Segregacija, 23 kilometra od Marijin-Dvora

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku

Fotografije: Ivan ŠEBALJ

Ulaz u dvorište osnovne škole u središtu grada i malo nogometno igralište jedino je što zajednički koriste djeca Bošnjaka i Hrvata u Kiseljaku, gradiću udaljenom 23 kilometra od glavnog grada Bosne i Hercegovine. S lijeve strane jeste oronula, stara zgrada koja je nekada prije rata bila vrtić. U njoj se tiskaju djeca koja nastavu pohađaju po bosanskom planu. Desno, obnovljena je žuta zgrada u kojoj nema gužve. U njoj su djeca koja nastavu pohađaju po hrvatskom planu. Iza škole je nova fiskulturna sala. Do prije neki dan, u njoj su na tjelesni odgoj mogla samo djeca “po hrvatskom planu”. Nakon protesta roditelja, koji su prijetili bojkotom nastave, i djeci “po bosanskom planu” dopušteno je korištenje sale. Tako su neka do njih prvi put nakon četiri godine školovanja tjelesni odgoj imala u dvorani. Prije toga su radili u učionicama, ili van škole ako je vrijeme lijepo. Nakon nastave, kada se sretnu, djeca Bošnjaka i Hrvata zajedno na malom betonskom igralištu igraju nogomet, odnosno fudbal.

PROTESTIMA DO ŠKOLE

Nije to prvi put da se povratnici u Kiseljak protestima bore za prava svoje djece. Prvi su put 2001. godine, blokadom magistralnog puta, uspjeli u nakani da djecu upišu u školu. Broj je djece s godinama rastao, danas ih 757 pohađa nastavu po bosanskom planu. No, mjesta za njih, doslovno, više nema. Stari vrtić prenapučen je, pregrađivan je nekoliko puta kako bi se u njega smjestili učenici osnovne i dviju srednjih škola. Namještaj je prestar, jedine nove klupe i stolice kupila je lokalna autoškola koja u dvije učionice predvečer pravilima prometa obučava buduće vozače. “Svih 757 učenika i njihovi roditelji traže da se škola objedini. Da se uvede nacionalna grupa predmeta i da se ispoštuje zakon iz 2003. godine”, kaže za Stav direktor škole Nermin Merhemić. “Mi želimo da bude jedna škola, direktor i zamjenik iz dvaju naroda, jedna zbornica, da djeca rade po nastavnim planovima na bosanskom i hrvatskom jeziku. Ali, to ovdje nije moguće. Jednostavno, politika ne da.”

Lijeva zgrada isprva je brojala tri odjeljenja. S vremenom, kako su se Bošnjaci vraćali u Kiseljak, rastao je broj učenika. Jedna je od rijetkih u BiH gdje broj upisane djece raste. Danas osnovna škola ima osam učionica. “Imamo i dva odjeljenja Srednje medicinske škole. Ukupno 18 odjeljenja, i svi se guraju u osam učionica”, kaže Merhemić. U desnoj zgradi svi učenici mogu stati u prvu smjenu. Poslijepodne je prazna. No, oni iz lijeve zgrade ne mogu koristiti taj prostor. Zvanično pojašnjenje nadležnih jeste da je tu školu renovirala Vlada Hrvatske i da se zato ne može koristiti za nastavu po bosanskom planu.

No, sve je kulminiralo pred početak ove školske godine kada su roditelji zaprijetili bojkotom nastave ukoliko im se ne dopusti korištenje dvorane za tjelesni odgoj. “Tražili smo pred početak nastave da se to riješi ili neće početi školska godina. Ništa se nije riješilo. Onda su roditelji odlučili da će bojkotirati nastavu. Obavijestili smo sve nadležne o svojoj odluci i niko nam se nije odazvao sve dok nije počela škola, a roditelji protestirali zbog dvorane”, kaže nam Benjamin Mujić iz UO škole. Roditelji su tražili da im se, ukoliko djeca već ne mogu koristiti sve prostorije škole, dopusti da dograde sprat starog vrtića kako bi izgradili nove učionice. “Načelnik Općine nam je kazao da ne može ni to, jer nije po urbanističkom planu. Onda smo mi tražili da nam da prostor gdje možemo graditi. Ako se na ulazu u Kiseljak može graditi privatni fakultet u vodozaštitnoj zoni, zašto onda mi ne možemo proširiti školu?”, kaže Merhemić, pitajući: “Zašto se to ne dopušta Bošnjacima? Je li to grijeh da se ovdje rodiš kao Rom ili Bošnjak i da nemaš ista prava kao Hrvati? A ne zaboravite da ovaj isti problem ima i 59 Roma.”

