Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine: „U RS-u banke propadaju, u FBiH se udružuju“

U ovom se trenutku ne očekuju snažniji direktni efekti “Brexita” na ekonomska i finansijska kretanja u BiH, ali usporavanje privrednog rasta u eurozoni zbog političke nestabilnosti može imati određene negativne efekte na ekonomsku aktivnost u BiH

STAV: Očekuje li BiH nestabilnost zbog “Brexita”, odnosno nestabilnosti na evropskom tržištu?

SOFTIĆ: Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije u ovom trenutku nema bilo kakav neposredan efekt na finansijsku stabilnost BiH, prije svega na stabilnost bankarskog sektora. Stabilnost valutnog odbora, kao modela monetarne politike u BiH, ni jednog trenutka nije dovedena u pitanje i Centralna banka BiH nastavlja s njegovom provedbom.
S makroekonomskog stanovišta, BiH bi mogla trpjeti određene negativne efekte po osnovu “Brexita” u mjeri u kojoj sve navedene turbulencije budu dovele do usporavanja privrednog rasta u eurozoni. Kako se Velika Britanija ne može svrstati u kategoriju značajnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, ne očekuju se značajniji direktni negativni utjecaji po osnovu pada privredne aktivnosti u toj zemlji.
S obzirom na to da je na deviznom tržištu zabilježena deprecijacija eura, prije svega u odnosu na dolar, a imajući u vidu fiksni odnos domaće valute prema euru u aranžmanu valutnog odbora, ova kretanja mogu utjecati na deprecijaciju nominalnog, a i realnog efektivnog deviznog kursa konvertibilne marke, što, u kontekstu konkurentnosti domaće privrede na svjetskom tržištu, samo po sebi predstavlja pozitivnu činjenicu.
Ukratko, u ovom se trenutku ne očekuju snažniji direktni efekti na ekonomska i finansijska kretanja u BiH. Usporavanje privrednog rasta u eurozoni zbog političke nestabilnosti može imati određene negativne efekte na ekonomsku aktivnost u BiH. Trenutna politička neizvjesnost u Evropi i nestabilnosti finansijskih tržišta, s potencijalom da imaju negativne makroekonomske efekte na evropsku i svjetsku ekonomiju, ne doprinose ambijentu za ubrzavanje privrednog rasta u zemlji.

STAV: Mogu li bh. kompanije iskoristiti pad eura, i marke koja je vezana za euro, kako bi bili konkuretniji na izvoznim tržištima koja koriste druge valute?

 SOFTIĆ: Konkurencija bh. proizvodima na inostranim tržištima nije determinirana isključivo kursom KM prema valutama trgovinskih partnera, nego i produktivnošću. Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje koje nisu članice eurozone ili CEFTA‑e, uz dodatak Hrvatske, u prvih pet mjeseci 2016. godine činio je gotovo 80 posto bh. izvoza. Od preostalih zemalja, na članice EU koje nisu u eurozoni, bez Hrvatske, jer je uračunata u susjedne zemlje CEFTA područja, odnosi se oko 6,5 posto izvoza u posmatranom periodu, a na Tursku 3,6 posto. Ostatak je izvoza, uglavnom, prema zemljama u razvoju. Iz ovih je podataka očito da je utjecaj kursa na bh. izvoz vrlo ograničen, mada bi, teoretski, deprecijacija sidrene valute pogodovala izvoznicima. U slučaju zemalja članica EU, a koje nisu u eurozoni, izvoz BiH, osim domaće produktivnosti, determiniran je i bescarinskim barijerama, poput kriterija kvalitete proizvoda, posebno prehrambenih i poljoprivrednih, koji su propisani u EU. U slučaju Turske, bitnu ulogu imaju i posebni trgovinski ugovori, posebno o izvozu hrane i živih životinja.

STAV: Ranije ste najavili, osim uvođenja negativne kamate, i malo aktivniju ulogu CBBiH. Šta još planirate poduzeti?

SOFTIĆ: Namjera Upravnog vijeća CBBiH jeste da Centralnu banku učinimo efikasnijom i proaktivnijom u okviru zakonskih mogućnosti. Već smo usvojili niz mjera i odluka u tom smjeru, koje se odnose na operativno funkcioniranje CBBiH. Spomenuli ste već da je Upravno vijeće donijelo odluku o povećanju stope obavezne rezerve kako bismo monetarnu politiku prilagodili postojećim trendovima. Kao najvažnije zadatke CBBiH u budućnosti, istakao bih očuvanje monetarne stabilnosti, jačanje bankarske koordinacije i uloge Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost BiH, uvođenje funkcije nadzora u okviru platnog sistema, dogradnja jedinstvenog registra transakcijskih računa i osiguranje pravovremene i sveobuhvatne statistike. Osim toga, BiH se kreće ka članstvu u EU, CBBiH će imati značajnu ulogu u tom procesu i nastoji svoju organizaciju prilagoditi kako bi odgovorila izazovima u okviru ovog projekta.

