Rusi i Srbi aktivno pripremaju teren za izazivanje krize

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista

 

MUP RS-a i policijske agencije imaju razvijenu saradnju s obavještajnim i policijskim agencijama Rusije. Ova vrsta saradnje samo je jedan od vidova međusobne podrške na relaciji Rusija –Srbija – RS, koja se ostvaruje na političkoj, diplomatskoj, vojnoj, vjerskoj i medijskoj razini. Dakle, još oktobra 2015. godine ministar unutarnjih poslova RS-a Dragan Lukač boravio je u Rusiji. Tom prilikom, sa šefom Glavne uprave unutarnjih poslova Moskve, ministar Lukač potpisao je Memorandum o razumijevanju, što je osnova za saradnju na planu obuke, naoružavanja i mobilizacije policijskih kadrova.

Ruski instruktori dolaze u Banju Luku radi obuke kadrova sigurnosnih službi RS-a. U okviru te saradnje inicirano je da RS organizira rezervni sastav policije, s ciljem da se tako kompenzira nepostojanje vojske RS-a. Vjerovatno je da je u okviru saradnje sigurnosnih institucija RS-a s Rusijom uslijedila inicijativa da se pri Kabinetu predsjednika RS-a uspostavi Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS-a: predsjednik Siniša Karan i članovi Predrag Ćeranić, Sredoje Nović, Srđan Rajčević i Dragan Mastilović.

Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS-a bio je nosilac manifestacije otvaranja spomenika ruskom caru Nikolaju Drugom u Doboju januara 2016. godine. Toj manifestaciji prisustvovao je ruski ambasador u BiH Petar Ivancov. O značajnim društvenim i političkim temama članovi Savjeta često daju intervjue za ruski medij Sputnjik sa sjedištem u Beogradu. Sputnjik i ostali lokalni mediji u Srbiji i RS-u propagiraju protiv NATO-a, veličajući Putina i rusku vojsku, te predstavljajući Rusiju kao spasioca Srba na Balkanu.

Rusija u BiH šalje istaknute organizatore i vođe paravojnih jedinica angažiranih da mobiliziraju rusku manjinu u Ukrajini (Donjecku i Lugansku) s ciljem da se te pokrajine, slično kao i Krim, teritorijalno prisajedine u sastav Ukrajine. Organizator njihovog prihvata u BiH ekstremista je Milorad Dodik, koji politički, subverzivno djeluje protiv teritorijalnog integriteta BiH s ciljem prisajedinjenja njenih teritorija u sastav Srbije. Za takvu su subverzivnu misiju Dodiku potrebna iskustva istaknutih ruskih pokretača i vođa separatističkog pokreta u Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i pribaltičkim zemljama zastrašenim prisustvom ruskih političkih, vojnih i propagandnih emisara koji dolaze u njihove zemlje da rusku manjinu u tim zemljama dižu u separatističke pobune radi uvećavanja teritorije Rusije.

Takva iskustva, pored Dodika, potrebna su i predsjedniku Srbije Vučiću jer je besmislena Dodikova želja da teritorije BiH preda Srbiji, ako Srbija ne želi prihvatiti u svoj sastav ničije, pa ni teritorije BiH. Prema tome, Dodik je s Vučićem dogovorio da zajednički privole ruske zvaničnike da ono što subverzivno organiziraju protiv Ukrajine, Gruzije, Moldavije i pribaltičkih zemalja organiziraju i u BiH.

Kada je pobijedio na izborima 2018. godine i došao na funkciju člana Predsjedništva BiH, Dodik je ispoljio težnju da ispuni “dug” prema Rusiji, Putinu, Lavrovu, Ivancovu… za njihov doprinos svojoj pobjedi. Taj “dug” prema Rusiji Dodik je pokušao ispuniti izjavom da će kao član Predsjedništva BiH pokrenuti inicijativu o “priznavanju Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja dijelom Ruske Federacije”, jer smatra da je referendum o pripajanju Krima Rusiji legitiman i demokratski, u skladu s međunarodnim pravom i poveljom UN-a o pravu naroda na samoopredjeljenje.

