BiH

Bošnjaci su iz Trebinja otjerani, džamije su bile sravnjene sa zemljom, od Begove kuće je napravljeno parkiralište, ali stanovitom Milošu Miloševiću smeta ezan s trebinjskih džamija, pa je pokrenuo peticiju „PROTIV puštanja na razglas hodžine vjerske službe u Trebinju”. Iako peticija za sada nema vidljiviju javnu podršku (niti osudu od za dijalog navodno jako raspoloženog vladike Grigorija) reflektira stanje aparthejda u kojemu se nalaze Bošnjaci u Republici Srpskoj. Pročitajte tekst peticije:

„Liderstvo – teorija i praksa“ nova je knjiga prof. dr. Selme Cikotića u izdanju TKD Šahinpašić i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Sarajevo. Ovom naučnom istraživanju prethodili su na istu temu mnoga predavanja na postdiplomskim i doktorskim studijama na Fakultetu političkih nauka te izlaganja na međunarodnim konferencijama. Stav donosi dijelove ove knjige vezane za bosanskohercegovački kontekst

„Liderstvo – teorija i praksa“ nova je knjiga prof. dr. Selme Cikotića u izdanju TKD Šahinpašić i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Sarajevo. Ovom naučnom istraživanju prethodili su na istu temu mnoga predavanja na postdiplomskim i doktorskim studijama na Fakultetu političkih nauka te izlaganja na međunarodnim konferencijama. Stav donosi dijelove ove knjige vezane za bosanskohercegovački kontekst

„Dekanesa Almira Hadžović‑Džuvo i njeni pomagači provode kriminal i mobing na Medicinskom fakultetu“, tvrdi prof. dr. Izet Mašić koji odlazi u penziju dok u rukama nosi pravosnažne, nikad ispoštovane presude, bez plata i doprinosa za PIO koje mu je Medicinski fakultet dužan isplatiti, ali dekanesa Almira Hadžović-Džuvo ne želi ispoštovati odluku suda. Istovremeno, profesor Mašić jedan je od rijetkih naučnika iz cijelog svijeta koji je nedavno nominiran za člana Svjetske akademije za medicinske informatičke znanosti

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima.

U nedostatku konkretnih i svrsishodnih ideja iz područja ekonomije, ljevica se fokusira na ideološke poruke kojima pokušava mobilizirati glasače. Da bi opravdali svoju poziciju antifašista i anacionalista, na drugoj strani moraju biti stvoreni fašisti i nacionalisti

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Prof. dr. Enes Pelidija, profesor je historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i smatra da za razliku od mnogih pripadnika drugih naroda u svijetu, Bošnjaci se kao narod nemaju razloga stidjeti svoje prošlosti niti zločine i poraze mitološki pretvarati u pobjede i obilježavati ih

„Liderstvo – teorija i praksa“ nova je knjiga prof. dr. Selme Cikotića u izdanju TKD Šahinpašić i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Sarajevo. Ovom naučnom istraživanju prethodili su na istu temu mnoga predavanja na postdiplomskim i doktorskim studijama na Fakultetu političkih nauka te izlaganja na međunarodnim konferencijama. Stav donosi dijelove ove knjige vezane za bosanskohercegovački kontekst

Sarajevski svećenik Dragomir Ubiparipović u svom ratnom dnevniku iznosi zapažanja o događajima i ljudima koji su zadešeni početkom ratnog pustošenja u Sarajevu. I sam zatečen novonastalim prilikama, svećenik se prima zapisivanja, želeći da ostane svjedočanstvo o užasu koji se počeo uvlačiti u ljudske duše. Iz namjere da sačuva hram i dragocjenosti Crkve, da bude uz vjernike i nevoljnike, on u gradu provodi prvih 140 ratnih dana. Nakon toga odlazi iz Sarajeva kao posljednji pravoslavni svećenik koji je boravio u opkoljenom gradu

Podržite nas na Facebooku!