Politika

Poskok je, po istom principu kao i Građanski savez, Konakovićevo pisanje o Kiseljaku stavio u kontekst džume, klanjanja, džamije, hadža, objavljujući uz svoj komentar premijerovu fotografiju s hadža, nazivajući njegov dolazak u Kiseljak vjerskim turizmom. Još se jednom pokazalo da je ekstremizam uvijek jednako isključiv, odvratan i prljav, bio crven ili crn, ili bilo koje druge boje – svejedno je.

Kao da nije bilo dovoljno to što odlikovanje nosi ime po čovjeku koji je Bošnjake zamišljao kao dio hrvatske nacije, nego otkrivamo da su prije muftije Hasanovića isto odlikovanje 1995. primili ratni zločinci i gospodari života i smrti u tzv. Herceg-Bosni: Dario Kordić, Mate Boban i Gojko Šušak. Osim samog imena i skandalozne liste nagrađivanih, problematično je i vrijeme, odnosno politički kontekst kada je odlikovanje primljeno

Treba postaviti pitanje istinskih razloga za ovakvu gužvu na političkoj sceni u Bošnjaka. Šta su uzroci ovakve atomizacije i heterogenosti, pogotovo u svjetlu toga da ne postoji ideološka profiliranost niti jednog od “novih” političkih projekata niti da izdaleka postoji mogućnost da će glasačko tijelo dobiti među Hrvatima i Srbima? Je li za ovakav “višak demokratije” odgovorna specifična politička kultura u Bošnjaka ili je u pitanju izvana podstrekivana višedecenijska kampanja stalnog traženja alternative “bošnjačkim nacionalistima”, a sve radi rješavanja “problema Bošnjaka” i njihovog neutraliziranja kao suverenog političkog faktora

Oni su sigurnosna prijetnja jer su ideološki radikalizirani, jer su bili pripadnici organizacije koju je međunarodna zajednica označila kao terorističku. Oni su vojno osposobljeni na tim ratištima, znaju kako upotrijebiti oružje za teroristička djela i uglavnom žive na području Federacije. O njima otvoreno govorimo jer im i tako želimo dati do znanja da pazimo na ono što rade i da će biti sankcionisani ukoliko bilo što nezakonito pokušaju napraviti

Tako smo iz prve ruke, od Kazazovog prijeratnog, ratnog i poratnog druga, saznali ono o čemu se dugo špekuliralo, da je “jedan od najistaknutijih intelektualaca”, najveći živući kritičar političkog organiziranja na nacionalnoj osnovi, nepotkupljivi i uvijek-u-brk-kazujući Enver Kazaz, studentski otac i pobunjenik protiv svih oblika nepravde bio lokalni funkcioner Stranke demokratske akcije.

Zapadni susjed, uz podršku bosanskih Srba i Hrvata, u posljednje vrijeme intenzivira kampanju prema kojoj opasnost po Evropu ne dolazi samo iz dalekih zemalja Istoka nego i iz BiH, a od Bošnjaka. Takvu sliku o Bošnjacima počela je širiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kojoj se pridružio nekadašnji šef SIS-a Hrvatske, a danas najagilniji obavještajac u Hrvatskom saboru Miroslav Tuđman. Da bi sve bilo “evropski”, nije izostala ni podrška austrijskog ministra Sebastiana Kurza, potom i češkog predsjednika Miloša Zemana. Svi oni pušu u istu tikvu.

Azija je kontinent čija površina obuhvata 30% Zemljinog kopna, a u njoj živi 60% ukupnog svjetskog stanovništva. Azija je kolijevka vjere, kulture, civilizacije, pa čak i ljudskih prava. Kada je ekonomija u pitanju, Azija ide naprijed, i to, čini se, nezaustavljivo. Danas je po nominalnom BDP-u Azija kao kontinent druga, odmah iza Evrope. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (engl. PPP), ona je već najjači kontinent po ekonomiji

Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu

“Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje”

Da se Čović koristio službenim podacima koje od 2009. godine objavljuje Ministarstvo sigurnosti BiH, znao bi da njegove tvrdnje nemaju utemeljenje u službenoj statistici. Da bi naseljavanje bilo “sustavno” i da bi se njime promijenila etnička struktura države od tri i po miliona stanovnika, potrebno je mnogo više od izdane 223 dozvole za stalni boravak, koliko su dobili državljani svih arapskih zemlja zajedno u posljednjih devet godina

Podržite nas na Facebooku!