Pri tome treba imati u vidu da je Dodik, ranije, u ulozi predsjednika RS-a, govorio da priznaje Južnu Osetiju i Abhaziju, da su te gruzijske regije integralni dio Rusije, izvan Gruzije. Također, Dodik je podržao separatistički pokret Katalonije da se odvoji od Španije, iako Španija odbija priznanje Kosova. Negirajući i odbacujući Dodikove stavove, odmah je reagirao ambasador Ukrajine u BiH, ukazujući da je aneksija Krima protivna međunarodnom pravu jer je rezultat oružane agresije Rusije na Ukrajinu.

Dodik kontaktira i s drugim sigurnosno problematičnim osobama iz Rusije, kao što je zvaničnik obavještajne službe Rusije zadužen za Balkan Leonid Rešetnjikov i Konstantin Malofeev, ruski oligarh, jedan od organizatora dolaska militantnih “kozaka” u Banju Luku 2014. godine. Općepoznato je da Rusija stoji iza raznih nevladinih organizacija koje postoje u Srbiji, a težište svog djelovanja usmjerile su protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Pored ostalih, takve organizacije u Srbiji jesu: “Istočna alternativa”, koja podržava Dodika i zalaže se za povezivanje Srbije, RS-a i svih drugih prostora gdje žive Srbi s Rusijom; “Srbska čast” Bojana Stojkovića, koga je odlikovao ruski general Kaljakin za zasluge u organizaciji protesta protiv NATO-a; “Zavetnici”, na čijem su čelu kriminalci, od kojih je Nikola Vujičić zadužen za “Zavetnike” RS-a, koji intenzivno putem konkretnih akcija daju podršku ekstremisti Dodiku i njegovom SNSD-u, dok njihove konkurente u opoziciji, organizirane kao Savez za promjene (Savez za pobjedu), etiketiraju izdajnicima srpstva; “Srpski kod”, koji se bori za ujedinjenje Srba na svim prostorima gdje žive na Balkanu i za čvrsto povezivanje Srbije i RS-a s Rusijom.

U aktivnosti spomenutih ekstremističkih grupa koje se zalažu protiv EU i NATO, zahtijevajući da se Srbija i RS oslanjaju na Rusiju, uključuju se Miroslav Lazanski, Emir Kusturica, Dževad Galijašević…

Kao izraz zahvalnosti za doprinos Rusije Dodikovoj pobjedi na općim izborima u BiH oktobra 2018. godine, bila je i Dodikova dodjela odlikovanja Pavelu Sergejeviču Dorohinu, zastupniku Donjeg doma Parlamenta Rusije i predsjedniku Ruskog komiteta za zaštitu ratnog zločinca Ratka Mladića. Dorohin je autor knjige o zločincu Mladiću. Građani BiH, identificirani s vrijednostima svoje domovine BiH, zabrinuti su i razočarani zato što i na taj način zvaničnici Rusije praktički negiraju genocid koji je srbijanska vojska izvršila nad Bošnjacima u BiH.

