Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine: „U RS-u banke propadaju, u FBiH se udružuju“

U ovom se trenutku ne očekuju snažniji direktni efekti “Brexita” na ekonomska i finansijska kretanja u BiH, ali usporavanje privrednog rasta u eurozoni zbog političke nestabilnosti može imati određene negativne efekte na ekonomsku aktivnost u BiH

STAV: Očekuje li BiH nestabilnost zbog “Brexita”, odnosno nestabilnosti na evropskom tržištu?

SOFTIĆ: Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije u ovom trenutku nema bilo kakav neposredan efekt na finansijsku stabilnost BiH, prije svega na stabilnost bankarskog sektora. Stabilnost valutnog odbora, kao modela monetarne politike u BiH, ni jednog trenutka nije dovedena u pitanje i Centralna banka BiH nastavlja s njegovom provedbom.
S makroekonomskog stanovišta, BiH bi mogla trpjeti određene negativne efekte po osnovu “Brexita” u mjeri u kojoj sve navedene turbulencije budu dovele do usporavanja privrednog rasta u eurozoni. Kako se Velika Britanija ne može svrstati u kategoriju značajnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, ne očekuju se značajniji direktni negativni utjecaji po osnovu pada privredne aktivnosti u toj zemlji.
S obzirom na to da je na deviznom tržištu zabilježena deprecijacija eura, prije svega u odnosu na dolar, a imajući u vidu fiksni odnos domaće valute prema euru u aranžmanu valutnog odbora, ova kretanja mogu utjecati na deprecijaciju nominalnog, a i realnog efektivnog deviznog kursa konvertibilne marke, što, u kontekstu konkurentnosti domaće privrede na svjetskom tržištu, samo po sebi predstavlja pozitivnu činjenicu.
Ukratko, u ovom se trenutku ne očekuju snažniji direktni efekti na ekonomska i finansijska kretanja u BiH. Usporavanje privrednog rasta u eurozoni zbog političke nestabilnosti može imati određene negativne efekte na ekonomsku aktivnost u BiH. Trenutna politička neizvjesnost u Evropi i nestabilnosti finansijskih tržišta, s potencijalom da imaju negativne makroekonomske efekte na evropsku i svjetsku ekonomiju, ne doprinose ambijentu za ubrzavanje privrednog rasta u zemlji.

STAV: Mogu li bh. kompanije iskoristiti pad eura, i marke koja je vezana za euro, kako bi bili konkuretniji na izvoznim tržištima koja koriste druge valute?

 SOFTIĆ: Konkurencija bh. proizvodima na inostranim tržištima nije determinirana isključivo kursom KM prema valutama trgovinskih partnera, nego i produktivnošću. Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje koje nisu članice eurozone ili CEFTA‑e, uz dodatak Hrvatske, u prvih pet mjeseci 2016. godine činio je gotovo 80 posto bh. izvoza. Od preostalih zemalja, na članice EU koje nisu u eurozoni, bez Hrvatske, jer je uračunata u susjedne zemlje CEFTA područja, odnosi se oko 6,5 posto izvoza u posmatranom periodu, a na Tursku 3,6 posto. Ostatak je izvoza, uglavnom, prema zemljama u razvoju. Iz ovih je podataka očito da je utjecaj kursa na bh. izvoz vrlo ograničen, mada bi, teoretski, deprecijacija sidrene valute pogodovala izvoznicima. U slučaju zemalja članica EU, a koje nisu u eurozoni, izvoz BiH, osim domaće produktivnosti, determiniran je i bescarinskim barijerama, poput kriterija kvalitete proizvoda, posebno prehrambenih i poljoprivrednih, koji su propisani u EU. U slučaju Turske, bitnu ulogu imaju i posebni trgovinski ugovori, posebno o izvozu hrane i živih životinja.

STAV: Ranije ste najavili, osim uvođenja negativne kamate, i malo aktivniju ulogu CBBiH. Šta još planirate poduzeti?

