SKANDAL U GRAZU: Otuđena vakufska imovina u jednom od najvećih bošnjačkih džemata

Na zvaničnom sajtu IKC Graz nema informacija o osnivanju nekoliko udruženja s predznakom džemata koja su Mahdiju Mekiću i rukovodstvu džemata služila za manipuliranje IZ BiH. Nema ni podataka o privatnoj fondaciji (“Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”) koja je osnovana mimo saglasnosti IZBA-e i IZ BiH, a na koju se prebacuje vakufska imovina džemata. Na upravljanje džematskom imovinom vrijednom nekoliko miliona eura, prema Statutu fondacije, najveći broj vakifa džemata, IZBA i IZ BiH nemaju nikakvog utjecaja

 

 

Bošnjački džemat u Grazu, danas poznat pod nazivom Islamski kulturni centar Graz (IKC), osnovan je 1993. godine. Prvobitno je djelovao u kući na adresi Hans-Gros-Gasse 13, a 2009. godine Skupština džemata odlučila se za izgradnju islamskog centra. Kupljeno je zemljište od 12 dunuma, a džemat je podigao kredit od 1.800.000 eura, koji se još otplaćuje. S obzirom na dugotrajan proces kupovine i izgradnje Centra, sve aktivnosti džemata do 2016. godine obavljane su na prvobitnoj adresi, s tim da su centralne molitve petkom obavljane u kontejneru na kupljenoj parceli na adresi Laubgasse 22. Nemalo prije kupovine zemljišta i početka izgradnje Centra, na mjesto predsjednika džemata došao je Mahdi Mekić, koji je i sada predsjednik. Kako je džemat rastao, 2013. godine formirano je i tročlano Vijeće imama džemata, na čijem je čelu bio Ibrahim ef. Cikarić.

Od samog početka, kako svjedoče džematlije i zvanični dokumenti džemata, nije bilo sumnje u opredijeljenost ovog džemata da bude dio Islamske zajednice u BiH, a da uvakufljenom imovinom upravljaju džemat i Islamska zajednica BiH (IZ BiH). Tako je džemat skupljao i sredstva za izgradnju IKC, a dokumenti u čijem je posjedu Stav potvrđuju da je Rijaset IZ BiH smatrao džemat svojim integralnim dijelom i da je bio spreman pismeno potvrditi da predsjednik Mekić ne traži sredstva za izgradnju Centra kao privatno lice, već kao predstavnik džemata koji je dio Islamske zajednice. Na taj su način skupljena znatna sredstva u Kuvajtu, a riječ je o donaciji od pola miliona eura, koja ne bi bila realizirana bez podrške IZ BiH. To nije bio jedini način na koji je IZ BiH pomogla izgradnju Centra. Ona je to učinila i direktno, uplatom od 68.000 eura, te vraćanjem 2.000 eura od skupljenih sredstava za zekat i sadakatul‑fitr u IKC Graz. Također, preko Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji (IZBA), kao eksponenta IZ BiH, IKC Graz pomognut je s nešto više od 8.000 eura, a putem sergija u drugim bošnjačkim džematima s dodatnih 45.000 eura. To znači da je direktno preko IZ BiH u IKC Graz uloženo 123.000 eura, a indirektno, putem ovlasti predsjedniku Mekiću da skuplja sredstva za pomoć džematu širom svijeta, prikupljeno je mnogo više novca.

IZBA I IZ BiH NEMA KONTROLU NAD DŽEMATOM I VAKUFSKOM IMOVINOM

Do 2015. godine džemati u Austriji bili su organizirani kao udruženja, a 2015. Republika Austrija donijela je novi Zakon o islamu, čime je prvi put pravno reguliran autoritet i nadležnost reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u odnosu na bošnjačke džemate u Austriji. Tada je u IKC Graz počeo proces pravnog vezivanja džemata s IZ BiH posredstvom Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji (IZBA). Uprava za vanjske poslove Rijaseta IZ BiH izradila je statut kojeg su trebali potpisati austrijski džemati koji su željeli biti dio IZ BiH, i to su do sada učinila 34 bošnjačka džemata u Austriji.

Međutim, do ramazana 2016. godine IKC Graz s još nekoliko bošnjačkih džemata nije potpisao taj statut, jer je rukovodstvo džemata na čelu s Mekićem tražilo određene ustupke od IZ BiH. Pristupanje ovog džemata IZBA-i i IZ BiH ušlo je u fazu pregovora, a rukovodstvo džemata tražilo je veće ovlasti od onih predviđenih statutom. Traženo je i ograničenje nadležnosti imama i veća autonomija predsjednika džemata. Još devedesetih godina, tokom prvih pokušaja zvaničnog pristupanja džemata IZ BiH, nije prihvaćeno učešće imama u džematskom odboru, što je pravdano sukobom interesa, jer je imam uposlenik džemata. Proces pristupanja džemata IZ BiH odugovlačen je dvije godine, a u međuvremenu su drugi džemati, koji su u početku bili uz IKC Graz i koji također nisu bili zadovoljni statutom, prihvatili jedinstveni statut i zvanično se priključili IZBA-i i IZ BiH. Sastanak rukovodstva džemata s reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem održan je 17. marta 2017. godine. Iako je protokol nalagao da sastanku prisustvuje predsjednik Mekić i tada dekretovani imam Ibrahim ef. Šišić, Mekić je na sastanak došao s drugim imamom, Fikretom ef. Fazlićem.

Kako prenosi agencija MINA, na sastanku je reisul-ulema Kavazović ukazao na to da pripadanje Islamskoj zajednici počiva na tri principa koji se moraju poštivati i da ista pravila važe za sve džemate IZ u dijaspori: da imam mora imati dekret reisul-uleme, da imovina džemata mora biti vakuf Islamske zajednice prema važećim pravilima Rijaseta i pravnim propisima zemalja domaćina, te da se mora osigurati demokratski proces unutar džemata kako bi imovinom i džematom upravljali svi muslimani, što je predviđeno općim principalima slobodnog izbora skupštine džemata svake četiri godine.