Krajem maja 2018. godine na banjalučkom aerodromu ruskom milijarderu i istaknutom finansijeru separatista u Ukrajini Konstantinu Malofeevu Granična policija BiH uručila je rješenje o protjerivanju iz BiH. Zato Malofeev nije stigao na zakazani sastanak s tadašnjim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. U službenom rješenju za protjerivanje Malofeeva navedeno je da on “predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH i međunarodnim odnosima”. Protiv mjera Granične policije BiH negodovali su Dodik i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista. Njegova teroristička subverzivna, vojna iskustva u Ukrajini od vlasti Srbije i lidera RS-a ocijenjena su da su važna za obuku i motiviranje za aktivnosti da se u RS-u izgrađuju paravojne terorističke snage radi angažiranja protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Umjesto da obavijesti javnost da je OSA zabranila ulazak u BiH organizatoru terorista u Ukrajini, Dodikova propaganda optuživala je OSA-u da je bez osnova zabranila ulazak u BiH piscu i novinaru. OSA nije imala osnova da zabrani ulazak u BiH Prilepinu kao novinaru i piscu, ali, nažalost, jeste imala osnova da mu zabrani ulazak kao eksponiranom teroristi. Prilepinova spisateljska i novinarska iskustva nisu značajna za subverzivno djelovanje protiv integriteta i suvereniteta BiH, pored ostalog i zato što Beograd i Banja Luka imaju dovoljno, u subverzivno‑propagandnom smislu, iskusnih novinara i pisaca. Upravo zbog važnosti Prilepinovih iskustava u terorističkoj subverziji protiv Ukrajine, Dodik je odlučio da ga odlikuje ordenom časti, što je objavila ruska subverzivna medijska agencija Sputnjik sa sjedištem u Beogradu. Pri tome treba imati u vidu da su Beograd i Banja Luka tokom 2017. godine angažirali Prilepina da na području Višegrada, pred eksponiranim četničkim terorističkim falangama, drži predavanja o prisajedinjenu teritorija RS-a u sastav Srbije.

Ranije, iz istih razloga, Ordenom časti Dodik je odlikovao predsjednika motokluba “Noćni vukovi” Aleksandra Sergejeviča Zaldastanova, s crne liste SAD-a, na kojoj se nalazi i Dodik.

Imajući u vidu naprijed navedene i brojne druge činjenice o opasnom, direktnom, subverzivnom, terorističkom djelovanju državljana Rusije s prevratničkim iskustvom u Ukrajini, treba sagledati Dodikovu perfidnu izjavu u Banjoj Luci sredinom septembra 2018. godine, u prisustvu gubernatora “sjeverne ruske prijestolnice” Georgija Poltavčenka, izrečenu na forumu pod nazivom “Strateški dijalog o saradnji Sankt-Peterburga i Republike Srpske”, da Ruska Federacija, u skladu s međunarodnim pravom, ima principijelan stav prema BiH.

U vezi s tim, nužno je spomenuti da međunarodno pravo na koje se poziva Dodik nikome, pa ni Rusiji ni Srbiji, ne ostavlja prostora da njihovi državljani nekažnjeno dolaze u BiH radi vojnog organiziranja na osnovama profašističke četničke ideologije sa separatističkim ambicijama na štetu teritorijalnog integriteta BiH, posebno zato što bi Rusija trebala slijediti i njegovati svoju antifašističku tradiciju iz Drugog svjetskog rata.

Praksa miješanja Srbije i Rusije u unutarnja pitanja BiH klasično je kršenja osnovnih principa na kojima je utemeljeno međunarodno pravo.

Iz zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIK) politički direktori i visoki predstavnik na njihovom čelu svoju ulogu u BiH svode na posmatranje i registriranje drastičnih slučajeva antidejtonskog ponašanja i djelovanja, bez ikakvih konkretnih mjera da se spriječi kršenje mirovnog sporazuma. PIK ne može postići konsenzus ni o kakvoj mjeri za suzbijanje antidejtonskog djelovanja vladajućih lidera i institucija RS-a na čelu s ekstremistom Dodikom. Građane koji se identificiraju s vrijednostima svoje domovine BiH zabrinjava pasivno ponašanje visokog predstavnika Valentina Inzka, od koga se godinama uzaludno očekuje da konkretno reagira na svakodnevne antidejtonske aktivnosti ekstremiste Milorada Dodika.

