S ratnim zločincem na izbore

Neki kandidati za načelnike i gradonačelnike veoma su obrazovani, drugi su poznati po “šaketanju”, treći po “ratnim zaslugama”, a ima i onih koji se bore s vjetrenjačama i ne odustaju, ljudi su iz naroda – sasvim obični ljudi, a neobični kandidati

Svega u izbornoj bašči. U najkraćem, to je zaključak analize kandidatskih listi za načelnike i gradonačelnike za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 2. oktobra 2016. godine. Zanimalo nas je po čemu se kandidati ističu, koje su im “najsvjetlije” tačke u biografijama, šta su po zanimanju, čime se bave i šta rade.

Krajina je živopisna, a takvi su i kandidati iz ovog dijela BiH. U Velikoj Kladuši SDA i SBB za načelnika općine kandidirale su Asmira Ćufurovića. Završio je Pedagoški fakultet u Bihaću i Fakultet informacionih tehnologija u Banjoj Luci. Od 1996. godine radi kao prosvjetni radnik, a do 2012. godine bio je i vijećnik u Općinskom vijeću Velika Kladuša. Za funkciju načelnika borit će se s oficirom Admilom Mulalićem, koji je bio aktivan u JNA do samog početka rata 1992. godine. U trci za načelnika Velike Kladuše i lokalni je biznismen, vlasnik firme “Adda promet” Adem Pajazetović. Ovaj nezavisni kandidat prekršio je već Izborni zakon BiH. Po zakonu, izborna kampanja počinje 2. septembra, a Pajazetović ju vodi još od aprila ove godine dijeleći poklone građanima koji se moraju potpisati i dati lične podatke kao potvrdu da su poklon primili.

Mediji su ranije izvještavali da je ovaj velikokladuški biznismen pretukao rođenu sestru. Javnost se za Pajazetovića zainteresirala i 2013. godine, kada je u dvama navratima pretukao ljubavnika svoje supruge. Pajazetović je u žižu interesiranja dospio i zato što je u bihaćkom kafiću “Sarajevo” verbalno napao inspektorice Porezne uprave i istjerao ih iz kafića.

Laburistička stranka BiH za načelnika Velike Kladuše kandidirala je Fikreta Abdića Babu, osuđenog ratnog zločinca. On se nakon izdržavanja zatvorske kazne vratio u Veliku Kladušu i u politiku. Inženjer je agronomije. Podigao je jednu od najmoćnijih poljoprivrednih i poslovnih imperija u cijeloj bivšoj SFRJ – kombinat “Agrokomerc”. Krajem osamdesetih suđeno mu je zbog afere “Agrokomerc”, pa je nekoliko godina odležao u zatvoru. Na prvim višestranačkim izborima, održanim 1990. godine u tadašnjoj SRBiH, osvojio je najviše glasova u izboru za člana Predsjedništva BiH. U proteklom ratu Abdićeva paravojska počinila je brojne zločine nad Bošnjacima iz unsko-sanske regije samo zato što su bili lojalni jedinim legalnim vlastima, vlastima Republike Bosne i Hercegovine. Zbog tih je zločina Fikret Abdić osuđen u Hrvatskoj na 15 godina zatvora. Pravosnažno je proglašen krivim za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika te za ranjavanje više od 400 civila na području Bihaća, Cazina, Bužima i Velike Kladuše. Abdić je 9. marta 2012. godine pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Budući da više nije na izdržavanju kazne za ratni zločin, u Izbornom zakonu BiH nije bilo nikakvih prepreka da Centralna izborna komisija BiH ovjeri Abdićevu kandidaturu na ovogodišnjim lokalnim izborima.

I u Cazinu Laburistička stranka ima kandidata za općinskog načelnika – Hakiju Beganovića, bivšeg oficira za moral u nekadašnjoj Abdićevoj paravojsci.

Kandidat SDA i SBB za načelnika Cazina jeste specijalista interne medicine dr. Almin Handanagić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, dok je A-SDA kandidirala aktualnog načelnika Nermina Ogreševića, diplomiranog ekonomistu.

Utrka za gradonačelnika Bihaća bit će zanimljiva. Aktualni direktor JKP “Komrad” Hadis Jusić kandidat je SDA i SBB, a suprotstavit će mu se bivši SDA-ovac Nijaz Čaušević, član lokalne stranke Nezavisni demokratski iskorak. Čaušević je poznat po tome što je svojevremeno tvrdio da primanja vijećnika u Gradskom vijeću nisu visoka i da on ne želi da mu se snize primanja zbog stabilizacije budžeta te da se nikome neće pravdati za svoje postupke.