STAV: Da li će CBBiH preuzeti značajniju regulatornu ulogu jer su za kratko vrijeme likvidirane dvije banke? Je li i to jedan od zahtjeva MMF-a?

SOFTIĆ: U skorijoj budućnosti nije predviđena izmjena zakonskih nadležnosti institucija u oblastima regulative i nadzora finansijskih posrednika. CBBiH u skladu sa zakonskim ovlaštenjima doprinosi provođenju koordiniranih aktivnosti entitetskih agencija za bankarstvo s ciljem maksimalnog usuglašavanja regulatornog okvira u oba entiteta, kao i procjene sistemskih rizika u finansijskom sistemu BiH. Mi koristimo svoj položaj u finansijskom sistemu kako bismo insistirali na razmjeni informacija o sistemskim. Razmjena relevantnih informacija među domaćim institucijama odvija se ne samo kroz sastanke bankarske koordinacije nego i na sjednicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost, a sve s ciljem smanjenja sistemskih rizika i limitiranja efekata potencijalnih šokova u finansijskom sistemu. Preporuke MMF-a idu više u pravcu jačanja koordinacije i razmjene informacija među članicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.

STAV: Da li je finansijski sistem ugrožen? Koliko je još banaka koje su ugrožene?

SOFTIĆ: Bankarski sektor BiH zadržao je i u prvoj polovini 2016. godine stabilnost u poslovanju. Materijalizacija idiosinkretičnih rizika u nekoliko manjih banaka nije značajnije utjecala na stabilnost bankarskog sektora i sektor je i dalje adekvatno kapitaliziran i likvidan. Jačanje rizika u bh. bankarskom sistemu, uslijed dužeg perioda ekonomske stagnacije i neadekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u prošlosti, značajnije se odrazilo na poslovanje uglavnom nekoliko manjih banaka u većinskom domaćem vlasništvu koje imaju ograničen pristup izvorima finansiranja i ograničene mogućnosti investitora za dodatnim kapitalnim ulaganjima u ove banke. Uslijed toga, u protekle dvije godine došlo je do oduzimanja dozvole za rad i likvidacije u slučaju dvije banke – Bobar banka a.d. Bijeljina i Banka Srpske a.d. Banja Luka.
U narednom periodu bit će završen proces konsolidacije nekoliko manjih banaka. Agencija za bankarstvo Federacije BiH dala je saglasnost za statusnu promjenu pripajanja Moje banke Sarajevo Investiciono-komercijalnoj banci d.d. Zenica, koja bi trebala završiti do kraja jula ove godine, kao i za pripajanje Privredne banke d.d. Sarajevo BOR banci d.d. Sarajevo, koja se očekuje do kraja septembra 2016. godine. Ovim statusnim promjenama doći će do jačanja njihove pozicije u bankarskom sektoru, kao i ublažavanja idiosinkretičkih rizika.

STAV: Imamo li razloga biti optimisti u pogledu budućnosti bh. privrede?

SOFTIĆ: Svakako da imamo, inače bi sve bilo bespredmetno. Ekonomski oporavak u Evropi i u svijetu dosta je krhak, što se, implicitno, odražava i na BiH. Prema tome, stanje u privredi djelomično je posljedica i trenutnih globalnih trendova. Međutim, Reformska agenda i projekti strukturalnih reformi tu su da osiguraju preduvjete za stabilan dugoročni rast u samoj zemlji. Smanjenje strukturalnih disbalansa zasigurno će ojačati poziciju bh. privrede.

PROČITAJTE I...

Inflacija je u posljednjih jedanaest godina, da se laički izrazimo, “pojela” 21,6 posto vrijednosti konvertibilne marke, odnosno, jedna marka danas u odnosu na 2005. godinu ne vrijedi 100 nego 78 feninga. Međutim, to je na neki način “ispeglano” povećanjem prosječnih neto plaća. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća 2005. godine iznosila je 538 maraka. Od tada je porasla za 36,4 posto, odnosno 309 maraka.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!