fbpx

Shiro Nakamura, direktor dizajna “Nissana”: Očekivanja kupaca koče nas u pomicanju granica dizajna

“Mi kao dizajneri možemo napraviti radikalne promjene, možemo napraviti što god želimo, ali pritom moramo paziti na realnost i znati šta to ljudi kupuju”

 

Shiro Nakamura (66) jedan je od najboljih japanskih dizajnera automobila. Carlos Ghosn ga “otima“ od “Isuzua” i postavlja na čelo “Nissana”. Nakamura stvara niz automobila snažnog i izražajnog karaktera koji vrlo brzo gamu “Nissana” pretvaraju u najbolje dizajniranu u Japanu. Rođen u Osaki, drugom najvećem japanskom gradu, nakon diplome produkt‑dizajna na Sveučilištu za umjetnost “Musashino”, u Kaliforniji diplomira znanstveni smjer dizajna vozila na “Art Centre College of Design”. Prije dolaska u “Nissan”, četvrt stoljeća proveo je na različitim pozicijama u “Isuzuu”.

STAV: Koliko ste dugo već na ovoj poziciji i šta se sve promijenilo u dizajnu za to vrijeme? Koliko je dizajn postao važniji u automobilskoj industriji i posebice “Nissanu”?

NAKAMURA: Ovdje sam sedamnaest godina. Kad sam se pridružio kompaniji, dizajn smo postavili u prvi plan. Napravili smo 350Z, Murano i Micru, i ti su auti simbolički modeli koji su bili jako važni za našu marku. Sada vraćamo ekspresivni dizajn, što se može i primijetiti na novoj Micri, ali ne samo na njoj već i Muranu koji je izašao prošle godine. Murano ima jednako snažan i inovativan dizajn. Mislim da je sada ne samo “Nissan” već i cijela industrija vrlo natjecateljski raspoložena i da je dizajn svima važan.

STAV: Japanske kompanije dugo nisu pridavale pažnju dizajnu.

NAKAMURA: Čini mi se da je to bilo poprilično davno. Sada možete vidjeti da se kompanije poput “Nissana”, “Toyote”, “Mazde”, “Subarua” jako fokusiraju na dizajn. Ne bih baš rekao da se fokusiraju na dizajn u istom smjeru, neke kompanije više pažnje obraćaju na funkcionalnost, druge na ekspresivnost. Mislim da je dobro imati različite karaktere. Prije su postojali trendovi. Jednom su to bili obli, drugi puta kvadratni automobili. Međutim, ne mislim da je u ovo vrijeme dizajn trend, smatram da je tu ulogu preuzeo brand. Svaka kompanija, odnosno svaki brand treba pronaći svoj vlastiti put i ne smiju previše utjecati jedni na druge.

STAV: Kako će tehnologija promijeniti dizajn automobila? Kako će novi pogoni i autopilot izmijeniti oblik automobila?

NAKAMURA: Dizajn se uvijek mijenja s uvođenjem novih tehnologija. Nove tehnologije daju više slobode i mogućnosti da se promijeni cjelokupni izgled. Kao što ste rekli, električni auti daju mnoge mogućnosti za mijenjanje cijelog paketa. Istovremeno postoje dva različita načina promjene dizajna automobila. Jedan je mehanički, gdje možete učiniti što god poželite, a s druge strane ljudi imaju svoja očekivanja i nije nužno da žele radikalne promjene. Ljudi su emocionalna bića i ne kupuju nešto samo zbog nove tehnologije, pogotovo ne automobile. Dizajn mobitela, naprimjer, može se mijenjati, i to ljudima nije toliko važno jer mobiteli i automobili nemaju istu vrstu povijesti, a kupci imaju drugu vrstu očekivanja. U tehnološkom smislu možete s mobitelima otići izuzetno daleko. Međutim, dizajn automobila nije nužno toliko pomicati naprijed jer su ljudi emocionalno vezani za njih i, ako ga previše promijenimo, neće ga više željeti. Produkt‑dizajn možete promijeniti neočekivano i u potpunosti. Dizajn automobila ima stotinu godina povijesti, mijenja se polagano i uvijek se mora paziti na to što ljudi očekuju i koje nove tehnologije dolaze. Potrebno je pronaći balans.