“Bubo zna da Bihać može biti mali Amsterdam”, slogan je lokalnog cvjećara koji je ušao u utrku za gradonačelnika Bihaća. Ejub Dizdarević zvani Bubo završio je Mješovitu srednju školu u Bihaću, od majke je naslijedio porodični cvjećarski biznis i vodi cvjećare “Fani”.

DF je za gradonačelnika Bihaća kandidirao Zlatana Mizića, diplomiranog inženjera elektrotehnike, a Građanski savez bivšeg SDP-ovca Šuhreta Fazlića, koji je donedavno bio direktor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH. Fazlić je politolog i magistar poslovne ekonomije, specijalizirao je upravljanje ljudskim resursima u SAD-u.

SDP je kandidirao Hajrudina Havića, specijalistu urgentne medicine i bivšeg direktora Kantonalne bolnice Bihać, a Naša stranka Edina Mašića, muzičara, profesora u Srednjoj umjetničkoj školi.

U Bužimu je aktualni načelnik Agan Bunić, pravnik po struci, kandidat u ime SDA i SBB, a kao nezavisni kandidat suprotstavit će mu se Zikrija Duraković, aktualni ministar finansija u Vladi USK-a, te Hilmija Nanić, pravnik u penziji, koji je radio u Rudniku mangana Bužim i u kabinetu načelnika ove općine u četirima uzastopnim mandatima.

Krupa na Uni općina je u sastavu Republike Srpske. Aktualni načelnik, SDS-ovac Gojko Kličković, želi još jedan mandat. Diplomirao je sociologiju u Sarajevu, a magistrirao u Beogradu. Kličković je bio šef Kriznog štaba tzv. Srpske opštine Bosanska Krupa 1992. godine te premijer RS-a poslije završetka rata u BiH. Zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u zoni odgovornosti njegovog kriznog štaba, suđeno mu je pred Sudom BiH. Pravosnažno je oslobođen optužbi, pa je ove godine od države BiH zatražio 300.000 KM odštete. Svjedoci na suđenju tvrdili su da je Kličković u ratu bio gospodar smrti i života u Krupi na Uni. Protukandidat mu je Ljiljana Basarić iz PDP-a, šefica općinskog Odsjeka za privredu, infrastrukturu i finansije.

U Novom Gradu (Bosanskom Novom) kandidati za načelnika općine jesu direktor Šumskog gazdinstva Prijedor Miroslav Drljača iz SNSD-a i Milanko Mihajlica, predsjednik Srpske radikalne stranke RS-a. Lider Radikala diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i poslanik je u Narodnoj skupštini RS-a.

Kandidat za načelnika Kozarske Dubice jeste SNSD-ov Radenko Reljić, direktor Doma zdravlja u Dubici. Dom zdravlja ostvario je prošle godine gubitak od oko pola miliona maraka, ali njegov je direktor, izgleda, na ogromnom dobitku. Bloger Slobodan Vasković objavio je nedavno fotografije impozantnog voznog parka direktora Reljića i podsjetio da, dok direktorovo bogatstvo raste, plaće uposlenicima Doma zdravlja kasne.

Reljiću će se suprotstaviti diplomirani pravnik iz Saveza za promjene Branko Barać, koji je već jednom bio načelnik.

U Prijedoru se za mjesto gradonačelnika bori Dušan Berić (SDS), aktualni poslanik u NSRS-u i direktor firme “Bosnamontaža”. Zbog ratnih “zasluga”, kao oficir Vojske RS-a odlikovan je medaljom za vojne zasluge od predsjednika Republike, a poslije je, zbog drugih “zasluga”, od visokog predstavnika dobio zabranu bavljenja politikom. Berić je Ekonomski fakultet završio u Banjoj Luci, a potom i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Protukandidat mu je Milenko Đaković, diplomirani inženjer mašinstva i aktualni zamjenik gradonačelnika iz DNS‑a, čiji je lider Marko Pavić u više mandata bio prvi čovjek Prijedora.

U Gradiški se za načelničko mjesto takmiče dva Zorana. Zoran Adžić, poslanik u NSRS-u i rukovodilac Elektrodistribucije Gradiška iz SNSD-a, i Zoran Latinović, aktualni načelnik iz Saveza za promjene, diplomirani ekonomista. U igri je i, barem teoretski, Milan Sladojević, bivši načelnik općinskog Odjeljenja za privredu.

U općini Laktaši kandidirao je SNSD za načelnika Ranka Karapetrovića. I prije rata bio je u lokalnoj vlasti, bio je direktor West Bank a.d. Laktaši, generalni sekretar NSRS… SDS je kandidirao Predraga Smiljanića, koji je diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, bio direktor nekoliko preduzeća, a danas je vlasnik firme “Vilenik trade” iz Laktaša i sudski vještak u poljoprivredi.