Na kraju sastanka reisul-ulema je zaključio da rukovodstvo džemata ima obavezu da u komunikaciji s Upravom za pravne i administrativne poslove Rijaseta definira status IKC Graz unutar IZ Bošnjaka Austrije prema ovim principima, ili se u protivnom više neće moći smatrati dijelom IZ BiH. Mekić i Fazlić napustili su ovaj sastanak, skupa s Edinom Griševićem, članom džematskog odbora. To je bio jasan znak da IKC Graz ide u smjeru odvajanja od IZ BiH, do čega je zvanično i došlo 11. decembra 2017. godine, kada je zvaničnim dopisom IKC Graz isključen iz članstva Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, a time i iz IZ BiH, što je u izjavi za Stav potvrdio predsjednik IZBA-e Esad Memić, ali i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu IZ BiH Razim Čolić. I IZBA i IZ BiH potvrdile su da trenutni imam Fikret ef. Fazlić nema dekret reisul-uleme za obavljanje dužnosti imama i hatiba.

Na zvaničnom sajtu IKC Graz do sada nije bilo nijedne obavijesti o navedenom, pa džematlije ovog džemata još ne znaju da ni na koji način nisu dio Islamske zajednice u BiH. Na zvaničnom sajtu džemata nema ni informacija o osnivanju nekoliko udruženja s predznakom džemata koja su Mekiću i rukovodstvu džemata služila za manipuliranje IZ BiH, niti ima podataka o privatnoj fondaciji (“Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”) koja je osnovana mimo saglasnosti IZBA-e i IZ BiH, a na koju se prebacuje vakufska imovina džemata. Na upravljanje džematskom imovinom vrijednom nekoliko miliona eura, prema Statutu fondacije, najveći broj vakifa džemata, IZBA i IZ BiH nemaju nikakvog utjecaja.

Važno je objasniti da se IKC Graz i prije zvaničnog saopćenja IZBA-e i potvrde IZ BiH da nisu više njihovi članovi, kao i prije spomenutog sastanka s reisul-ulemom, još u martu 2016. godine formalno-pravno odrekao autoriteta IZBA-e i IZ BiH mijenjanjem naziva i vrste udruženja (u moscheegemainde) kao formalno-pravnog okvira djelovanja džemata, te osnivanjem fondacije u februaru iste godine nad kojom IZBA i IZ BiH trenutno nemaju nikakve ovlasti i kojom de facto upravlja 30 osoba. Preko moscheegemaindea i fondacije osiguran je formalno-pravni okvir za vršenje vjerskih poslova mimo IZBA-e i IZ BiH, s jedne, i samostalnog upravljanja imovinom džemata, s druge strane.

MANIPULIRANJE FIKTIVNIM UDRUŽENJIMA

Džemati u Austriji do prije tri godine organizirani su kroz udruženja građana koja su zakonski morala biti u sastavu Islamske zajednice Austrije (IZA) ako su željela imati vjerski život. Prema Zakonu o islamu, IZA omogućava organiziranje nižih jedinica kroz tzv. kultne općine, ostavljajući tako mogućnost svakoj etničkoj ili nacionalnoj zajednici da se samostalno organizira, a da i dalje bude u sastavu IZA-e, jer je članstvo u IZA-i jedini način legitimnog pravnog djelovanja džemata. Ipak, oni džemati koji ne žele biti dio kultnih općina imaju mogućnost organiziranja kroz udruženja nazvana moscheegemainde, čime svoju lojalnost duguju samo IZA-i. Na taj način trenutno djeluje i džemat IKC Gracz. Međutim, prije promjene imena i vrste udruženja / džemata, Mahdi Mekić, potpomognut dijelom ljudi iz džematskog odbora, osnovao je nekoliko fiktivnih udruženja od kojih je svako u nazivu imalo “IKC Graz”, a koja su korištena za manipulaciju Islamskom zajednicom i džematlijama IKC Graz.

Treba istaknuti da je džemat prvobitno registriran pod nazivom “Muslimische Gemeinschaft Steiermark” 1993. godine na adresi Hans-Gros-Gasse 13. Godine 2012. primijenjeno je ime džemata / udruženja u “Islamisches Kulturzentrum Graz”. Godine 2016. ime džemata promijenjeno je u “Interkulturelles Zentrum Graz”, i tada je promijenjena i adresa džemata te je on registriran na adresi kupljene imovine u Laubgasse 22. U tim procesima nije bilo ništa sporno. Međutim, 22. juna 2016. godine Mahdi Mekić osniva udruženje registrirano na džematskom posjedu pod nazivom IKC Graz – Udruženje građana za očuvanje bosansko‑islamske kulture i tradicije. Kada je uvidio da su drugi džemati pristupili IZBA-i, Mekić 16. novembra 2016. godine aktivira to udruženje, što potvrđuje dokument u posjedu Stava iz Verainsbüroa – pokrajinskog odjela pri Ministarstvu unutarnjih poslova Austrije koje se bavi registracijom udruženja građana.

Riječ je o fiktivnom udruženju bez imovine i članstva preko kojeg je Mekić, u ime džemata, navodeći da je održana Skupština džemata, obavijestio IZBA-u i IZ BiH da prihvata statut o pristupu džemata IKC Graz IZBA-i i IZ BiH, tražeći pritom da se dvije stavke statuta izmijene, na šta su ipak pristale IZBA i IZ BiH. Mekić je iskoristio potvrdu Rijaseta adresiranu na fiktivno udruženje i džematlijama usmeno obznanio da je status džemata napokon riješen potpisivanjem statuta. U međuvremenu je osnovano još jedno udruženje sa sličnim imenom. Riječ je o udruženju “Islamisches Kulturzentrum Graz” (ime identično onom u koje je džemat IKC Graz promijenio ime 2012. godine, a koje se ne koristi od 2016. godine, kako je ranije navedeno), osnovanom 1. jula 2016. godine i registriranom na privatnom posjedu, što potvrđuje dokument iz Verainsbüroa, a o njegovim aktivnostima Stav nema relevantnih podataka. U isto vrijeme, stvarno udruženje koje predstavlja džemat IKC Graz (“Interkulturelles Zentrum Graz”) i koje ima svoje članstvo koje je ujedno i članstvo džemata, nije potpisalo taj statut. Fiktivno udruženje, u ime kojeg je Mekić pregovarao s Rijasetom, služilo je tek za obmanjivanje džematlija. Trenutno su aktivna sva navedena udruženja.

