ovaj spomenik neće imati nikakve veze s tragičnom prošlošću i stradanju jednog, drugog ili trećeg naroda. Inicijativa izgradnje spomenika nije od danas, nego traje godinu-dvije. Odbornici, apsolutna većina, pokazali su da su za mir, da trebamo iz Srebrenice slati pozitivne i mirovne poruke. Projekt izgradnje spomenika bit će realizovan do 21. septembra, kada se obilježava Međunarodni dan mira. Taj spomenik će simbolizovati pobjedu mira nad ratom i ostati kao trag naše opredijeljenosti za mir. Uz ovaj spomenik imamo plan da uredimo gradski park”, objašnjava Grujičić.

Usvajanje odluke o izgradnji “Spomenika miru” u Srebrenici već je izazvalo reakcije. Prvi su reagirali iz Udruženja “Istočna alternativa” i njihov predstavnik Vojin Pavlović.

“Taj spomenik, što ga lokalna vlast želi podići na Trgu ‘Mihajla Bjelakovića’, navodno je zamišljen u obliku troje djece koja u rukama drže nešto što bi trebalo da liči na zemaljsku kuglu. Neka oni prave šta god žele, ali je prava sramota da Srebrenica još nema spomenik Vitaliju Čurkinu, čovjeku zahvaljujući kojem je propao britanski plan da rezolucijom u Savjetu bezbjednosti UN cijeli srpski narod bude proglašen genocidnim”, rekao je Pavlović, poručujući da “Istočna alternativa” neće odustati od zahtjeva da Čurkin dobije spomenik u Srebrenici. “Tražit ćemo da on bude izgrađen na istom trgu ili negdje drugo u centru grada”, tvrdi Pavlović, koji smatra da je izgradnja ‘Spomenika miru’ izdaja srpskih interesa i poraz srpske politike u Srebrenici.

Vojin Pavlović je u ime “Istočne alternative” uputio i zahtjev Opštini Srebrenica u kojem traži da se dozvoli da se u Srebrenici dozvoli postavljanje spomenika Vitaliju Čurkinu.

Na tematskoj sjednici Skupštine opštine Srebrenica odbornici, pored odluke o izgradnji “Spomenika miru”, koji će biti u obliku zemaljske kugle na kojoj će stajati četvero djece koja se drže za ruke i koji će biti visok tri metra, usvojili su i nekoliko zaključaka koji se odnose na ovaj spomenik. “Spomenik miru” će biti posvećen Međunarodnom danu mira, koji se obilježava 21. septembra svake godine. Lokacija spomenika nije određena, ali će se naknadno odrediti i vjerovatno će biti u gradskom parku u Srebrenici. Odbornici su usvojili da će “spomenik biti izgrađen kao simbol svim narodima koji žive u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj”, iako je u prijedlogu odluke stajalo da će spomenik biti izgrađen kao simbol svim narodima koji žive u Bosni i Hercegovini.

PROČITAJTE I...

Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece muslimanske vjeroispovijesti divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu. To bezumlje u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta, objavio je Bergholz

Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!