Politika

Nameće se "standard" po kojem Bošnjaci ne samo da ne smiju braniti državu ili sebe nego se nekome ne smije ni pričiniti da se branimo. To je pokušaj nametanja cenzure i autocenzure bošnjačkim političkim predstavnicima, čime se želi problematizirati i onemogućiti čak i samo obavljanje ustavnih obaveza izabranih bošnjačkih dužnosnika, kakva je, recimo, odbrana cjelovitosti i suvereniteta države Bosne i Hercegovine, čak i verbalno. To je pokušaj potpune neutralizacije bošnjačke političke misli i djela i nametanje dvostrukih mjerila

Esad Džudžo, jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u Sandžaku, pojašnjava razloge zbog čega srbijanski zvaničnici i najutjecajniji mediji toliku pažnju, važnost i “histeriju” iskazuju ovih dana prema Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) i predsjedniku tog predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji te lideru SDA Sandžaka Sulejmanu Ugljaninu, kao i Bošnjacima generalno. Džudžo se u bošnjački nacionalni pokret uključio prije devedesetih godina zbog tadašnjeg osjećaja historijske odgovornosti i saznanja da su “Bošnjaci stari evropski narod koji nema elementarna ljudska prava”. Od devedesetih godina aktivni je sudionik u svim političkim dešavanjima u Sandžaku. U institucionalnom organiziranju i djelovanju sandžačkih Bošnjaka posebno

“Nezamislivo je i pomisliti da bismo takvo što uradili, da ljudima koji su prošli sve grozote u borbi protiv četnika ponudimo da u seriji glume četnike. Niti smo to napravili niti bismo tako nešto ikada učinili. Osim toga, starosni profil demobiliziranih boraca nije ni odgovarao našim potrebama jer smo većinom tražili statiste između 18 i 30 godina, znajući da se u ratovima bore ljudi uglavnom te dobi”

Ono što je prethodilo deklaraciji o nezavisnosti Izraela bilo je etničko čišćenje “nejevrejske zajednice”, prema kojoj Balfour nije osjećao ništa osim prezira pa je nije ni imenovao u svom papiru. Dvadeset godina kasnije, počela je najduža okupacija u modernoj historiji, koja još traje. Treba uložiti veliki napor da se ne vidi njena brutalnost

Moramo primijetiti i postojanje određene doze mazohizma kod šire bošnjačke populacije, prihvatanje unižavanja vlastitih vrijednosti, rušenja vlastitih heroja, potrebe da se okalja vlastiti čist obraz, kao da je Bošnjacima neugodno i neprijatno biti na višoj moralnoj poziciji od ostalih, već nam je draže valjati se u balkanskom blatu kojem, barem što se tiče vlastitih lidera i njihovog humanizma, objektivno ne pripadamo

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao

“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda

Povodom dobivanja statusa nacionalne manjine u intervjuu za Stav Fatmir Bači govori o životu Bošnjaka u Albaniji, onome kroz šta su prošli kroz više od 150 godina u toj zemlji, kako su sačuvali svoj identitet, te očekivanjima od matice. Među istaknutim Bošnjacima Albanije ima istaknutih intelektualaca, univerzitetskih profesora, političara, umjetnika, novinara, sportista...

Vjerovatno je da hrvatska obavještajna služba vodi akcije i operacije u kojima se, kao dopuna legalnim, primjenjuju ilegalne metode, snage i sredstva, posebno u sredinama okupljanja i djelovanja tzv. vehabijskih zajednica. Takve akcije i operacije obavještajne službe Hrvatske ne mogu provoditi bez odobrenja i usmjerenja od nadležnih političkih i državnih autoriteta u Zagrebu. Predsjednica Hrvatske Kolinda autoritet je nadređen za takvu ulogu obavještajnog sistema Hrvatske

Podržite nas na Facebooku!