SDP-ova percepcija i činjenice

Nakon silaska s vlasti Nermina Nikšića i njegovih drugova, na računu tog javnog preduzeća ostao je minus od 173 miliona, svega 72 miliona maraka vrijednih ugovorenih poslova, ali i iscrpljen novac od akciza skupljanih od 2009. godine.

Mantra koju, posebice u ovo predizborno doba, često ponavljaju opozicijski političari iz lijevih stranaka jeste ona kako aktuelna vlast nije u svom mandatu izgradila niti kilometar autoceste.

Osim što ta tvrdnja nije tačna, jer sve ovo vrijeme traju radovi na iznimno teškoj i još iznimnije skupoj dionici zaobilaznice oko Zenice, opozicija prešućuju neke činjenice važne za poznavanje načina na koji se grade ceste.

U gradnji autocesta, naime, postoje ciklusi. Prvi ciklus bio je okončan 2006. godine, kada je uveden PDV i članovi tog zakona na čijem je usvajanju insistirala EU. Do te 2006. godine gradnja cesta finansirana je novcima javnih kompanija. Tek je, nakon što je definiran izvor novca skupljen od akciza, počela sistemska priprema gradnje autocesta. To podrazumijeva osiguravanje kredita, projektiranje trasa puteva i eksproprijaciju zemljišta.

Takva je priprema trajala tri godine, sve do 2009. godine, kada je postalo jasno, s obzirom na težak teren na kojem su projektirane trase buduće autoceste, da novca neće biti dovoljno. Tada je uvedena naplata dodatnih deset feninga namijenjenih izgradnji isključivo autocesta. Uslijedio je ogroman zamah u cestogradnji. Imovina je bila eskpropirana, na računu je bilo 870 miliona namijenjenih gradnji, a na računu JP Autoceste FBiH bilo je 73 miliona maraka.

Međutim, nakon silaska s vlasti Nermina Nikšića i njegovih drugova, na računu tog javnog preduzeća ostao je minus od 173 miliona, svega 72 miliona maraka vrijednih ugovorenih poslova, ali i iscrpljen novac od akciza skupljanih od 2009. godine.

Ne treba zaboraviti kako je Vlada Federacije, pod predsjedavanjem Nermina Nikšića, u maju 2014. godine tražila uvođenje akciza za dodatnih 10 feninga po litri goriva. Naredne tri godine, kada su otišli u opoziciju, blokirali su svaki proces uvođenja dodatnih akciza iako je bilo jasno da se bez tog novca, s obzirom na to koliko je skup kilometar puta od Sarajeva ka jugu, ne može nastaviti gradnja autocesta.

Međutim, čak i da su tada uvedene akcize, teško da bi se moglo nastaviti graditi više s obzirom na to da projektiranje trasa i eksproprijacija zemljišta nisu bili završeni. Taj ciklus sada je okončan. Osigurane su dvije milijarde i 200 miliona maraka neophodnih za nastavak gradnje autocesta. JP Autoceste FBiH ponovo je likvidna kompanija i gradnja će krenuti na cijeloj dionici koridora 5C.

Osim toga, prvi su put spremni koncesioni ugovori za pojedine dionice koridora, pa će tako dionica od Žepča ka sjeveru biti predata na gradnju koncesionaru. Osim toga, spremljeno je dodatnih 278 miliona maraka za gradnju brzih cesta, od toga 25 miliona za nastavak gradnje sarajevske zaobilaznice, zatim 73 miliona za gradnju puta ka Goraždu te 63 miliona za nastavak uređenja brze ceste ka Tuzli.

To je prvi put u Federaciji BiH da se toliki iznos iz budžeta usmjerava za gradnju brzih cesta dok je finansijska konstrukcija za nastavak gradnje autoceste zatvorena.

PROČITAJTE I...

“Pokušavamo da damo što bolje uvjete za rad kroz plaće, beneficije, da ih motiviramo i da u njih ulažemo da svaki mjesec sve više vrijede. Volimo tu zdravu konkurenciju. Evo, ovih dana se priča o dolasku nekoliko njemačkih i austrijskih firmi u Sarajevo i okolinu da otvore svoje pogone. Nama je to drago jer uz velike firme, uspješne firme, možemo i mi učiti i razvijati se. Ne možete sakriti znanje unutar svoje ograde. Ta tržišna utakmica treba da bude poželjna za svakog poslodavca i stimulativna, da se borimo kako da stvorimo što bolje uvjete. Kada smo radili edukaciju za arhitekte, imali smo 10 polaznika, sedam najboljih zaposlili smo u našoj kompaniji, oni su i danas kod nas u firmi”, kaže direktor “Ećo Company”

Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!