Šovinizam kolumniste “Al Jazeere”

Niti Bursać, kao bivši pripadnik zločinačke organizacije odgovorne za genocid, ima pravo pričati o bilo čijem fašizmu, niti se odgovornost za vandalski čin demoliranja unutrašnjosti crkve može pripisati Bošnjacima kao kolektivu

Dragan Bursać, današnji kolumnista Al Jazzere i nekadašnji vojnik Vojske Republike Srpske, svako malo pokaže pravi razlog svog javnog djelovanja.

U bosanskohercegovačkoj javnosti Bursać ima funkciju nivelatora, a kapital – da Bošnjake kao kolektiv označava fašistima, čije djelovanje biva jednako odlično dokumentiranom i sudski potvrđenom fašizmu srpskih i hrvatskih političkih struktura – stječe tako što svako malo hini katarzu kroz pisanje o zločinima nad nesrbima, da bi nakon toga, s tako osiguranom pozadinom, iznosio maliciozne i uvredljive kvalifikacije poput ove na svom statusu na Facebooku.

Sve je sporno u ovom Bursaćevom izljevu šovinizma. Niti Bursać, kao bivši pripadnik zločinačke organizacije odgovorne za genocid, ima pravo pričati o bilo čijem fašizmu, niti se odgovornost za vandalski čin demoliranja unutrašnjosti crkve može pripisati Bošnjacima kao kolektivu, a niti se bošnjačke političke tradicije u bilo kojem slučaju mogu porediti sa srpsko-hrvatskim jer im fali ne samo hegemonistička agresivna politička platforma nego i dva-tri genocida te nekoliko desetina koncentracionih logora.

Bursaćevo pisanje ima ulogu poput one koju ima mit o Srđanu Aleksiću. Baš kako se legenda o Aleksiću koristi da bi se amnestiralo kompletno četničku istočnu Hercegovinu, tako Bursaćeva javna pseudokatarza dobiva ulogu katarze cjelokupne srpske javnosti, a time posljedično legitimizaciju i normalizaciju okvira u kojoj ta javnost funkcionira, kao i njeno stavljanje u istu ravan s ostatkom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Naravno, umjesto da se bave činjenicom da se u RS-u uči isključivo srpski, a u dijelovima koji su bili pod vlašću HZHB, a danas pod vlašću HDZ-a BiH, isključivo hrvatski, njima je lakše prepoznati segregaciju i diskriminaciju u Sarajevu. Oni je vide u činjenici da u Sarajevu svi učenici mogu birati jedan od tri službena jezika BiH. Zašto je to tako kada znamo da je sam bosanski jezik integrirajući, da ga Bošnjaci ne svojataju kao privatno dobro, da se oko ove kategorije okupio najveći broj građana Bosne i Hercegovine tokom popisa stanovništva?

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!