Bitno je istaknuti da su upravna tijela dva fiktivna udruženja osnovana u junu i julu 2016. godine identična s upravnim tijelima Moscheegemaindena i fondacije o kojoj će kasnije biti govora. U međuvremenu je samo “Interkulturelles Zentrum Graz” (kao nasljednik prvobitnog džemata osnovanog 1993. godine) kao udruženje djelovalo u stvarnom članstvu džemata. Međutim, treba istaknuti da predsjednik Mahdi Mekić ne koristi ovo udruženja pri komunikaciji s IZA-om, koja je neophodna da bi se u Islamskom centru održavale vjerske aktivnosti, već s IZA-om zvanično komunicira preko već spomenutog udruženja istog naziva, koje ima predznak Moscheegemainde. Dokumenti u čijem smo posjedu potvrđuju da je u tom udruženju prijavljeno ukupno 40 članova, što je višestruko manje od stvarnog članstva džemata. Iako je dekretom džemata odlučeno da će svi članovi džemata biti prebačeni u novo udruženje, to se nikada nije desilo.

PREBACIVANJE VAKUFSKE IMOVINE NA PRIVATNU FONDACIJU

Iako je članovima džemata IKC Graz obećano da će biti prebačeni s udruženja “Interkulturelles Zentrum Graz” na udruženje “Moscheegemainde Interkulturelles Zentrum Graz” – kao novo pravno lice kojem legalitet za rad daje Islamska zajednica u Austrije – to se prebacivanje članstva nikada nije provelo, tako da je bošnjački džemat IKC Graz u očima IZA-e tek jedan mali džemat s 40 članova, što je i zakonski minimum članstva za osnivanje džemata. S druge strane, imovina s udruženja “Interkulturelles Zentrum Graz” u procesu je prebacivanja s ovog udruženja, tj. sa stvarnog džemata na privatnu fondaciju “Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”, nad kojom nema nadležnost ni IZBA, ni IZ BiH, ni IZA. “IZ BiH kao pravno lice u smislu vjerske zajednice nije i ne može formalno pravno biti vlasnik imovine u Austriji, odnosno džemata. Međutim, indirektno, preko svojih organa i džemata, ona jeste vlasnik u smislu odlučivanja o statusu vakufske imovine u tim džematima. S obzirom na to da su džemati dio IZ BiH i da IZ BiH obuhvaća teritoriju BiH, mešihate i bošnjačku dijasporu, ona na indirektan način putem svojih organa i ustanova upravlja i raspolaže tom imovinom”, objasnio je za Stav Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ BiH.

Krajem 2014. godine rukovodstvo džemata kreće u osnivanje fondacije na koju će biti prebačena vakufska sredstva, a s namjerom, kako je to prezentirano džematlijama, da se ona pravno zaštiti. Islamska zajednica u BiH preko Vakufske direkcije bila je mišljenja da je takvu fondaciju moguće osnovati isključivo na nivou Austrije, a da takvo nešto džemati pojedinačno ne bi trebali raditi. U februaru 2015. godine Skupština džemata daje punomoć Džematskom odboru za administrativno osnivanje fondacije, ali je dogovoreno da se čeka saglasnost IZBA‑e i IZ BiH za njeno puštanje u rad. S obzirom na to da saglasnost nikada nije dobijena, Džematski odbor početkom 2016. godine samostalno odlučuje pustiti fondaciju u rad i krenuti s procesom prebacivanja vakufske imovine s džemata “Interkulturelles Zentrum Graz” na fondaciju “Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”.

Međutim, da bi se fondacija uopće pustila u rad, bilo je potrebno, prema austrijskom zakonu, minimalno 70.000 eura, na šta je pristao Džematski odbor, odvojivši ta sredstva iz džematske blagajne. Dana 26. februara 2016. godine imovina džemata poklonjena je fondaciji. U notarskom zapisu o prijenosu vlasništva, koji je u posjedu Stava, piše da Mahdi Mekić, predsjednik Džematskog odbora, i Nail Bektaš, blagajnik Džematskog odbora IKC Graz, poklanjaju imovinu privatnoj fondaciji “Frieden”, što prihvataju u ime fondacije Edin Grišević i Edin Pargan, kao članovi Odbora fondacije. U vrijeme u kojem je sačinjen ovaj notarski zapis, čije ključne dijelove objavljujemo u prilogu, Edin Pargan bio je sekretar, a Edin Grišević zamjenik sekretara IKC Graz. Dakle, u pravnom prijenosu imovine i otuđivanju vakufa učestvovale su osobe koje su činile Džematski odbor IKC Graz.

Predsjednik Upravnog odbora fondacija “Gemeinnützige Privatstiftung Frieden” trenutno je Mahdi Mekić, a predsjednik Skupštine fondacije jeste Emir Serdarević. Skupština fondacije trenutno broji 30 osoba (od čega su dvoje nemuslimani), a prema posljednjem Statutu, kvorum je spušten s 20 na 9 osoba, što znači da je dovoljan skupštinski saziv od 9 osoba da bi se upravljalo imovinom koju su godinama skupljali vakifi džemata, IZBA i IZ BiH. Da paradoks bude potpun, statut fondacije ne omogućava džematu, kao osnivaču, da putem svoje Skupštine nominira ijednog svog člana u Skupštinu fondacije. Samo je prvi saziv Skupštine fondacije predloži Džematski odbor, a daljnje nominacije mogu vršiti samo upravna tijela fondacije. Time je imovina džemata IKC Graz definitivno otuđena od njega, a džemat doveden u finansijsku ovisnost o Fondaciji. Pritom džemat kao osnivač Fondacije nema nikakvog zakonskog upliva nad radom Fondacije.

