STAV

Kolika god personalna agonija i strah od mogućeg sudskog procesa Milorada Dodika uvodi u paniku i drskost neobjašnjivih razmjera, a koju on na dnevnoj bazi otjelotvoruje nepoštivanjem suvereniteta države Bosne i Hercegovine, toliko me još više uznemiruje letargija i tišina ogromnog broja federalnih institucija, koje nisu samo Stranka demokratske akcije, a kojoj se po automatizmu ispostavlja svaka faktura za permanentne blasfemije Dodika, čovjeka koji cijeli jedan entitet drži kao taoce svog straha, primitivizma i bahatosti“

Preglasavanje Bošnjaka u izboru novog predsjednika Suda BiH i izbor Ranka Debevca, a odmah potom sastanak Dragana Čovića i Milorada Dodika i njihova inicijativa da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije, ne bi li slobodno i na toj pravosudnoj instanci mogli združeno preglasavati Bošnjake, jedna je od najvećih kriza u BiH nakon Daytona.

„Optužujući Bosnu i Hercegovinu za “islamski ekstremizam” i izazivajući strah od navodnih hiljada ekstremista koji se vraćaju s iračkog i sirijskog ratišta (istina je da je riječ o dvocifrenim brojevima), predsjednica Hrvatske zaboravlja da upravo država na čijem je čelu skriva, njenim rječnikom, “hiljade” zločinaca koji su od pravde iz Bosne i Hercegovine pobjegli u Hrvatsku

U ovom broju možete čitati o tome ko su čelnici sarajevske Liječničke komore, kako su svih ovih godina nekontrolirano trošili novac liječnika i kako se, iza navodne brige za pacijente, krije obična borba za fotelje i privilegije.

U ovom broju Stava donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti. Pored Hude jame, kao teme 86. broja, donosimo i intervju sa Nedžadom Ajnadžićem, načelnikom sarajevske općine Centar. Usporedili smo podatke o radu dvije federalne Vlade, one pod predsjedanjem Nermina Nikšića i aktuelne koju vodi Fadil Novalić. Donosimo mračne detalje iz ratne biografije Miroslava Kraljevića, novog načelnika Vlasenice.

“Psihologiju žrtve ima onaj ko prihvata ulogu objekta historije i pristaje zavisiti od milosti i bijesa nekog drugog. Mislim da su u znatnoj mjeri Bošnjaci prihvatili biti objekt historije. Govorim posebno o Crnoj Gori jer najbolje poznajem situaciju – ta psihologija žrtve ovdje se prelama kroz stanje političke svijesti, kroz nekritičko okretanje prema centrima moći kao garantu zaštite, kroz glasanje kao plaćanje reketa, odlučivanje strahom, a ne savješću”

Podržite nas na Facebooku!