Sarajevo – grad hotela

Prema relevantnim statističkim podacima, od ukupnog broja turista u Bosni i Hercegovini u 2017. godini, 36,9 posto njih posjetilo je Sarajevo, odnosno, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je ukupno 1,3 miliona turista, a Sarajevo njih 482.441. U broju ostvarenih noćenja Kanton Sarajevo učestvuje s 33 posto, dakle, od 2,6 miliona noćenja turista u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo ostvareno ih je 885.979

 

Sarajevo posljednjih nekoliko godina doživljava pravi preporod. Na svakom se koraku nešto gradi. Ukupna slika grada polahko se mijenja. Za mnoge je u tom građevinskom bumu posebno zanimljiva izgradnja hotela. Investitori su prepoznali šansu koja im se na tržištu ponudila i sada imamo ekspanziju hotelijerstva u Sarajevu.

Ne može se tačno utvrditi kada su investitori prepoznali tu šansu, ali sve je krenulo nabolje od 2015. godine, što se može povezati s činjenicom da je Bosna i Hercegovina te godine bila među top deset zemalja u svijetu po rastu dolazaka stranih turista, kada je zabilježen porast od 26,5 posto u odnosu na 2014. godinu. Da nam je neko 2014. godine rekao da će nam problemi koje smo imali te godine u vidu poplava i paljevine državnih institucija u Sarajevu donijeti neku korist, sigurno ne bismo povjerovali. No, desilo se da je 2014. godine broj turista bio u padu upravo iz navedenih razloga, pa je i rast u narednoj godini bio izraženiji. A osim toga, i turisti iz arapskih zemalja u to su vrijeme “otkrili” Bosnu i Hercegovinu i prepoznali je kao mjesto u kojem žele provoditi svoje godišnje odmore.

Posljedica konstantnog rasta broja turista u Bosni i Hercegovini, s izuzetkom 2014. godine, “reklama” koju je Bosna i Hercegovina dobila od Svjetskog turističkog barometra (UNWTO) uvrštavanjem na listu top deset turističkih destinacija, kao i pozitivne vijesti od specijaliziranih turističkih magazina i web-portala doveli su do toga da investitori prepoznaju turistički potencijal Bosne i Hercegovine i počnu ulagati u turističku infrastrukturu. Od tada su izgrađena brojna turistička naselja u koja su investirali Arapi, a hotelijerstvo je doživjelo ekspanziju kakva odavno nije viđena, posebno u Sarajevu. To je privuklo i ozbiljne svjetske turističke grupacije koje ulaze u aranžmane upravljanja hotelima, donoseći sa sobom svjetski poznate hotelske brendove, što garantira kvalitet hotelske usluge u Sarajevu.

POLA MILIONA TURISTA U SARAJEVU

Investitori u turističke kapacitete svjesni su činjenice da turisti u Sarajevu najviše koriste hotelski smještaj, više od 90 posto noćenja ostvaruje se u hotelima. Prema podacima nadležne finansijsko-informatičke agencije, tokom 2017. godine od djelatnosti servisa u oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva u Kantonu Sarajevo ostvaren je ukupni bruto promet od 354 miliona maraka, s ostvarenim neto prihodom od šest miliona maraka. Broj zaposlenih u sektoru turizma u Kantonu Sarajevo u 2017. godino iznosio je 3.763 i bilježi kontinuiran prosječni rast od šest do osam posto godišnje.

Prema relevantnim statističkim podacima, od ukupnog broja turista u Bosni i Hercegovini u 2017. godini, 36,9 posto njih posjetilo je Sarajevo, odnosno, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je ukupno 1,3 miliona turista, a Sarajevo njih 482.441. U broju ostvarenih noćenja Kanton Sarajevo učestvuje s 33 posto, dakle, od 2,6 miliona noćenja turista u Bosni i Hercegovini u Kantonu Sarajevo ostvareno ih je 885.979.

Kada se uzmu u obzir statistički podaci za petogodišnje razdoblje, postaje jasno otkud takav zamah hotelijerstva. Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Kanton Sarajevo je 2013. godine posjetilo 318.473 turista, 2014. godine bilo ih je 301.319, 2015. godine 364.116, 2016. godine 407.339, a 2017. godine 482.441 turist. Ako se nastavi trend iz prethodnih godina, a sigurno hoće, u 2018. godini Kanton Sarajevo prijeći će brojku od pola miliona turista. Turisti u Kantonu Sarajevo ostvarili su u hotelima 595.808 noćenja u 2013. godini, 552.528 u 2014, 645.995 u 2015, 748.652 u 2016. i 885.979 noćenja u 2017. godini. S obzirom na to da je godišnji rast noćenja turista u hotelima viši od 100.000, vjerovatno će hoteli na kraju ove godine zabilježiti više od milion noćenja.

O ekspanziji hotelijerstva najbolje govore podaci o smještajnim kapacitetima. Naime, 2013. godine u Kantonu Sarajevo turisti su imali na raspolaganju 6.876 ležaja, 2014. godine 7.554, 2015. 6.542, a već 2016. godine broj kreveta skoro je udvostručen i narastao je na 10.661, dok je taj broj u 2017. iznosio 11.831 krevet.