PRODAJA VAKUFSKE IMOVINE

Nakon što je kupljeno imanje na 12 dunuma i započeta izgradnja IKC-a, predsjednik džemata, čija se pripadnost IZ BiH tada nije dovodila u pitanje, obratio se Vakufskoj direkciji s pitanjem o šerijatsko-pravnim mogućnostima prodaje zemljišta i kuće na Hans-Gros-Gasse 13 na kojoj je džemat prvobitno registriran. Vakufska direkcija obavijestila je Mahdija Mekića da je takvo nešto moguće i izvodivo, te je navedena procedura o zamjeni i prodaji vakufskih nekretnina u koju je potrebno ući kako bi eventualno došlo do takvog čina. “Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da nema šerijatsko-pravnih smetnji za prodaju Vaše imovine u Hans-Gros-Gasse 13, s tim da je prihvatljivije da se eventualno dobivena sredstva utroše u izgradnju Islamskog kulturnog centra, a ne na otplatu dijela postojećeg duga koji se odnosi na taj Centar”, pisalo je u dopisu Vakufske direkcije 29. augusta 2012. godine.

Proceduru navedenu u dopisu Vakufske direkcija džemat nikada nije pokrenuo, ali je 2017. pokrenuta prodaja zemljišta i vakufske kuće. Stoga je Vakufska direkcija 30. oktobra 2017. godine poslala upit na adresu džemata u kojem se, između ostalog, kaže: “Od strane Vaših džematlija obaviješteni smo da ste pokrenuli aktivnosti prodaje vakufske kuće i zemljišta u Vašem džematu za novčana sredstva u iznosu od 320.000.00 eura. Želimo Vas obavijestiti da se u skladu sa članom 6. Pravila o pravnom statusu i uvakufljenju imovine u bošnjačkoj dijaspori, usvojena od strane Rijaseta Islamske zajednice u BiH dana 24.06.2014. godine, sva imovina u vlasništvu džemata smatra vakufom. (…) Stoga, sve eventualne zamjene i transformacije vakufske imovine imaju se izvršiti u skladu sa normativnim aktima Islamske zajednice. U konkretnom Vašem slučaju to znači da Skupština džemata treba donijeti Odluku o pokretanju postupka za prodaju vakufske kuće i parcele. (…) Imajući u vidu navedeno, potrebno je da nas informirate o preduzetim aktivnostima na prodaji vakufske kuće i zemljišta, a da u međuvremenu obustavite sve radnje koje nisu u skladu sa Pravilima”.

Mekić se nije osvrtao na izričitu zabranu Vakufske direkcije o prodaji spomenute imovine, već je u odgovoru pokušao objasniti da je džemat od Vakufske direkcije već dobio potvrdu da može prodati zemljište i kuću: “Što se tiče spomenute imovine, za sve svrhe i namjere možete je smatrati prodanom, tj. pretočenom u našu imovinu na adresi Laubgasse 22, gdje se nalazi naš islamski centar koji je u izgradnji. S obzirom da smo u posljednjem periodu od strane IZ u BiH bili prepušteni sami sebi kada je u pitanju naš vakuf i upravljanje njim, mi smo se poslužili službenim dopisom Vakufske direkcije iz 2012. godine, u kojem nam je, na naš upit, jasno stavljeno do znanja da (citiramo) ‘nema šerijatsko-pravnih smetnji za prodaju Vaše imovine u Hans-Gross-Gasse 13’ (dopis u prilogu). Imajući u vidu šerijatsku opravdanost koja nam je, naravno, bila ključni preduslov, mi smo pokrenuli proces prodaje koji je sada već nezaustavljiv”.

U odgovoru Vakufske direkcija osuđen je ovaj čin te je istaknuto da su u Vakufskoj direkciji i IZ BiH “iznenađeni Vašim pogrešnim konstatacijama i neprimjerenim formulacijama iznesenim u tom odgovoru. Kao prvo, konstatacija da smo Vam stavili do znanja da nema šerijatsko-pravnih smetnji za prodaju imovine u Hans-Gross-Gasse 13 znači ujedno i saglasnost za prodaju je potpuno pogrešna”, pisalo je u dopisu, te je rukovodstvo džemata ponovo pozvano da pokrene regularan postupak kroz institucije i da se obustave sve radnje po pitanu prodaje imovine. Te radnje nisu obustavljene, a Mekić u razgovoru za Stav nije želio odgovoriti na pitanje o prodaji imovine na Hans-Gros-Gasse 13.

Direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović kazao nam je da konačnu saglasnost za eventualnu transformaciju vakufske imovine daje Vijeće muftija na prijedlog Vakufske direkcije. “Kada je u pitanju Graz, mi nismo dobili zahtjev za transformaciju vakufske imovine. Ova je imovina kupljenja na način da su naše džematlije uvakufljavali novčani iznos za tu namjenu. Samim uvakufljenjem novčanog iznosa za kupovinu nekretnine, ta nekretnina postaje vakuf. Nije se smjelo dopustiti prometovanje vakufske imovine bez provođenja procedure unutar IZ BiH. Ako je došlo do prometovanja, onda je to rukovodstvo džemata uradilo samoinicijativno i na svoju ruku što može imati dalekosežne posljedice. Prije svega, to je dokaz da oni ne poštuju normativne akte IZ BiH. Ako su oni dio IZ BiH i ako Islamsku zajednicu smatraju svojom, onda to što su uradili, ako su uradili, jeste protivno normativno pravnim aktima njihove i naše Zajednice. Džematlije i ljudi koji su uvakufili svoja sredstva za kupovinu ovog vakufa trebaju znati da takva vrsta prometovanja nije realizirana u skladu s propisima Islamske zajednice i da je njihovo rukovodstvo u džematu uradilo nešto što nije smjelo i nije trebalo uraditi. Ljudi koji su donijeli odluku o eventualnom prometovanju vakufske imovine trebaju odgovarati, prije svega, svim džematlijama koji su dali svoja sredstva za kupovinu tog vakufa”, poručio je Zajimović.

