Krajac povijesti

U BiH se u poslijeratnom razdoblju javno nametnuo diskurs sukoba građanskog i nacionalnog, gdje se prvo proglašava naprednim, evropskim i modernim, te, u konačnoj instanci, spasonosnim za opstanak i razvoj države. Drugo se svrstava u nazadno, neevropsko i anahrono, te, u konačnoj instanci, opasno za opstanak i razvoj države. Nacionalno se prokazuje kao antipod građanskom, iako je građanska revolucija u Evropi 19. stoljeća inaugurirala naciju kao politički narod s osjećajem zajedničkog porijekla, zajedničkim jezikom, običajima i tradicijom, počesto i vjerom te identitetom

Fantomska stranka Esih-Hasanbegović najavljuje i promjenu naziva Masarykove ulice jer je Toma Masaryk bio zagovaratelj stvaranja Jugoslavije i sveslavenski orijentiran. Gotovo sinhrono, zasad neuspjelo, postavljenje spomen-ploče na rodnu kuću ustaškog komandanta Jure Francetića u Otočcu, i to kao “ustaše-antifašiste”, na tragu je izjave Zlatka Hasanbegovića da u Hrvatskoj nije bilo fašizma. Sljedbenici ustaške ideologije poslije rata su tumačili kako nisu bili fašisti jer bi se inače takvima nazivali. Po toj logici, ni Hitler nije bio fašista jer se nazivao nacional-socijalistom.

Kolonama ekonomskih emigranata iz zaostalih krajeva Hrvatske pridružit će se uskoro i ostaci ostataka nekada vrlo primjetne građanske klase koju su upropastili tranzicijski kapitalizam i stvarna refeudalizacija zemlje, popraćena strašnom nacionalističkom ideologijom i propagandom, saturacijom mitovima, izmišljotinama i lažima. Naime, niti tzv. lijeva ili liberalna opcija nije ništa više građanska niti manje ekstremna, samo u drugom smjeru

Bošnjacima se i kroz potpuno iskrivljavanje slike političke stvarnosti podmeće majorizacija od samog početka višestranačja i time se gradi alibi za blokiranje institucija, dok se stvarna, isključivo etnička dimenzija političkog djelovanja može vidjeti kod onih koji na tim podvalama insistiraju, uz sekundiranje iz Zagreba i Beograda. Dok kod Bošnjaka vide trn, kod sebe ne primjećuju balvane

“Agrokor” bi mogao biti prvi ozbiljan kamen spoticanja sve lošije funkcionirajuće desne koalicije u Hrvatskoj, iako se partneri u vlasti ne slažu niti oko Mostovog prijedloga otvaranja arhiva. Odnosno, HDZ bi otvorio arhive do 1990., ali ne i poslije, kako se ne bi neki prisjetili svih ljepota policijske države iz ere retuđmanizacije

Podržite nas na Facebooku!