U proteklih su nekoliko godina na Ilidži otvorena tri nova hotela, od kojih su najveći i najznačajniji hoteli “Hills” i “Malak Regency”. Osim toga, u prvoj polovini ove godine otvoreni su obnovljeni hoteli “Austria” i “Bosnia”, koji se nalaze u kompleksu Hoteli “Ilidža”, a u istom kompleksu prije nekoliko godina renoviran je Hotel “Terme”. Također, proširen je i renoviran Hotel “Hollywood”. Nadalje, iako ne baš reprezentativan, dograđuje se i Hotel “Banana City” na Stupu.

Podsjetimo, u proteklih pet godina otvorena su dva hotela “Marriot” i obnovljen Hotel “Bristol”, kojim odnedavno upravlja grupacija “Novotel”. Da Sarajevo postaje sve važnija destinacija za turiste i poslovne ljude, pokazuje i činjenica da je nedavno otvoren jedan od najluksuznijih hotela iz grupacije “Accor Hotels” – “Swissotel”, koji se nalazi u okviru “Sarajevo City Centra”. Riječ je o hotelu sa 5+ zvjezdica koji ima 21 sprat i 218 soba, od čega je četrdeset apartmana.

LUKSUZ ZA TURISTE

U izgradnji su još četiri hotela, od čega će najmanje dva biti dio svjetski poznatih hotelskih grupacija. Uz nekadašnji Hotel “Sarajevo”, u naselju Halilovići gradi se novi toranj, a postojeći dio se renovira. Taj kompleks činit će Hotel “Ibis Styles”. Bit će to moderan hotel sa 181 sobom.

Kompanija “Rotana”, koja upravlja velikim brojem hotela, najavila je otvaranje “Bosmal Arjaan” hotela u posljednjem kvartalu ove godine. Riječ je o jednom od najvećih stambenih kompleksa u regiji čija je namjena nedavno promijenjena, pa će tako postati hotel, a njime će upravljati jedna od najvećih grupacija s Bliskog istoka. “Bosmal Arjaan by Rotana” savremeni je hotel sa 130 smještajnih jedinca.

U centru Sarajeva, pored Katedrale, započeta je gradnja Hotela “Hilton”. Hotel se gradi na mjestu nekadašnje zgrade Feroelektra. Glavni investitor turski je biznismen Fatih Kol, koji planira izgraditi ekskluzivni hotel s 56 soba, uključujući podzemne garaže na pet etaža. Hotel će zadržati izvorni oblik zgrade koja je bila pod zaštitom države.

Na Skenderiji se također gradi još jedan hotel, istina, nije riječ o zvučnom svjetskom brendu, ali ipak je riječ o velikom hotelu koji će svakako obogatiti ponudu Sarajeva.

No, dođe li do izgradnje hotela na Zlatištu, iznad Sarajeva, čiju su izgradnju najavili načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić i biznismen Mirsad Fikić, to će već biti velika stvar. Prije nešto više od mjesec završene su procedure u pogledu izmjene regulacionih planova kako bi se mogao graditi objekt. Riječ je o luksuznom hotelu “Sarajevo Palace”.

Kako je svojevremeno objasnio Fikić, hotel bi trebao zauzimati površinu od 56.000 kvadratnih metara, koji bi s gradom bio povezan žičarom od Skenderije do Zlatišta i s velikim platformama za uživanje u pogledu na Sarajevo. Vrijednost projekta procjenjuje se na 250 miliona eura. Hotel u kojem bi trebalo biti zaposleno približno 300 ljudi imao bi 250 soba i 108 apartmana, a kao poseban dio ponude planirani su kraljevski i predsjednički apartmani, kao i velika kongresna dvorana kapaciteta 2.000 ljudi.

Svi nabrojani, ali i brojni drugi hoteli koji se grade ili planiraju izgraditi obogatit će turističku ponudu Kantona Sarajevo. A da izgradnja hotela nije bacanje para uzalud, pokazuju podaci koje smo naveli. Uostalom, Sarajevo zaslužuje da ima reprezentativne objekte za smještaj turista. Mora se priznati da su i gradske vlasti uveliko doprinijele privlačenju turista u Sarajevo, prije svega ulaganjem u sportsko-turističke sadržaje na sarajevskim planinama, obogaćujući doživljaj zimskih praznika u Sarajevu koncertima renomiranih muzičkih zvijezda i, na kraju, uspješnom realizacijom projekta Sarajevska žičara. S druge strane, nema sumnje da ima još dosta posla kako bi se od Sarajeva napravila svjetski priznata turistička destinacija, od gradske čistoće i saobraćaja, preko obnove i stavljanja u funkciju značajnih kulturno-historijskih objekata do još bogatije ponude na olimpijskim i drugim okolnim planinama.

 

PROČITAJTE I...

Kada se sve sabere i oduzme, ispadne da su troškovi u 2018. godini porasli za 13,97 maraka u odnosu na 2017. godinu. Za korpu osnovnih proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u oktobru prošle godine trebalo je izdvojiti 549,6 maraka, a u oktobru 2018. godine 563,5 maraka. Ovo poskupljenje od 13 maraka odnosi se ponajprije na porast mjesečnih naknada za obdaništa, ali i na rast cijene ogrjevnog drveta, izazvan velikom potražnjom i malom ponudom, što nema nikakve veze s akcizama

Odgovor na pitanje zašto su porasli rashodi za plaće i rashodi za materijal, sitan inventar i usluge je jednostavan – zato što će od početka 2019. godine 2.793 zaposlena na Univerzitetu Sarajevo primati plaće iz budžeta Kantona, sav materijal koji im je potreban za poslovanje plaćat će se iz budžeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!