Mjesec nakon posljednjeg dopisa Vakufske direkcije, IZBA je obavijestila IKC Graz da više nije član IZBA-e, a time ni IZ BiH. Neki od vakifa, kako su izjavili za Stav, osjećaju se prevarenim, jer nikada ne bi uvakufili imovinu ako bi znali da njom neće raspolagati Islamska zajednica, već neka privatna fondacija. Dokumenti koje objavljujemo i izjave relevantnih predstavnika Islamske zajednice u BiH, uz izbjegavanje odgovora na postavljena pitanja od strane Mahdija Mekića i Fikreta Fazlića, dovoljni su da utvrdimo kako je džemat IKC Graz izmanipuliran od Džematskog odbora s Mahdijem Mekićem na čelu.

 

Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije

Članovi džemata IKC Graz trebaju razmisliti o sudbini džemata, sudbini imovine i svom statusu

STAV: Šta Vakufska direkcija može poduzeti u vezi s otuđenjem vakufske imovine u slučaju prodaje vakufske kuće i zemljišta na adresi Hans-Gros-Gasse 13?

ZAJIMOVIĆ: Nažalost, ako je došlo do prometovanja, mi sada ne možemo mnogo uraditi u smislu povrata te imovine. Ali želimo apelirati na sve džemate i na kompletnu bošnjačku dijasporu. Vakuf ima svoju svrhu i namjenu. Ako je formiran vakuf za određenu svrhu i određenu namjenu, onda ne može biti korišten za drugu namjenu. Ne može se prodati određeni vakuf u kojeg se kroz novčano uvakufljenje za potrebe kupovine tog vakufa ugradio veliki broj ljudi. Ti koji su odlučili da prodaju odgovorni su ne samo prema tom vakufu već su i prema svim ljudima koji su dali sredstva za njegovu kupovinu. Ako je džemat unutar Islamske zajednice, onda u svakom slučaju treba pokrenuti pitanje odgovornosti ljudi koji su uradili ili donijeli odluku o prometovanju vakufske imovine.

STAV: Postoje li pravni mehanizmi povrata vakufske imovine u dijaspori, konkretno u Austriji?

ZAJIMOVIĆ: Formalno-pravno ne postoje. IZ BiH nije upisana kao vlasnik te imovine, već su kao vlasnici upisani džemati. Međutim, želimo opet skrenuti pažnju na vakuf i njegovu svrhu. Vakuf je opće dobro i služi svim ljudima. Onaj ko odluči prodati vakuf, a da pri tome nije ispoštovao proceduru kojom je regulirano pitanje transformacije vakufske imovine, odgovoran je prema svim ljudima kojima je taj vakuf služio i za koje je bio namijenjen. Upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom u bošnjačkoj dijaspori treba se vršiti u skladu s Pravilima o pravnom statusu i uvakufljenju imovine u bošnjačkoj dijaspori. Upravo ova Pravila nam daju garanciju da neće doći do prodaje vakufske imovine. Ako određeni džemati, pa i ovaj u Grazu, smatraju Islamsku zajednicu svojom, onda trebaju i moraju poštovati organe i ustanove unutar IZ BiH. Trebaju postupati u skladu s Ustavom Islamske zajednice i s ostalim normativnim aktima. U tom kontekstu želimo pozvati sve džemate koji pripadaju IZ BiH da s Vakufskom direkcijom evidentiraju svoje vakufe, da se provede procedura uvakufljenja, da se takva imovina uvede u sistem koji regulira pitanje upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom. To je jedini oblik zaštite takve imovine od eventualnog otuđenja ili zloupotrebe pojedinaca prilikom upravljanja i raspolaganja njime.

STAV: Mogu li Vakufska direkcija i Islamska zajednica i na koji način trenutno upravljati vakufskom imovinom u džematu IKC Graz? Da li tu imovinu trenutno smatrate otuđenom?

ZAJIMOVIĆ: Članom 31. Ustava IZ BiH određeno je da vakufskom imovinom na teritoriji koju obuhvata Zajednica upravlja Vakufska direkcija. Članom 13. i 18. Statuta Vakufske direkcije nadležnost upravljanja vakufskom imovinom na terenu prenijeta je na medžlise ili druge organe, ovisno o strukturi organizacije, kao što je to slučaj s džematima u bošnjačkoj dijaspori. Dakle, Islamska zajednica i njena Vakufska direkcija imovinom u dijaspori upravljaju putem svojih zvaničnih organa i zvaničnih predstavnika. Prilikom upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom obavezno se primjenjuju šerijatska pravila o neotuđivosti vakufa, kao i sva pravila i propisi koji su doneseni u okvirima IZ BiH i njenih ustanova, a posebno Pravila o pravnom statusu i uvakufljenju imovine u Bošnjačkoj dijaspori. Da bi Islamska zajednica, odnosno Vakufska direkcija, upravljala vakufskom imovinom u dijaspori moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. Jedan od osnovnih uvjeta jeste da džemat pripada IZ BiH. Što se tiče konkretnog slučaja, džemat IKC Graz trenutno nije u sastavu Islamske zajednice. Zbog toga, kao svojevrsna poruka, a putem vašeg medija, može se kazati da članovi džemata IKC Graz trebaju ozbiljno razmisliti o sudbini džemata, sudbini imovine i svom statusu. Imovina je, prije svega, vlasništvo Uzvišenog Allaha, a na raspolaganju je svim muslimanima. Ona je sveta i ne treba se njome poigravati. U izgradnji Islamskog centra, pored vrijednih džematlija, direktno i indirektno, učestvovali su i IZ BiH, njena Vakufska direkcija, kao i druga fizička i pravna lica. Zbog toga smatram da džematlije džemata Graz mogu riješiti novonastalu situaciju i vratiti džemat u okrilje Islamske zajednice, tj. ondje gdje i pripada.