SOFTIĆ: Namjera Upravnog vijeća CBBiH jeste da Centralnu banku učinimo efikasnijom i proaktivnijom u okviru zakonskih mogućnosti. Već smo usvojili niz mjera i odluka u tom smjeru, koje se odnose na operativno funkcioniranje CBBiH. Spomenuli ste već da je Upravno vijeće donijelo odluku o povećanju stope obavezne rezerve kako bismo monetarnu politiku prilagodili postojećim trendovima. Kao najvažnije zadatke CBBiH u budućnosti, istakao bih očuvanje monetarne stabilnosti, jačanje bankarske koordinacije i uloge Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost BiH, uvođenje funkcije nadzora u okviru platnog sistema, dogradnja jedinstvenog registra transakcijskih računa i osiguranje pravovremene i sveobuhvatne statistike. Osim toga, BiH se kreće ka članstvu u EU, CBBiH će imati značajnu ulogu u tom procesu i nastoji svoju organizaciju prilagoditi kako bi odgovorila izazovima u okviru ovog projekta.

STAV: Da li će CBBiH preuzeti značajniju regulatornu ulogu jer su za kratko vrijeme likvidirane dvije banke? Je li i to jedan od zahtjeva MMF-a?

SOFTIĆ: U skorijoj budućnosti nije predviđena izmjena zakonskih nadležnosti institucija u oblastima regulative i nadzora finansijskih posrednika. CBBiH u skladu sa zakonskim ovlaštenjima doprinosi provođenju koordiniranih aktivnosti entitetskih agencija za bankarstvo s ciljem maksimalnog usuglašavanja regulatornog okvira u oba entiteta, kao i procjene sistemskih rizika u finansijskom sistemu BiH. Mi koristimo svoj položaj u finansijskom sistemu kako bismo insistirali na razmjeni informacija o sistemskim. Razmjena relevantnih informacija među domaćim institucijama odvija se ne samo kroz sastanke bankarske koordinacije nego i na sjednicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost, a sve s ciljem smanjenja sistemskih rizika i limitiranja efekata potencijalnih šokova u finansijskom sistemu. Preporuke MMF-a idu više u pravcu jačanja koordinacije i razmjene informacija među članicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.

STAV: Da li je finansijski sistem ugrožen? Koliko je još banaka koje su ugrožene?

SOFTIĆ: Bankarski sektor BiH zadržao je i u prvoj polovini 2016. godine stabilnost u poslovanju. Materijalizacija idiosinkretičnih rizika u nekoliko manjih banaka nije značajnije utjecala na stabilnost bankarskog sektora i sektor je i dalje adekvatno kapitaliziran i likvidan. Jačanje rizika u bh. bankarskom sistemu, uslijed dužeg perioda ekonomske stagnacije i neadekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u prošlosti, značajnije se odrazilo na poslovanje uglavnom nekoliko manjih banaka u većinskom domaćem vlasništvu koje imaju ograničen pristup izvorima finansiranja i ograničene mogućnosti investitora za dodatnim kapitalnim ulaganjima u ove banke. Uslijed toga, u protekle dvije godine došlo je do oduzimanja dozvole za rad i likvidacije u slučaju dvije banke – Bobar banka a.d. Bijeljina i Banka Srpske a.d. Banja Luka.
U narednom periodu bit će završen proces konsolidacije nekoliko manjih banaka. Agencija za bankarstvo Federacije BiH dala je saglasnost za statusnu promjenu pripajanja Moje banke Sarajevo Investiciono-komercijalnoj banci d.d. Zenica, koja bi trebala završiti do kraja jula ove godine, kao i za pripajanje Privredne banke d.d. Sarajevo BOR banci d.d. Sarajevo, koja se očekuje do kraja septembra 2016. godine. Ovim statusnim promjenama doći će do jačanja njihove pozicije u bankarskom sektoru, kao i ublažavanja idiosinkretičkih rizika.

STAV: Imamo li razloga biti optimisti u pogledu budućnosti bh. privrede?

SOFTIĆ: Svakako da imamo, inače bi sve bilo bespredmetno. Ekonomski oporavak u Evropi i u svijetu dosta je krhak, što se, implicitno, odražava i na BiH. Prema tome, stanje u privredi djelomično je posljedica i trenutnih globalnih trendova. Međutim, Reformska agenda i projekti strukturalnih reformi tu su da osiguraju preduvjete za stabilan dugoročni rast u samoj zemlji. Smanjenje strukturalnih disbalansa zasigurno će ojačati poziciju bh. privrede.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!