Novi broj

Ovaj nesvakidašnji događaj, u kojem je Izetbegović morao reagirati na Čovićevo otvoreno ponižavanje Bosne i Hercegovine i stavljanje njenog vanjskopolitičkog suvereniteta pod kontrolu Beograda, te reakcije s kojima je taj istup dočekan, pokazale su ko je ko na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, tj. ko je antidržavna štetočina, ko sitni neodgovorni politikant, a ko je barem povremeno konstruktivna opozicija.

Najžešće reakcije na presudu Suda u Hagu Jadranku Prliću i ostalima uspio je proteklih dana iznijeti nekadašnji špijun, danas povjesničar, Ljubušak Ivo Lučić. Stav donosi portret zvijezde hrvatske desničarske političke scene, duboko involvirane u najvažnija dešavanja u Hercegovini tokom ratnih godina.

Kako postići da srpski narod izbriše shvatanje da državi Srbiji pripadaju sve teritorije gdje ima Srba? Kako postići da srpski narod shvati da je srpska vojska ugrožavala druge narode i da oružana borba u koju je mobiliziran srpski narod nije imala karakter nužne samoodbrane, već da je imala karakter ugrožavanja drugih? Kako postići da srpski narod shvati da je prevaren od svojih vođa? Kako postići da srpski narod svoju kritiku usmjeri prema svojim vođama te da na toj osnovi doživi katarzu kao izmirenje osjećaja samilosti prema žrtvama počinjenih zločina s osjećajima straha da se slični zločini ne ponove

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao.

Određeni mediji kreiraju vještačko i manjinsko javno mnijenje koje ne čini mišljenje većine građana, nego mreže ideološki i interesno povezanih grupa i pojedinaca koji su istovremeno akteri i kontrolori, izvođači i publika istomišljenika, potvrdni povratni mehanizam tim istim medijima. Takav sistem ne može dozvoliti sebi da tretira realnost kao takvu, nego mora stalno producirati skandale, određivati lažne prioritete, skretati pažnju bošnjačke većine sa stvarnih problema i držati je na marginalijama, zadavati neizdrživi tempo, uspostavljati trendove koji nisu u interesu bošnjačke većine, nego njegovi i njegovih sponzora

Briga o Bosni sigurno nije paljenje Arhiva Bosne i Hercegovine tokom protesta 2014. godine, ali zato jeste obnavljanje istog, što je urađeno pomoću TIKA-e. To je ustvari ono na što Bakir Izetbegović misli kada kaže “da Erdoğan dobro nosi taj amanet i pomaže BiH”.

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

Sudsko vijeće Suda BiH oslobodilo je Nasera Orića i Sabahudina Muhića optužbe za ubistva trojice srpskih zarobljenika u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac, u općinama Srebrenica i Bratunac 1992. godine. Oslobađajuću presudu donijele su sudije Šaban Maksumić, Staniša Gluhajić i Vesna Jesenković.

Podržite nas na Facebooku!