Utjecaj Rusije u zemljama Zapadnog Balkana krajem maja 2019. godine razmatrao je Odbor za vanjske poslove Kongresa SAD-a. Posebna pažnja poklonjena je Dodikovim aktivnostima u cilju zaustavljanja procesa integracije BiH u NATO i EU. Odbor je zaključio da je u protekloj deceniji utjecaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu ojačan, a da je utjecaj SAD-a oslabljen.

Početkom 2017. godine srpski ekstremista Milorad Dodik stavljen je na američku “crnu listu”, na kojoj se nalaze osobe pod sankcijama jer ugrožavaju sigurnost. Dodik je na američkoj “crnoj listi” jer Washington cijeni da on ugrožava sigurnost i mir u BiH. Ta mjera potvrđuje da su SAD privržene Dejtonskom sporazumu, zaštiti mira, sigurnosti i teritorijalnog integriteta BiH. U smislu podrške teritorijalnom integritetu BiH i njenom putu za članstvo u EU i NATO, krajem novembra 2018. godine predsjednik Trump i državni sekretar Michael Pompeo Predsjedništvu BiH čestitali su praznik, Dan državnosti 25. novembar, koji vlast RS-a na čelu s Dodikom ne priznaje.

Suprotstavljajući se Trumpovoj i Pompeovoj političkoj poruci putem čestitke Predsjedništvu BiH za Dan državnosti 25. novembar, a koristeći poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva, Dodik je svojim pismom Trumpu poručio da se RS zalaže za vojnu neutralnost, da osuđuje NATO zbog bombardiranja Srbije i da Srbi ne prihvataju obilježavanje Dana državnosti 25. novembra. Iako se u naprijed navedenom smislu suprotstavio politici SAD-a prema BiH, u istom je pismu Dodik hvalio predsjednika Trumpa, ističući da podržava njegovu politiku, pored ostalog i zato što je administracija SAD-a prije njega činila velike greške. Dakle, u istom obraćanju Trumpu Dodik i odbacuje i odobrava američku politiku, što indicira Dodikovu političku konfuziju i nedosljednost. Djelujući protiv teritorijalnog integriteta BiH, Dodik odbacuje američku politiku koja je u korist afirmacije i očuvanja teritorijalnog integriteta BiH. U tom pogledu, američka i velikosrpska politika direktno su suprotstavljene. Zanimljivo je što vlast entiteta RS-a pomaže da predstavnici Rusije sarađuju s raznim entitetskim vladinim i nevladinim institucijama kada one primaju razne oblike ruske pomoći, dok ista ta vlast saradnju sa SAD-om i primanje pomoći od SAD-a kvalificira “izdajom srpstva” usmjerenom na borbu protiv ruskog utjecaja.

Međutim, Dodik podržava američku politiku po pitanjima koja se direktno ne tiču velikosrpskih interesa. Svugdje u svijetu gdje se sukobljavaju Rusija i SAD Dodik podržava Rusiju protiv SAD‑a. Da bi pridobili SAD da bude saveznik velikosrpskoj politici protiv teritorijalnog integriteta BiH, ili pak da bi ublažili američke pritiske prema vlastima RS-a u BiH, lideri tog bh. entiteta ističu da su opredijeljeni za saradnju sa SAD-om, pa razvijaju snažnu lobističku mrežu usmjerenu prema američkim autoritetima i institucijama. U cilju lobiranja među republikanskim političarima, tokom boravka u Washingtonu početkom augusta 2018. godine premijerka RS-a Željka Cvijanović potpisala je ugovore s dvojicom bivših zvaničnika američke administracije.

Iako obilato pomažu ekonomski i ukupan društveni razvoj BiH, pa i RS-a, gotovo sve zemlje Zapada u nemilosti su RS-a i Dodika. Na većinu Dodikovih napada protiv zemalja Zapada i njihovih predstavnika u BiH zvaničnici napadnutih zemalja ne odgovaraju jer Dodikove istupe smatraju “neozbiljnim i asocijalnim”.

