Kultura

“Ova je knjiga vrlo interesantna ne samo po temi i autoru nego i zbog činjenice što je ona napisana prije više od četiri decenije i što je ta tema o Bosanskom ustanku (od 1875. do 1878. godine) napisana iz sasvim drugog ugla, na osnovu isključivo osmanskih dokumenata, za razliku od drugih autora koji su se bavili ovim pitanjem, a pisali su na osnovu zapadnih dokumenata i imali svoje viđenje ovih događaja. Neki od njih, ne kažem svi, bili su pod utjecajem srpskog romantizma, ali i propagande tog vremena i nisu se ogradili kao pravi naučnici. Drugi je dio pokušao da bude što objektivniji, ali bez poznavanja stanja na drugoj strani i stoga se nije mogla stvoriti jedna cjelovita slika o ovim događajima”

Prilikom obilježavanja 25 godina od osnivanja BZK “Preporod” u Bužimu bili smo sretni i svjesni da je to važan jubilej za jedan bošnjački kulturni projekt u ovome dijelu Bosne. Naravno, i ovaj put smo vidjeli da je to poduhvat svjesnih bošnjačkih dobrovoljaca u kulturi, nekolicine mladih i obrazovanih bužimskih Bošnjaka koji već 25 godina svoju odgovornost za bošnjačku kulturu pretaču u prepoznatljivu kulturnu kuću “Preporoda” i bošnjačke kulturne forme među drugim evropskim narodima - rekao je predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Senadin Lavić

“U svojoj sam karijeri učinio koliko sam mogao, a mislim da sam u svemu tome ipak nešto činio i za Bosnu. Imao sam stalni kontakt s Bosnom i Sarajevom jer mi se sestra već pedesetih godina preselila u Sarajevo. Drago mi je što sam svojim radom i angažmanom učinio da napravim sponu između Bošnjaka Sandžaka, Crne Gore i Bosne. Drago mi je i da su ljudi iz Bosne to prepoznali i odali mi priznanje za moj doprinos”

U Gradskoj vijećnici u Sarajevu sinoć je održana promocija romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića. Na promociji romana publici se obratila i mr. Irma Marić sa Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Stav prenosi recenziju magistrice Marić.

U subotu, 4. marta, u mevlevijskoj tekiji na Jekovcu promoviran je prvi tom Dnevnici I hadži hafiza Halid-efendije Hadžimulića, mesnevihana i dugogodišnjeg hatiba Careve džamije. Hadžimulić je od svoje šesnaeste godine neumorno vodio dnevnik u kojem je bilježio vlastite afinitete i planove, društvena kretanja, pročitane knjige i odgledane filmove, svoj intelektualni i duhovni razvoj. Prvi tom tog neobičnog dnevnika (koji obuhvata period od 1. januara 1931. do 8. septembra 1938. godine) priredio je njegov učenik Šaban Gadžo, omogućivši tako široj čitalačkoj publici da se bolje upozna s intrigantnim likom Halid-efendije Hadžimulića. Redakcija Stava, u svrhu promocije ovog vrijednog izdanja, objavljuje dijelove dnevnika

Podržite nas na Facebooku!