Politika

Suprotstavljajući se legalnim i legitimnim odlukama da BiH bude članica NATO-a, vladajući lideri RS-a se ispoljavaju kao politički nosilac paravojnog organiziranja svrstanog na stranu Rusije, što znači da su daleko od bilo kakve “vojne neutralnosti”. Resursi paravojnog organiziranja u RS u po usmjerenjima iz Rusije i Srbije namijenjeni su da se na prostoru Balkana sukobljavaju sa Zapadom. Dakle, fingirana “vojna neutralnost” RS-a oblik je maskiranja praktičnog ideološkog, političkog i vojnog svrstavanja uz Rusiju i Srbiju, a protiv BiH i Zapada. Na taj način vladajući autoriteti RS-a provode vanjsku politiku Rusije i Srbije protiv vanjske i sigurnosne politike EU

Naša stranka možda je uspjela dobar dio bijesa javnosti preusmjeriti na svoje marionete, čije žice povlači dok ove srljaju i glavinjaju po političkoj pozornici, ali zato marionete trpe štetu od predmeta kojima ih obasipa nezadovoljna publika. Takvom degradacijom one postaju sve manje korisne te se javlja opasnost da, prije nego što to bude odgovaralo Našoj stranci, budu prekinute upravljačke niti, a marionete se ili skljokaju ili, možda, otmu kontroli. Pitanje je koliko dugo mogu ostale političke stranke i ličnosti frankenštajn-koalicije podnositi štetu koju trpe zbog uloge paravana Našoj stranci, njenim planovima i agendama njenih sponzora

I bez činjenica, Iran je kriv, Iran je izvršio napade ili je uklonio dokaze. Nije bitno, bitno je da je za nešto kriv. Ponovite to dovoljan broj puta i imate novu istinu. Ili alternativne činjenice, što bi rekla jedna Trumpova saradnica. Iransko uvjerljivo negiranje u ovakvim se “analizama” tumači kao plauzibilno poricanje jer se time opet skreće pažnja s osnovne činjenice – dokaza nema. Osim političkog i geostrateškog konteksta, za razumijevanje najnovije eskalacije u Zaljevu potrebno se osvrnuti na ekonomski, posebno finansijski kontekst

U probosanskim, uglavnom bošnjačkim intelektualnim krugovima prisutna je dilema treba li insistirati na etničkom, nacionalnom identitetu kao posebnosti, ili je za opstanak bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine korisnije potiskivati ili barem ne naglašavati nacionalnu posebnost Bošnjaka za ljubav građanske Bosne kao ideala moderne i sretne višenacionalne društvene zajednice

Pokrajina Nagorno-Karabakh proglasila je nezavisnost 1992. godine, a priznale su je redom sve nepriznate “republike”: Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestovlje. Sporazum o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije potpisan je 12. maja 1994. godine. Armenske snage porušile su sve što je pripadalo azerbejdžanskom narodu, nijedna džamija nije ostala čitava. Šteta koju su nanijeli procjenjuje se na deset milijardi dolara

A kakva je tek ironija to što se dezerter poput Nikšića, koji je zahvaljujući borbi Armije RBiH danas slobodan da u demokratskom društvu provocira čak i na ovakav način, poziva na ZAVNOBiH ako već dobro znamo kako su se surovo s dezerterima i kukavičkim pobjeguljama obračunavali oni koji su učestvovali u njegovom osnivanju?!

U demokratiji partije i/ili političari bez imalo demokratskog kredibiliteta mogu osvojiti izbore (pogled ka istočnom susjedu Bosne i Hercegovine), a što reče prijatelj (Amerikanac, koji živi 20 godina u Istanbulu): “Sada možemo potpuno i bez ograničenja ismijavati svakoga ko koristi riječ 'diktatura' za AK partiju i/ili Erdoğana”

Rezolucija koju je Kongres SAD-a nedavno izglasao s nadnaslovom “Izražavanje brige za savezništvo Sjedinjenih Država i Turske” jeste sve samo ne izraz brige za savezništvo. O tome da američki kongresmeni odlučuju šta zadovoljava turske potrebe ne vrijedi trošiti tastaturu – šta oni misle o sebi, da su kolonijalni guverneri

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Liberalniji krug intelektualaca smatra da sada nije vrijeme potezati ovo pitanje iz nekoliko razloga. Prvi je zbog osjetljivosti Srbije na trenutna dešavanja s Kosovom. Bošnjaci bi u svemu tome mogli biti kolateralna šteta. Podsjećaju da u ovom momentu ovo ne odgovara ni Bošnjacima u BiH, odnosno da jača separatističke težnje političkog vrha entiteta RS. Umjesto ovih tema, smatraju, trebalo bi učiniti sve da se u okviru sadašnjeg pravnog okvira i mogućnosti u Srbiji i Crnoj Gori poboljša stanje prava i sloboda Bošnjaka

Podržite nas na Facebooku!