Sebija Izetbegović nije “misteriozni” bolesnik, ali jeste meta izljeva Radončićeve mržnje

Sebija Izetbegović živa je i zdrava, te je u trenutku objavljivanja lažnih vijesti bila radno aktivna na KCUS-u te je nemoguće da je u isto vrijeme kada je obavljala bolničke vizite prošla kroz višesatnu tešku operaciju o kojoj je spektakularno pisao Dnevni avaz.

Jedan od primjera na koji se način konstruira atmosfera linča prema SDA i njenom liderstvu jeste i nedavno pisanje Radončićevog Dnevnog avaza o misterioznom bolesniku koji je navodno u tajnosti operiran na KCUS-u. Dnevni avaz je na koncu tu ličnost identificirao kao Sebiju Izetbegović, generalnu direktoricu KCUS-a.

Činjenica jeste da je prije sedamnaest godina Sebija Izetbegović sama na vrijeme otkrila i dijagnosticirala zlokobnu bolest te je ona uspješno otklonjena. O tome je u više navrata govorila, ali od svoje bolesti nije pravila spektakl u kojem bi medijske stupce punila vijestima o svojoj “pobjedi nad bolesti”, kako to često zna biti slučaj.

Vijest o “misterioznom bolesniku”, posve senzacionalistički plasirana, bez ikakvih je opipljivih činjenica i potvrda obišla regionalne medije. Ona nije demantirana, ali prema svim informacijama s kojima raspolažemo, Sebija Izetbegović živa je i zdrava, te je u trenutku objavljivanja lažnih vijesti bila radno aktivna na KCUS-u te je nemoguće da je u isto vrijeme kada je obavljala bolničke vizite prošla kroz višesatnu tešku operaciju o kojoj je spektakularno pisao Dnevni avaz.

Dakle, Radončićev Dnevni avaz ponovo laže i po svojoj ustaljenoj navadi pritom ne bira sredstva. Štaviše, ta vrsta mrzilačke propagande odvela ih je tako daleko da se naslađuju nepostojećim metastazama Sebije Izetbegović.

Jedino nezdravo i bolesno u svemu ovome su oni kojima ovakve dezinformacije padaju napamet.

PROČITAJTE I...

Inače, sama operacija “Neretva ’93” već je dugo jedna od omiljenih tema velikohrvatske propagande koja ju je često, uprkos svim dostupnim dokumentima, pa čak i originalnoj karti operacije s ucrtanim pravcima napada i napredovanja – iz kojih je i najvećem laiku jasno o čemu je riječ – predstavljala i kao “pokušaj muslimanskih snaga da osvoje Neum i Ploče i izađu na Jadransko more”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!