Novi broj

U novom Stavu donosimo sve što trebate znati o historiji Foče, gradnji džamije Aladža, njenoj obnovi nakon rata, o putu boraca Fočanske brigade Armije Bosne i Hercegovine, ratnim zločinima nad Bošnjacima Foče tijekom Drugog svjetskog rata i agresije na R BiH, povratnicima u Foču, životu u gradu danas...

Ignoriranjem u potpunosti obesmišljavamo njenu suštinsku namjeru – provokaciju. Time će i svaki daljnji generalizirajući govor o postojanju velikog broja radikala u BiH biti nemoguć, a sekularna država, u skladu s uvažavanjem svih različitosti, uredit će na koncu svoje društvene odnose

Masakr u Christchurcu na Novom Zelandu, u kojem je bijeli supremacist Brenton Tarrant napao dvije lokalne džamije i ubio pedeset muslimana, bio je inspiriran islamofobijom. Riječ je o ideologiji koja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća razara tkivo zapadnoevropske civilizacije i koja, nerijetko, donosi izborne pobjede radikalnoj desnici. U temelju te ideologije jeste iracionalni strah od islama i određivanje islama kao Drugosti, uljeza i iskonskog neprijatelja zapadnoevropske civilizacije.

Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o nezavisnosti bivše SFR Jugoslavije. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. Povodom Dana nezavisnosti BiH, predavanje na Sarajevskom univerzitetu održao je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ i jedna od najvažnijih ličnosti u novijoj historiji naše zemlje. Stav integralno prenosi Bogićevićevo predavanje.

„Šaban Šaulić jeste regionalna tema, baš kao i Fahreta Jahić, a time je i tema nadobudne sarajevske FGR građanštine koja od tzv. regije želi biti posvojena. Uz to, i Brena i Šaulić imaju neke veze s Bosnom i muslimanima, oboje su posvojeni u prostor srbofolka i oboje su na glavi nosili crvenu beretku. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati Hajde da se volimo dok nas deportiraju ili kolju?! Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer estetika i etika idu zajedno baš kao što eros ide uz tanatos, odnosno smrt“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

Podržite nas na Facebooku!