Kultura

U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

Književno djelo Hamida Dizdara zauzima važno mjesto u historiji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali je u proteklih pedeset godina ostalo u hladu grandioznog književnog rada njegovog brata Mehmedalije Maka Dizdara. Jedna od najznačajnijih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, 1.131 bibliografska jedinica, ilegalno djelovanje u Drugom svjetskom ratu, samo su dijelovi mozaika koji tvore portret ove značajne ličnosti u našoj kulturnoj historiji

Filmovi s ratnom ili poslijeratnom tematikom preplavili su kinematografije jugoslavenskih zemalja, pa se s vremena na vrijeme činilo da se vodi neki novi rat, onaj filmski, u kojem se režiseri različitih nacionalnosti takmiče ko će snimiti šokantniju i provokativniju priču i njome više zadiviti zapadni svijet. To je u mnogome doprinijelo iskrivljavanju prave istine i relativiziranju agresije i genocida u BiH

Lipovača je sa svojim suradnicima inzistirao na visokoj kvaliteti – i autorskoj, i izvođačkoj, i produkcijskoj. Isto to vrijedi i za njegova koncertna pojavljivanja, ma u kom se kontekstu pojavljivao, kvalitet je bio u prvom planu. Kao gitarista, on je slijedio najbolje domete svjetski priznatih teškometalnih instrumentalista sipajući prepoznatljive rifove u rafalima. Znao je odsvirati nježna, melodiozna sola u baladama, a njegova melodijska inventivnost na tragu je najboljih dometa nečega što bi se danas moglo definirati kao rok i pop koji dolazi iz Bosne i Hercegovine.

“Lipovača nas je počastio vanserijskim albumom, gdje njegov autentični ton itekako dolazi do izražaja. Tokom dugogodišnjeg druženja i saradnje nisam se samo divio njegovom gitarskom umijeću već i velikom entuzijazmu koji je prisutan u svim njegovim projektima. Smatram da je ovaj album nastavak njegovog vandimenzionalnog umjetničkog putovanja koje nam je preneseno i kazano njegovim autentičnim gitarskim tonom”

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović kaže kako je Maka mnogo puta pitao o prisvajanju pisaca i da su tu temu često načinjali. Mak mu je objašnjavao kako zapravo stoje stvari: “Ma to ti je jednostavna stvar. Pisci su sujetni, pisci nemaju priliku da objavljuju djela, zbog čega pristaju na mnogo šta, a kasnije historija književnosti ne bi trebala držati do tih, zapravo, manipulacija”

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!