 

Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu

Džematlije IKC Graz trebaju znati da više ni po čemu ne pripadaju Islamskoj zajednici BiH

STAV: 17. marta 2017. godine reisul-ulema je razgovarao s rukovodstvom IKC Graz u Austriji i tom je prilikom istaknuo da imam džemata mora imati dekret reisul-uleme kako bi se džemat u kojem klanja smatrao dijelom Islamske zajednice. Da li trenutni imam džemata Fikret Fazlić ima dekret reisul-uleme?

ČOLIĆ: Gospodin Fikret Fazlić, koliko je nama poznato, nije imam u džematu IKC Graz, nego je uposlen da obavlja neke druge poslove. Gospodin Fazlić nema dekret reisul-uleme za obavljanje dužnosti imama i hatiba u džematu IKC Graz.

STAV: Trenutni predsjednik džemata Mahdi Mekić, s imamom Fikretom Fazlićem, demonstrativno je napustio sastanak s reisul-ulemom, ne pristavši na uvjete Islamske zajednice. Jeste li Vi razgovarali s Mekićem? Da li rukovodstvo džemata IKC Graz traži neke ustupke od Islamske zajednice?

ČOLIĆ: Na sastanku reisul-uleme s predstavnicima džemata IKC Graz, reisul-ulema je ponovio stav koji važi za sve džemate u Islamskoj zajednici, a to je da svaki džemat koji pripada IZ BiH mora ispunjavati tri uvjeta: a) imam u džematu mora imati dekret o postavljenju od reisul-uleme; b) džematska imovina mora biti uvakufljena i c) moraju se redovno vršiti transparentni izbori za džematsko rukovodstvo prema važećim normativnim aktima Islamske zajednice. Bilo koji džemat koji ne ispunjava ove uvjete ne može se smatrati džematom koji pripada IZ BiH. Džematu IKC Graz neće biti dati nikakvi ustupci u tom smislu kao niti jednom drugom džematu u okviri Islamske zajednice.

 STAV: Je li status džemata IKC Graz trenutno definiran? Da li je taj džemat i dalje dio Islamske zajednice?

ČOLIĆ: Trenutni status džemata IKC Graz jeste da oni, s obzirom na to da ne ispunjavaju spomenuta tri uvjeta, nisu dio IZ BiH. Rukovodstvo džemata u više je navrata obećavalo da će ove uvjete ispuniti, ali se to do danas nije desilo. Naša je želja da IKC Graz, poput ostalih džemata u dijaspori, ispuni normativnim aktima predviđene procedure, uskladi svoj Statut s pravilnicima i Ustavom Islamske zajednice i time otvore put za potpunu integraciju u Islamsku zajednicu Bošnjaka Austrije, a time i IZ BiH. Naša obaveza, proistekla iz dogovora s nadležnim državnim organima Austrije, jeste da u narednom periodu dostavimo spisak džemata koji pripadaju IZBA. Na tom spisku, kako sada stvari stoje, neće biti džemata IKC Graz. Džematlije ovog džemata trebale bi znati da, dok se ne ispune gornji uvjeti, oni ni po čemu ne pripadaju IZ BiH, čime su se odrekli nadležne vjerske hijerarhije kao i reisul-uleme IZ BiH. Ovim putem bismo još jednom pozvali džematlije i rukovodstvo džemata IKC Graz da se što prije vrate u okrilje Islamske zajednice, što je naša velika želja, i u tom smislu smo spremni pružiti svakovrsnu pomoć.

 

Predsjednik Mahdi Mekić i imam Fikret Fazlić izbjegli su odgovoriti na pitanja “Stava”

S predsjednikom džemata IKC Graz Mahdijom Mekićem dogovorili smo intervju u pisanoj formi. Poslali smo devet pitanja: 1. Da li imam džemata IKC Graz Fikret Fazlić ima saglasnost i dekret o radu IZ BiH i Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji?; 2. Da li je džemat Graz u sastavu Islamske zajednice BiH? Ako jeste, čime to možete potvrditi?; 3. Na sastanku održanom 17. marta 2016. godine reisul-ulema je od Vas i rukovodstva džemata tražio da ispunite tri uvjeta ako želite pristupiti Islamskoj zajednici. Da li su ti uvjeti ispunjeni?; 4. Zbog čega ste, kako tvrde u Rijasetu, bez saglasnosti IZ BiH prodali vakufsku imovinu u Hans-Gros-Gasse 13?; 5. Jesu li vakifi džemata učestvovali u odlučivanju o prodaji spomenute imovine?; 6. Je li o tome odlučivao Džematski odbor?; 7. Šta je bilo sa sredstvima od prodaje imovine u Hans-Gros-Gasse 13? Kako su ona upotrijebljena?; 8. Prema informacijama kojima raspolažem, Vi ste osnovali privatnu fondaciju (“Frieden mir”) u koju ste prebacili vakufsku imovinu. Da li ste od IZ BiH ili Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji dobili saglasnost za osnivanje fondacije?; 9. Na kraju, da li Vi i džemat čiji ste predsjednik želite biti dio IZ BiH? Zbog čega to želite (ili ne želite)?

U odgovoru se Mekić zahvalio na prilici da se očituje o navedenim pitanjima, te poslao pet odgovora pod rednim brojevima, što je trebalo značiti da odgovara na pet od devet pitanja, iako nije bilo jasno naznačeno na koja pitanja odgovara. Nakon uvida u njegove odgovore, ustanovili smo da Mekić nije jasno odgovorio ni na jedno od navedenih pitanja. Tačnije, samo je na drugo i osmo pitanje djelomično odgovorio. Mekić je u odgovoru na drugo pitanje istaknuo da je “IZ u BiH matica iz koje potičemo i duhovni izvor na koji se svi mi Bošnjaci vraćamo gdje god da nas sudbina odvede. Tako je i sa nama u Gracu. Naša ljubav prema našoj IZ u BiH, naše poštivanje njenih institucija, i naše uvažavanje njene uleme, očigledni su u našem odnosi prema svima njima u toku našeg cjelokupnog postojanja, a posebno intenzivno u posljednjih 9 godina, kako sam na čelu našeg džemata”, pisao nam je Mekić o svojoj ljubavi prema IZ BiH, iako relevantne izjave i dokumenti svjedoče da je upravo njegovim zaslugama IKC Graz trenutno nije član IZBA-e i IZ BiH. Mekić je izbjegao govoriti o trenutnom statutu džemata, o kojem su za Stav govorili Razim Čolić i Senaid Zajimović, te je navodio iskustva s IZ BiH iz ranijih godina, dok je taj džemat još bio u sastavu Zajednice. “Prema izjavama samih najviših predstavnika IZ u BiH te IZBA, naš džemat je u mnogo navrata i na mnogim mjestima navođen kao najljepši primjer kako jedan džemat treba da djeluje u okviru IZ”, napisao je Mekić, prešućujući dopis IZBA-e o izbacivanju džemata IKC Graz iz članstva IZBA-e, a tim i iz IZ BiH. Mekić je djelomično odgovorio i na osmo pitanje u vezi s privatnom fondacijom, te je, između ostalog, napisao:

“Što se tiče imovine kojom raspolaže naša zajednica, naša dva vakufska dobra (jedno novo na kojem se gradi islamski centar (Laubgasse) i jedno staro koje smo nekada koristi kao mesdžid (Hans-Gross-Gasse)) su oba zaštićena u okviru fondacije osnovane 2015. godine. Ta fondacija je javno dobro, tj. ne predstavlja ničije privatno vlasništvo, osnovana je skupštinskom odlukom našeg džemata (i to na skupštini na koju su bili pozvani i na kojoj su učestvovali i predstavnici IZ-a) i to u potpunosti regularno po austrijskom zakonu o fondacijama te poštujući sve statutarne i druge za nas obavezujuće pravne odredbe. Proces njenog formiranja uključivao je i period javne rasprave na tu temu, te je od samog njegovog početka podrazumijevao i konsultacije sa svim relevantnim faktorima, uključujući i organe IZ u BiH.” Međutim, konsultacije s organima IZ BiH ne znače dozvolu IZ BiH. Štaviše, Islamska zajednica je eksplicitno preko Muhameda ef. Juge dostavila dokument džematu IKC Graz 12. maja 2016. godine, koji je i pročitan na hutbi u džematu. Taj je dokument potpisao reisul-ulema Kavazović, a u njemu je naglašeno da je vakufska imovina u opasnosti ako se prebaci na fondaciju, makar njen osnivač bio džemat. U tom dokumentu piše: “Iz osnovnih dokumenata navedene fondacije nedvojbeno se vidi da je riječ o vakufskoj imovini sa kojom se raspolaže bez saglasnosti nadležnih organa Islamske zajednice. Naime, imovina je sa džemata prenesena na poseban pravni subjekt – fondaciju za koju postoji indikacija, makar je i osnovana od strane džemata, da nema pouzdanu i jasnu vezu sa džematom, odnosno organima Islamske zajednice, čime se dovodi u opasnost takva imovina. Pogotovo što ovo raspolaganje nije odobrilo Vijeće muftija niti Rijaset Islamske zajednice.”

Ne želeći dovoditi u pitanje Mekićevo poštenje i njegove časne namjere, želimo istaknuti da džemat, iako jeste osnivač Fondacije, ne kontrolira rad Fondacije, kao što je objašnjeno u tekstu. “Članovi u nadzornom tijelu fondacije su ogromnom većinom naši vakifi i aktivisti, a u upravnom odboru je tim koji je izabran od strane skupštine našeg džemata”, dodao je Mekić, ponovo prešutivši da statut Fondacije ne omogućava da Skupština džemata nominira članstvo Skupštine fondacije. To znači da bi ova fondacija, u slučaju odlaska trenutnog rukovodstva džemata koje ujedno rukovodi i fondacijom, ostala u posjedu džematske imovine koju džemat više ne bi mogao nikako kontrolirati.

I imam Fikret Fazlić bio je spreman odgovoriti na nekoliko pitanja u pisanoj formi, ali je izbjegao jasan odgovor na postavljena pitanja. Fazliću su dostavljena sljedeća pitanja: 1. Obavljate li imamsku i hatipsku dužnost u džematu IKC Graz?; 2. Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan, na osnovu čega obavljate te dužnosti? Da li imate dekret reisul-uleme?; 3. Budući da ste u džemat dovedeni ne kao imam već kao lice odgovorno za međureligijski dijalog, ko Vas je ovlastio da predvodite džemat?; 4. Želite li biti imam i djelovati izvan institucije IZ BiH i IZBA-e?; 5. Ako ne želite djelovati izvan IZ BiH, kako gledate na izjavu Razima Čolića da džemat IKC Graz ni po čemu nije dio IZ BiH?; 6. Hoćete li ostati imam u IKC Graz uprkos jasnom stavu Uprave za dijasporu IZ BiH da IKC Graz nije dio IZ BiH?

Fazlić nije odgovorio ni na jedno od postavljenih pitanja, ali je istaknuo da IKC Graz sebe vidi kao dio Islamske zajednice. “Islamska zajednica je stub opstojnosti islama i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, ali, nedvojbeno, i ključni faktor u očuvanju bošnjačkog identiteta i van granica BiH, kako u zemljama regije, tako zemljama bošnjačke dijaspore, a mi smo svjesni toga i sretni što je to tako. Mi sebe ne vidimo drugačije, već kao dio Islamske zajednice, mi, Bošnjaci, muslimani” , napisao je Fazlić, ne objasnivši kako je to moguće uprkos nedvosmisleno jasnom dokumentu IZBA-e da džemat više nije član IZBA-e, a time ni IZ BiH. U tom je dokumentu istaknuto da se “Fikretu Fazliću poništava ovlaštenje za tumačenje islamskog učenja u Grazu”. Nakon citiranog pasusa, Fazlić je, baš kao i Mekić, pisao o aktivnostima IKC Graz, što od njega nije traženo u pitanjima. O širokom dijapazonu aktivnosti koje se odvijaju u džematu IKC Graz pohvalno je pisao i Stav u broju od 22. juna 2017. godine.