STAV: Da li Vam je dosadno kao dizajneru jer ne možete pomaknuti granicu dalje zbog očekivanja koje imaju ljudi?

NAKAMURA: Da, ponekad. Napravili smo nekoliko zanimljivih koncepata za nas, naprimjer Nissan BladeGlider. Vjerojatno će ga ljudi jednog dana u budućnosti prihvatiti. Međutim, da ga danas proizvedete, nisam siguran da bi bio uspješan na tržištu. Ljudi bi pomislili da je to previše. Koncept im se sviđa, ali kada bi ga trebali kupiti, rekli bi: “Ne, hvala.” I to je dio dizajna automobila.

STAV: Znači ne bi mogao biti novi GT-R?

NAKAMURA: Ne, jer kad smo dizajnirali GT-R, ljudi su već imali očekivanje kako bi on trebao izgledati. GT-R mora biti što je moguće napredniji, ali ako pretjerate, ljudi će reći da je to sportski automobil, a ne GT-R. Zato volimo dizajn automobila jer se on uvijek bazira na povijesti. Ne možete ju ignorirati. Mi kao dizajneri možemo napraviti radikalne promjene, možemo napraviti što god želimo, ali pritom moramo paziti na realnost i znati šta to ljudi kupuju?

STAV: “Nissan” je poznat po tome da pomiče granice modelima poput Jukea, Qashqaija i Micre treće generacije.

NAKAMURA: Da, znam. Mi želimo isprobati nešto novo i pomaknuti granicu. Spomenuli ste Juke, ali Juke nije bizaran već jedinstven. Izgleda jako drugačije, i to nismo ignorirali jer je to jezgra uzbuđenja vezana za automobile. Bio sam poprilično samopouzdan kad smo izradili Juke jer izgleda sav poprilično inovativno. Ja sam bio zadovoljan jer nismo u potpunosti izmijenili izgled automobila, a nismo ni zanemarili povijest automobila. Kod sportskih automobila morate shvatiti šta je to srž, jednako je i s GT-R, možda izgleda kao jako drugačiji, ali nismo ignorirali osnove automobilskog dizajna.

STAV: Čuo sam priču da je GT-R dizajnirao samostalni dizajner izvan “Nissana”.

NAKAMURA: Ne, ne, nikako. Nikada nisam angažirao vanjske dizajnere, sve su dizajnirali dizajneri “Nissana”. Mi imamo studije u Londonu, San Diegu, odnedavno u Beijingu i, naravno, naš glavni studio u Japanu.

STAV: U čemu se razlikuje percepcija dizajna u Europi i Japanu? Na “Tokyo Motor Showu” mogu se vidjeti nevjerojatni koncepti kojih nema nigdje drugdje na svijetu.

NAKAMURA: Mislim da je japanska kultura pomalo jedinstvena, posebno što se tiče dizajniranja automobila. “Nissan” je devedesetih godina proizvodio tzv. aute Pike, poput Figaroa, koji su bili jedinstveni. Takav dizajn u Japanu veoma cijene neki, posebno mladi u Tokiju koji žele imati nešto što je drugačije. Europski ukus jako se bazira na povijesti. Sjećate se automobila Kei? Vrlo su jedinstveni. Čak ni sam nekad ne mogu shvatiti te automobile, valjda jer sam star.

STAV: Postoje i drugačiji primjeri. Cube je bio izrađen za japansko tržište, a postao je kultni automobil u Europi.