Predsjednik SNSD-a i RS-a ekstremista Milorad Dodik pred opće izbore u BiH 2018. godine dobio je podršku vladajućih lidera Rusije i Srbije, što je bilo porazno za opoziciju. Opozicija okupljena u srpskom Savezu za pobjedu optuživana je za izdaju srpstva u korist zemalja Zapada. Lideri opozicije etiketirani su da su “plaćenici Zapada” protiv Srbije i srpskog naroda. U vezi s tim, propagirano je da su zemlje Zapada u korist opozicije uložile 32 miliona eura s ciljem da se sruši vlast SNSD-a na čelu s Dodikom. Takva predizborna kampanja protiv Zapada odgovarala je Rusiji. Antizapadno raspoloženje srpskog naroda u korist Rusije raslo je bez obzira što je Srbija poodmakla na putu integracije u članstvo EU. To je bila propaganda zastrašivanja od izmišljenih opasnosti od Zapada protiv Srbije.

Zanimljivo je da lideri RS-a, naročito ekstremista Dodik, iako usmjeravaju propagandu da su zemlje Zapada u zavjeri protiv srpskog naroda RS-a i Srbije, u svim slučajevima gdje Izrael, u pogledu svojih vojnih i drugih operacija protiv Palestine i muslimana uopće, dobija podršku sa Zapada, posebno od SAD-a, opravdava takve političke utjecaje u korist izraelskog ekspanzionizma, što je potvrda širine i dubine velikosrpske islamofobije s karakterom rasizma, fašizma, aparthejda i segregacije.

Dodik je propagirao da je pred izbore u BiH 2018. godine Velika Britanija u bh. entitet RS poslala 40 obavještajaca da djeluju protiv vlasti tog entiteta. Na to je reagirao ambasador Edward Ferguson, rekavši da je “razočaravajuće” što Dodik smatra da je Velika Britanija prijetnja RS-u iako ona obilato pomaže RS. Istim povodom reagirao je i član Predsjedništva BiH iz reda Srba Mladen Ivanić. On je pozvao Dodika da za javnost iznese svoje dokaze o tvrdnjama da 40 britanskih obavještajaca djeluje protiv RS-a, ističući da će, ako ne iznese te činjenice, snositi odgovornost što ih zataškava.

Sredinom augusta, a zatim i oktobra 2018. godine, putem saopćenja za javnost, na propagandu Dodika i njegovih medija o zavjeri Zapada protiv srpskog naroda i Srbije reagirala je Ambasada SAD-a u BiH, ukazujući da su na sceni laži koje dolaze od korumpiranih političara i medija pod njihovom kontrolom.

Naruku velikosrpske politike u propagandi protiv BiH išle su islamofobične izjave lidera nekih evropskih zemalja, posebno izjave austrijskog ministra Sebastiana Kurza, češkog predsjednika Miloša Zemana i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

 

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Tokom izborne kampanje za predsjedničke izbore 2017. godine građanima Sandžaka Vučić i njegovi saradnici obećavali su nove puteve, domove zdravlja, industrijske zone, fabrike... Dvije godine nakon izbora, od obećanog nema ni trafostanice u Tutinu. Sve na kraju “plaćeno” transfernim “infuzijama” na kraju godine. Umjesto rješenja statusnih pitanja, nove negacije jezika, tradicije, kulture, identiteta Bošnjaka

Sa svojim avijatičarskim naočalama i crnim čipkanim hidžabom izgleda kao da bi mogla biti glumica u arapskoj sapunici. Ima samo 23 godine, ali govori rječito. Prvih 13 godina života provela je iza zidova roditeljske kuće jer je vani bjesnio rat. Nabiha je odrasla u Mogadišu, glavnom gradu Somalije. Jedne noći prije deset godina njezin je otac došao kući i rekao: “Spakirajte sve, napuštamo zemlju.” Porodica se tri dana skrivala među robom koju je prevozio veliki kamion.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!