 

Izjave nezadovoljnih vakifa i džematlija IKC Graz

Idriz Omerović:

Situacija oko džemata je konfuzna, žalosna i nekorektna. Dolaskom Mekića na vlast mnoge turbulentne situacije odvijaju se u džematu. U početku je to bilo odvajanje dijela ljudi i formiranje drugog džmata. Na neki način došlo je do razbijanja zajednice. Došlo je do narušavanja međuljudskih odnosa. Jedna negativna slika stanja unutar džemata. Osjećam se prevarenim, kao i svi ljudi koji su upoznati s onim šta se sve dešavalo. Prevarenim se osjećaju i mnogi vakifi koji su davali svoje pare u taj džemat, a kojima sada raspolaže fondacija, a ne Islamska zajednica. To se ne uklapa u sliku islama o kojoj sam ja učio.

Jasmin Rahimić:

Rukovodstvo džemata želi da mi odustanemo od borbe za taj džemat, kao oni raniji što su osnovali džemat. Mahdi Mekić manipulira informacijama. Od nas 600 džematlija, ako se dublje ne uključimo, znamo samo ono što nam oni kažu na džumi. Postoje neka dešavanja u tom džematu, mi ovdje imamo brojne aktivnosti i to niko ne spori. Ali se u pozadini svega toga odvija velika katastrofa, odvija se naše isključivanje iz Islamske zajednice Austrije i IZ BiH, a da o tome džemat nije obaviješten. Mi ni u kom slučaju ne želimo dopustiti da se i dalje nama manipulira.

Adem Karić:

Često sam govorio: Da mi je vidjeti munaru u Grazu, ne bih žalio umrijeti. Imali smo toliko elana i volje da napravimo islamski centar. Kad nam je zafalilo za porez, za građevinsku dozvolu, u tri navrata smo znali za sedmicu sakupiti oko 20.000 eura na proširenim sastancima. Međutim, sve se počelo objelodanjivati na kamenu temeljcu. Osjećao sam se prevarenim i rekao sam: Taman da se Meka radi, ja ovdje neću davati kao što sam davao. Do tada sam pozajmljivao pa davao. Davao sam u ime Allaha, ne u ime džematlija. Osjećam se prevarenim. Uskoro su počele razne malverzacije oko vakifa dana. Tad sam reko da je to nepravda. Sve dok je naša borba u duhu islama, neću nikad dozvoliti da odem iz džemata. Nećemo novi džemat. Neću dozvolit da me neko izbaci.

Adis Draganović:

Netransparentnost u informiranosti džemata najveći je problem u IKC Graz. Čim sam došao, aktivirao sam se jer je to jedno od mjesta gdje čovjek može doći do svojih ljudi i jezika. Mjesto kulture i organiziranja ljudi. U IKC-u Graz bilo je raznih aktivnosti i rad omladine bio je dobar. Ali, netransparentnost je u džematu stalno rasla i godinama su ljudi ukazivali na to. Informacije su oficijelno bile poslate na adresu džemata od strane IZBA-e i IZ BiH, ali one nikad ne dođu u javnost džemata. Tako se stvarala mistična atmosfera. Međutim, postoje određene grupe i džematlije koje i dalje vjerski, srčano i profesionalno rade svoje aktivnosti, ali stalno imaju problema s odborom i predsjednikom koji je do sada uspio smijeniti svojih pet potpredsjednika.

Muhamed Mehmedović (bivši potpredsjednik IKC Graz):

Mahdi Mekić želi da ima oko sebe sluge koji će ga pomno pratiti i slušati ono što on radi. Ja to ne podržavam. Svaki čovjek treba koristiti svoj razum, a on to ne dopušta. Rekao sam mu da on može biti 100 godina predsjednik, ali da ja više s njim neću raditi. Zbog njega sam napustio tu funkciju. Apsolutno sam razočaran jer sam ga smatrao čovjekom koji žele dobro sebi pa i svima nama. On je menadžer. Međutim, kad je u pitanju vjerska zajednica, mi ne trebamo menadžere, nego ljude duhovno sposobne da pruže ruku. On je iskoristio kompletnu zajednicu za svoju svrhu. Uzeo je svu imovinu koju smo stekli. Ipak, ja nemam namjeru odustati. Od početka sam dio džemata i učesnik u kupovini objekta, ali ne bih iznosio količinu novca koju sam uvakufio ni javno ni tajno, jer je to između mene i Allaha.

PROČITAJTE I...

Činjenica da 140. godišnjica od ubistva muftije Karabega protječe u tišini, bez naučnih skupova, okruglih stolova ili tribina, jasan je pokazatelj da Bošnjaci Mostara i Bosne i Hercegovine u cjelini još nisu dovoljno svjesni svoje historije i identiteta. O muftiji Karabegu knjigu piše dr. Ibrahim Kajan, koji u razgovoru za Stav govori o veličini Karabegove žrtve, zapostavljanju muftije Karabega od strane istraživača i institucija, te o svom romanu

Meho Bašić je za života odbio priznanje “Zlatni ljiljan”. U toku rata, prilikom jedne godišnjice su ga predlagali, ali im je on rekao da se ne bori ni za ljiljane ni za pare. Nakon pogibije, posthumno mu je dodijeljen. Kod kuće je često imao običaj kazati da glavni glumci poginu na kraju. U porodici su stalno strepili nad tim riječima, koje su se na koncu, nažalost, obistinile

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!