NAKAMURA: Da, ali, nažalost, kad smo ga uvezli u Europu, počeli smo gubiti novac. Međutim, Cube i dalje prodajemo u Japanu i ne prodaje se mnogo, ali ipak se nalazi na tržištu zbog svojih jedinstvenih proporcija i unutrašnje prostranosti. Rekao bih da je to pravi japanski automobil.

STAV: Što je Vas privuklo profesiji dizajnera automobila?

NAKAMURA: Za mene je to bio prirodan odabir. Šezdesetih sam imao desetak godina, a to je zlatno doba dizajna automobila. Možda su tada nastali najbolje dizajnirani automobili masovne proizvodnje. Čak je i japanski dizajn tada bio dobar. Unikatni automobili doživjeli su vrhunac tridesetih.

STAV: Gdje ste vidjeli sve te automobile?

NAKAMURA: Najviše sam viđao japanske automobile, jako se rijetko mogao vidjeti nejapanski auto. Vidio bih ih samo u časopisima.

STAV: Da li je Vašoj obitelji i prijateljima bilo neobično što ste odabrali baš tu profesiju?

NAKAMURA: Mislim da jeste, iako sam se školovao za dizajnera. Tada u Japanu nije bilo škole za dizajnera automobila. Školovao sam se za produkt‑dizajnera. Međutim, nisam bio zainteresiran za industrijski dizajn, školovao sam se za to, ali nikad me nije zanimao. Ignorirao sam kolegije produkt‑dizajna i s nekoliko prijatelja crtao automobile. Odmah nakon školovanja, ušao sam u automobilsku industriju.

STAV: Kad je dizajniranje automobila započelo u Japanu?

NAKAMURA: Mislim da je to bilo 1950. godine, ali tada je to bio vrlo jednostavan i funkcionalan dizajn, nije bio emocionalan. Šezdesetih se odjednom počeo razvijati zanimljiv dizajn. Mislim da je to bilo zbog toga što su Japanci odlazili u SAD učiti o dizajniranju automobila donoseći novo znanje. U isto su vrijeme neki europski dizajneri došli u Japan da podučavaju japanske dizajnere. Upravo je zbog toga dizajn u Japanu otišao vrlo visoko.

STAV: Da li je na Vas utjecao časopis Car Styling?

NAKAMURA: Kad je Car Styling počeo izlaziti, već sam studirao, to je bilo sedamdesetih godina. Ja sam se formirao šezdesetih, a tada je postojao časopis Car Graphic. Jako dobar časopis! Uvijek su imali posebna izdanja o talijanskim karoserijama, dizajnu GM-a i slično. Kao student sam počeo raditi za njih i tada sam saznao mnogo o automobilima. Bio mi je jako važan u počecima karijere.

STAV: Da li su mladi Japanci zainteresirani za dizajn automobile?

NAKAMURA: Ljudi misle da dizajn automobila prestaje biti zanimljiv mladima Japancima, ali i dalje imamo mnogo mladih koji se za njega zanimaju. “Nissan” čak ima svoju školu za one koji kod nas žele raditi praksu. Stalno imamo od 100 do 200 prijava. Ipak još ima mnogo ljudi koji se zanimaju za dizajn automobila.

STAV: Kako vidite budućnost dizajna “Nissana” s obzirom na nove tehnologije?

NAKAMURA: Guramo električne automobile i autonomnu vožnju i mislim da imamo dobru mogućnost širenja izvan granica dizajna automobila. Kao što znate, na posljednjem “Tokyo Motor Showu” održali smo natjecanje za dizajn automobila, uglavnom za interijer. Želimo postati lideri u autonomnoj vožnji.

PROČITAJTE I...

Georg Gedl rođen je 1945. godine. Kada je 1969. godine njegova skica objavljena u švicarskom časopisu Automobil Revue, život mu se nepovratno promijenio. Zapazili su ga ljudi iz Audija i pozvali u svoj tim u kojem je počeo raditi 1970. godine. Zadržao se kratko i bio je dio tima koji je radio Audi 80 – prvi mali Audi u povijesti tvrtke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI