BiH

Naša stranka je najavila da je glavni uvjet za koaliciju s njima pristanak na najopsežniju obrazovnu reformu u Kantonu Sarajevo koja bi se trebala preliti na čitavu BiH. To znači da će u slučaju koaliranja s Konakovićevom Narodom i pravdom i SDP-om, kako se i moglo predvidjeti, tražiti ministarstva obrazovanja i kulture KS. Ako se to dogodi Naša stranka će započeti obimnu ideološku čistku, a bez ostatka možemo najaviti da će pokušati provesti izmjenu nastavnih planova i programa u kojima će se mijenjati odnos prema činjenicama proisteklih iz agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima, bošnjački nacionalni i vjerski identitet će biti krajnje omalovažan i destruiran tzv. anacionalnim pristupom sektoru obrazovanja i kulture. No, ideologija Naše stranke je već dobro poznata, javna i otvorena. U njihovim željama i željicama do sada ih je zaustavljala SDA. Ako počnu sprovoditi ono što su zamislili, za to će biti najodgovorniji oni koji su im to i omogućili

Ne postoji nijedan ekonomski parametar koji bi sunovrat lire objasnio u potpunosti. Turska privreda nije u krizi, pa ni u kontrakciji. U prvom kvartalu ove godine turska privreda porasla je za 7,4%. U ovoj krizi nijedna fabrika nije zatvorena i nijedna banka nije propala. Turska lira napadnuta je spekulacijama na tržištu novca i ovo nije prvi takav napad, mada se od prethodnih razlikuje po nivou sofisticiranosti

Očevidci, koji su željeli ostati anonimni, kazali su nam da je zbog kolapsa saobraćaja autobus s petnaestak vojnika na povratku iz Srebrenice, gdje su prisustvovali obilježavanju godišnjici genocida nad Bošnjacima, bio prinuđen zaustaviti se u Ulici Mate Bobana u strogom centru grada. Autobus je imao vojne registracijske oznake Oružanih snaga BiH te KDZ oznaku da je bio u Srebrenici. Tom prilikom na njega je nasrnula veća skupina navijača lupajući šakama po staklima, te ga je njihala s vjerojatnom namjerom da autobus obore i prevrnu.

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima.

Treba reći da Stavom opterećenom Kazazu Mahir Sokolija nije prišao kao izvršni urednik našeg sedmičnika nego kao nečiji suprug i kao nečiji sin sa željom da svog nekadašnjeg profesora i prijatelja upozori da prestane maltretirati njegovu obitelj, što uključuje i one koji se nalaze pod zemljom. Kazazov odgovor bio je da Sokoliju u nevjerovatnoj konstrukciji pokuša označiti kao “brutalnog režimskog koljača zubima”

“Kada bih se ja svetio nekome što piše negativne tekstove protiv mene i gore automobili – cijela Bosna bi gorjela”, rekao je danas Radončić na konferenciji za medije i probudio sjećanja na događaje od prije četiri godine, a nije nimalo ugodno kada u februaru Radončić spominje bilo kakvu paljevinu

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!