Sjećanje na 1.600 hrabrih Bošnjaka koji su branili BiH

U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Tu u Bihaću je on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija”

 

S obzirom na to da su građani Bosne i Hercegovine ostali bez armije koja im je ukradena i bez mogućnosti odbrane, dakle goloruki, javila se potreba za organiziranjem bloka patriota bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost i orijentaciju, kako bi se u slučaju rata i agresije obnovljena i mlada država Bosna mogla braniti. Desilo se to i u Bihaću prije tačno dvadeset sedam godina, a skupu su prisustvovale patriote iz cijele Bosne i Hercegovine. Bio je to nezaboravan i izuzetno značajan dan za našu državu, zbog čega se bihaćke patriote i borci svake godine okupe kako bi evocirali uspomene na ovaj historijski trenutak i tako ga otrgnuli od zaborava.

Savez udruženja boraca Patriotske lige Unsko-sanskog kantona u subotu, 10. februara, obilježio je dvadeset i sedmu godišnjicu Patriotske lige Bosanske krajine. Tom su se prilikom okupili veterani odbrambeno-oslobodilačkog rata, preživjeli pripadnici Patriotske lige kao oružane formacije koja je bila preteča Armije Republike BiH, a čiji su slabo naoružani pripadnici pružili prvi otpor agresiji tada daleko nadmoćnijeg neprijatelja u oličenim u pripadnicima JNA i paravojnim formacijama.

Bilo je to nešto više od godinu dana prije izbijanja agresije na našu domovinu i tadašnji Bihaćki okrug. U Bihaću je tada formirana Patriotska liga BiH, o čemu svjedoči spomenik podignut svim pripadnicima poginulim u odbrani domovine. Obilježavanje Dana Patriotske lige i ovog jubileja otpočelo je okupljanjem preživjelih pripadnika Patriotske lige i podsjećanjem na historijsku ulogu koju su njeni pripadnici imali u odbrani BiH od agresije.

Alaga Topić (69) ugostio je na dan utemeljenja Patriotske lige u Bosanskoj krajini rahmetli prvog predsjednika Aliju Izetbegovića. Topić je u to vrijeme bio predsjednik Općine Cazin, predsjednik Savjeta za narodnu odbranu Općine Cazin i član Glavnog odbora SDA BiH.

“Mogu reći da je Bihać i cijela Krajina tog 10. februara 1991. godine, takoreći, bila na nogama. Tom prilikom smo organizirali i svečanost na koju je došao i rahmetli predsjednik Alija Izetbegović. Bilo je to negdje oko godinu dana poslije izbora jer su izbori bili 1990. godine. U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Tu je u Bihaću on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija koja bi mogla u slučaju napada i agresije na BiH koliko-toliko da se suprotstavi i formiran je Savjet za nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Na tom skupu prisustvovalo je oko 360 ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine. Taj je savjet napisao strategiju koja je u historiji zapisana i činio je temelj formiranja Patriotske lige BiH, koja čini temelj Armije Republike Bosne i Hercegovine”, istakao je profesor Topić.

“Na današnji dan upriličeno je jedno veliko i značajno okupljanje u gradu Bihaću, kojem su prisustvovali ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine koji su bili patriotski opredijeljeni da se formira jedan patriotski blok, znači Patriotska liga da stane u zaštitu BiH jer smo vidjeli šta se dešava oko nas u susjednim republikama Sloveniji i Hrvatskoj. Tom je činu prisustvovao prvi predsjednik rahmetli Alija Izetbegović, gdje je prisutno bilo preko sedam-osam hiljada građana i još toliko vani koji nisu mogli da stanu u dvoranu. Mi smo tada, bez obzira na nacionalnu pripadnost, imali zajednički cilj da je grad Bihać i Bosna i Hercegovina država svih njenih građana i da je želimo zadržati u onim njenim granicama kakve su zacrtane u AVNOJ-u.

U to je vrijeme SDA vodila najveću bitku i nosila najveći teret tog procesa i prihvatila taj teret. SDA je kroz mjesne ogranke i mjesne zajednice radila na formiranju svih pripadnika Patriotske lige. U svim popisima koje mi imamo u arhivi, grad Bihać ima oko 1.600 pripadnika Patriotske lige, od kojih su mnogi dali svoje živote za odbranu domovine. Bila je to jedna masa ljudi koja je radila u tajnosti, pratilo se, stražarilo se, nabavljali se podaci i informacije. Sve smo to radili na čelu s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem i rahmetli Ibrom Dizdarićem, koji su bili glavni akteri oko organiziranja i pripreme otpora i dalje onda prerastanja u rezervnu odbranu i teritorijalnu odbranu, a onda i u jedan od najjačih korpusa Armije BiH”, prisjeća se Kasim Kozlica, predsjednik Patriotske lige Bihać.

Bihaćki okrug i njegovi građani okupljeni oko ideje cjelovite i jedinstvene Bosne i Hercegovine, među prvima su stali u odbranu svoje zemlje, za čije su granice mnogi položili svoje živote i vječno se ugradili u njeno ime. Ovakvi datumi značajni su iz više aspekata, ponajprije zbog očuvanja vlastite historije koja svjedoči o tome šta se to u Bosni i Hercegovine zaista dogodilo devedesetih godina, ko je bio u ulozi agresora, a ko u ulozi patriote koji brani svoju zemlju za dobrobit svih njenih građana. Značajan je ovo datum za Bihać i zbog posjete rahmetli prvog predsjednika Alije Izetbegovića, kao i zbog uloge rahmetli dr. Irfana Ljubijankića u procesu organizacije građana za odbranu od krvoločnih i podivljalih agresora koji su kanili uništiti suverenitet i integritet naše zemlje i živote njenih građana.

PROČITAJTE I...

Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše

Džamija u Slapovićima zapaljena je 1995. godine, ali nije srušena do temelja. Ostali su sačuvani masivni perimetralni zidovi, izrađeni od lomljenog kamena, kao i munara. Nakon povratka su mještani odlučili da je obnove. Godine 2008. džamija u Slapovićima je obnovljena, i to je jedina džamija na području opštine Srebrenica koja je nakon obnove uspjela zadržati stari, autentični izgled

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!