Direktor Šumske uprave u Srpcu, SNSD-ov čovjek, kandidat je za načelnika, a protivnik mu je kandidat Saveza za promjene Ranko Nedić, aktualni zamjenik načelnika, ekonomista i vlasnik preduzeća “Bard”.

Magistar ekonomije Darko Tomaš, bivši asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, SNSD-ova je vedeta za općinu Prnjavor. Aktualni načelnik Siniša Gatarić iz SDS-a bit će mu protukandidat. Gatarića je rat zatekao na studiju veterine u Sarajevu. Mobiliziran je u rezervni sastav milicije, ali je nakon godinu otišao u Beograd, gdje je diplomirao, magistrirao i doktorirao veterinu. Gatarić je vjerovatno jedan od uspješnijih sportista među načelnicima. Karate je trenirao u Slogi iz Doboja, Bosni iz Sarajeva i beogradskom Studentskom gradu. Šest je puta bio šampion Jugoslavije. Osvajao je medalje na svjetskim prvenstvima, bio šampion Evrope… Sada je trener u karate‑klubu “Ipon” iz Prnjavora.

PDP je za načelnika Prnjavora kandidirao Branka Žunića, bivšeg predsjednika Skupštine opštine, kojeg su svojevremeno Slovenci uhapsili po tjeralici iz Njemačke pod optužbom za krivično djelo iznude. Ubrzo je pušten na slobodu.

Aktualni načelnik Dervente SNSD-ovac Milorad Simić kandidat je za novi mandat. Ovom nastavniku maternjeg jezika i bivšem direktoru fabrike stočne hrane, nosiocu Ordena Svetog Save, suprotstavit će se Nade Planinčević, privatni poduzetnik i poslanik u NSRS-u iz Saveza za promjene.

U općini (Bosanski) Brod za poziciju načelnika bori se aktualni načelnik Ilija Jovičić (SNSD), bivši nastavnik, profesor i magistar ekonomije. U utrci je i Milan Gavrić iz SDS-a, aktualni potpredsjednik SO Brod. Jovičić i Gavrić borit će se s bivšim načelnikom Vidom Ivanovićem iz Demokratskog narodnog saveza. Za vrijeme svog mandata Ivanović je sumnjičen da se koristio položajem i ovlaštenjima za pribavljanje materijalne koristi sebi i firmi “CATV SAT”. Sumnje nisu dokazane.

Doktor ekonomije, vlasnik firme “PP Dinor” i aktualni načelnik Odžaka Hajrudin Hadžidedić (SAD i SBB) opet je u utrci za ovu poziciju. Bivša HDZ-ovka, a sada nezavisna kandidatkinja, nastavnica geografije iz Odžaka Luca Anđelić-Grgić pokušat će pobijediti Hadžidedića. Istu namjeru ima i Marko Čaktaš, vijećnik u OV Odžak, inženjer građevine. On je 2013. godine istupio iz HDZ-a BiH i priključio se HDZ-u 1990. Poznat je po tome što ima psa kangala i s njim redovno osvaja medalje na raznim takmičenjima, a na internetu ga iznajmljuje za parenje. Demokratska fronta kandidirala je pedijatricu Maru Đukić, a HDZ Jakova Ivankovića, predsjednika aktualnog Općinskog vijeća Odžaka.

U Vukosavlju će se Elvir Hadžiomerović (SDA i SBB) boriti za drugi mandat, a poraženi na prošlim izborima Borislav Rakić (SNSD) pokušat će se opet domoći fotelje. Tu su još i Saša Katanić, diplomirani inženjer saobraćaja, iz Saveza za promjene i (SDP-ov) općinski službenik Zekerijah Bahić.

Aktualni načelnik Općine Domaljevac-Šamac, profesor njemačkog jezika i povijesti Mario Jurkić opet je kandidat, i to u ime “Za banje – za opstojnost Domaljevca, Grebnica, Bazika i Brvnika”. Još jedan prosvjetni radnik želi načelničku poziciju. Riječ je o direktoru Osnovne škole “Braće Radić” u Domaljevcu, HDZ-ovom kandidatu Stjepanu Piljiću. Već je dugo sekretar Hrvatskog odbojkaškog kluba Domaljevac.

U Šamcu su kandidati za načelnika osobe koji su učestvovale u osnivanju stranaka koje su ih kandidirale. Živan Kojić, direktor Slobodne zone Šamac, jedan je od osnivača SNSD-a. Dugo je bio na margini iako je jedan od značajnijih finansijera stranke. No, Slobodna zona, vjerovatno “zaslugama stranke”, dobila je ugovor s Upravom za indirektno oporezivanje BiH za skladištenje oduzetih vozila. Đorđe Milićević iz Saveza za promjene jedan je od osnivača NDP‑a i zamjenik je ministra civilnih poslova BiH. Diplomirani je ekonomist.