Roditelji bošnjačke djece tvrde da je sve to dio plana i politike koju provodi lokalni HDZ na čelu s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom. Navode primjer škole u obližnjem naselju Brestovsko koja je renovirana i uređena bez birokratskih začkoljica, jer tamo djeca nastavu pohađaju po hrvatskom planu. “Nama je načelnik otvoreno kazao na jednom sastanku da bi, kada bi on to mogao, zabranio i bošnjačkoj djeci da idu u školu u Kiseljaku, iako se ona tamo školuju po hrvatskom planu. On je potpredsjednik Kantonalnog odbora HDZ-a, on je čovjek koji ne voli ništa što je muslimansko. I sva ta politika ide ravno iz Kiseljaka”, kaže Abaz Mušanović, predsjednik Vijeća roditelja. “Ali mi nemamo podršku ni kantonalnog premijera. Njemu je bitno da je stanje uredno u Travniku. Nama je Sarajevo udaljeno 20 kilometara, a ljudi u Sarajevu ne vjeruju u kakvim mi okolnostima živimo.”

POZIVI NA SASLUŠANJE

Nakon protesta, roditelji su uspjeli da djeca iz po dva odjeljenja tokom jutarnje nastave koriste salu. Nekoj od djece to je bio prvi put da vide kako ona izgleda iznutra. Nakon toga, imali su sastanak s načelnikom Ramljakom. On je, bez da je obavijestio roditelje, na sastanak poveo lokalne novinare koji su kasnije izvještavali o bjesomučnim, nacionalističkim ispadima roditelja. “Roditelji su bili revoltirani zbog stavova načelnika. Prvo je dobio aplauz, ali kasnije je iznervirao ljude. Niko ga nije vrijeđao. Bilo je galame, dovikivanja, prepucavanja, ali nije bilo psovanja i vrijeđanja”, kaže Merhemić. Jedna od majki koja je prisustvovala skupu kazala je tokom sastanka da u Kiseljaku žive katolici, a da su “Hrvati u Hrvatskoj”, na što je reagirao direktor Merhemić, ali i načelnik Ramljak. Nekoliko dana kasnije, iz policije joj je stigla kaznena prijava zbog narušavanja javnog reda i mira i poziv za saslušanje.

“To je samohrana majka dvoje djece koja, ako je to važno, pripada stranci lijeve orijentacije. Došla je u policijsku stanicu, čekala dva sata. Kako je niko nije saslušao, vratila se kući. Sutradan uvečer, oko šest sati, dobila je poziv da u roku od pola sata dođe dati izjavu u stanici”, kaže Merhemić. Ostali roditelji angažirali su advokata, a sumnju u pošten rad policije baca i činjenica da ju je saslušavao Josip Grubešić, zamjenik komandira policije, inače ratni saradnik Darija Kordića. Pomalo je čudno da zapovjednik uzima izjave osumnjičenih za narušavanje javnog reda. U Kiseljaku je i to moguće.

No, škola i opstrukcije koje prate rad nastavnika u njoj nisu jedini problem koji Bošnjaci imaju u ovom mjestu. Diskriminacija ne vlada samo kada je u pitanju obrazovanje, Bošnjaka povratnika nema zaposlenih ni u javnim službama, iako bi ih moralo tamo biti. U Općini niti jedan od šefova odsjeka nije Bošnjak. U Domu zdravlja su manjina, u komunalnom poduzeću zaposlena su samo dvojica, na najnižim poslovima. U lokanoj vatrogasnoj brigadi, koja uglavnom obavlja poslove koji nemaju baš neke prevelike veze s vatrogastvom, nije zaposlen niti jedan Bošnjak. I tako redom. U gradu koji je od središta Sarajeva udaljen dvadesetak kilometara i isto toliko minuta vožnje. Gradu u kojem su Bošnjaci prije pola stoljeća poklonili, bez ikakve naknade, 1.600 kvadratnih metara zemljišta za gradnju srednje škole. U kojoj se danas njihovi potomci, ako žele učiti po bosanskom planu, ne mogu školovati.

 

PROČITAJTE I...

“U današnje vrijeme dosta su popularne i aktuelne društvene mreže. Bilo mi je zanimljivo da su na godišnjicu preseljenja rahmetli predsjednika Alije Izetbetgovića brojni studenti kojima sam predavao u Turskoj objavljivali statuse posvećene Aliji Izetbegoviću i njegovim mislima. Ili, s druge strane, ako odete sada u Teheran i naiđete na čovjeka mojih godina ili malo starijeg, vjerujem da će vam tu odmah, na licu mjesta, moći ispričati, opisati i prepričati govor predsjednika Alije Izetbegovića na Samitu OIC-a u Teheranu od prije 20 godina”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!