U Orašju su kandidati Joso Oršolić iz HDZ-a 1990 i Stanko Vincetić iz HDZ-a BiH.

Nikola Đokanović iz Srpske radikalne stranke, trenutno odbornik u SO, kandidat je za načelnika Donjeg Žabara, kao i Željko Marjanović (SDS), inženjer ratarstva i mehanizacije poljoprivredne proizvodnje.

Mladen Krekić (SNSD) u borbi je za treći mandat načelnika Modriče. Profesoru opštenarodne odbrane, bivšem zaposleniku MUP-a RS-a i Rafinerije ulja Modriča protivnik je Stevo Joksimović iz Saveza za promjene, inženjer mašinstva i zamjenik direktora “Novoproma”.

Diplomirani ekonomist Muhamed Bilajac, osnivač i vlasnik kompanije “Ammar”, zajednički je kandidat SDA i SBB za načelnika Gradačca. Bilajac je i član Upravnog odbora Vakufske direkcije BiH. Nastavnik historije i geografije, aktualni načelnik Edis Dervišagić (SDP) u utrci je za svoj drugi mandat. Autor je nekoliko udžbenika iz historije i geografije. Prva načelnica u historiji Gradačca mogla bi postati Maida Maja Avdić iz DF-a. I ona je ekonomistica, radila je i kao njegovateljica u Njemačkoj. Zaposlena je u “TMD – Dommers lightening”. Ističe da podjednako voli gledati turske serije i fudbalske utakmice, a voli i čitati. Omiljena spisateljica joj je Elif Şafak.

Bivši fudbalski sudija i sadašnji zamjenik načelnika Opštine Pelagićevo Slavko Zovkić (HDZ 1990) kandidat je za načelnika. Ima šansu biti prvi Hrvat načelnik općine u RS-u. Posebno zbog toga što poraz ne prihvata: kad je smijenjen s funkcije predsjednika SO Pelagićevo, Zovkić je pretukao kolegu Jozu Vrhorca. Ekonomista po struci, aktualni načelnik Pelagićeva Simo Stakić (SP) želi još jedan mandat. Konkurencija mu je i PDP-ov Dušan Nikolić, trenutno odbornik u SO.

Za gradonačelnika Bijeljine prijavljena su četiri kandidata. Pero Preradović iz Partije ujedinjenih penzionera, Zlatko Maksimović (koalicija Bijeljina pobjeđuje), Mićo Mićić (Savez za promjene) i nezavisni kandidat Damjan Pajić.

Maksimović je direktor Doma zdravlja u Bijeljini i profesor na medicinskim fakultetima u Banjoj Luci i Foči. Mićić je aktualni gradonačelnik Bijeljine. Završio je Fakultet za fizičku kulturu u Sarajevu i 15 godina radio kao profesor u srednjoj školi. Nakon toga je ušao u javnu upravu, bio je i načelnik i ministar u Vladi RS-a. Prijavio je da posjeduje dvije kuće, zemljište, vikendicu i poslovni prostor u BiH, dok u Srbiji ima dva stana. Imovinu procjenjuje na skoro milion maraka. Ima i 195.000 KM ušteđevine.

Mićićev je oponent i Damjan Pajić, u Bijeljini poznat po nadimku Micin. Istrajan je u namjeri da se dočepa gradonačelničke pozicije u drugom po veličini gradu u RS-u jer je i prije četiri godine bio u trci kao nezavisni kandidat. Po zanimanju je ekonomista, privatni poduzetnik. Kaže da svoju kampanju sam finansira. On je, tvrde Bijeljinci, živa legenda ovog grada. Poznat je i kao prvi roker u Bijeljini, jedan od osnivača orkestra Fantomi.

Svoje komšije Bošnjake, dok su ih drugi ubijali i mučili, Micin je pomagao, kako u svojoj knjizi piše Jusuf Trbić.

PROČITAJTE I...

Izboru gradonačelnika prethodi komplicirana procedura izbora gradskih vijećnika u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti koliko će koja stranka imati vijećnika. Iz svake od ovih općina bira se po sedam vijećnika, a “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate”, stoji u Statutu Grada Sarajeva.

Potjernica je raspisana za bivšom sutkinjom Lejlom Fazlagić-Pašić, čiju su imovinu u Rijeci pretresli pripadnici hrvatskog USKOK-a. “Lejla Fazlagić-Pašić je u bjekstvu, a ona je najviše umiješana u sve radnje”, izjavio je advokat uhapšene Lejle Cerić na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!