Kultura

“Psihologiju žrtve ima onaj ko prihvata ulogu objekta historije i pristaje zavisiti od milosti i bijesa nekog drugog. Mislim da su u znatnoj mjeri Bošnjaci prihvatili biti objekt historije. Govorim posebno o Crnoj Gori jer najbolje poznajem situaciju – ta psihologija žrtve ovdje se prelama kroz stanje političke svijesti, kroz nekritičko okretanje prema centrima moći kao garantu zaštite, kroz glasanje kao plaćanje reketa, odlučivanje strahom, a ne savješću”

“Pokušali smo koncipirati festival tako da on bude, uvjetno govoreći, u znaku nesuvremenosti. Da se temeljna tema, razgovori, čitanja, diskusije bave uglavnom vremenom, odnosom književnosti i vremena, pitanjem ludog ubrzanja koje nam se nameće i pitanjem kako da se mi ljudi tom nametnutom ubrzanju odupremo i sačuvamo za sebe u svojim životima i u svome duhu organsku brzinu i organski doživljaj vremena i odnos prema vremenu”

Iako će SDP i DF uporno tvrditi da su jedine multietničke stranke koje se suprotstavljaju tzv. bh. etnonacionalnom getu, treba istaknuti da ih, među ostalima, na lokalnoj razini uvjerljivo demantiraju četverica načelnika SDA: Hajrudin Hadžidedić u Odžaku, Advan Akeljić u Vitezu, Asim Mekić u Busovači i Elvir Hadžiomerović u Vukosavlju. Oni su uspjeli osvojiti vlast u dijelovima države gdje su Bošnjaci manjina, a povjerenje su dobili i od pripadnika drugih naroda

Novoimenovani direktor MESS-a govori o 56. izdanju MESS-a, u okviru kojeg će prvi put u BiH biti organizirana i generalna skupština Evropske teatarske konvencije pa će Sarajevo okupiti vodeće teatarske ljude iz cijele Evrope. Kaže da su odvojili i program za djecu s namjerom da stvaraju novu publiku. Ističe probleme koji im otežavaju rad, a ne zaboravlja ni novinare koji, kako tvrdi, zbog netrpeljivosti prema uspješnim ljudima, nisu naklonjeni MESS-u

Alija Isaković, za razliku od Dobrice Ćosića, s kojim ga poredi Miljenko Jergović, nije pisao književnost za naciju, nije pisao jer je Bošnjak. Pisao je jer je pisac! Da bi čitao Isakovića, čitalac ni u jednom trenutku ne mora postati dobar Bošnjak, kao što mora biti dobar Srbin da bi čitao Ćosića ili dobar Hrvat da bi čitao Aralicu, kako to primjećuje sam Jergović. Ne moraš biti ni nacionalno, ni religijski, ni etnički, ni seksualno opredijeljen da bi čitao Isakovića. A ne moraš ga, poput Jergovića, ni čitati

Nije se Evropa upoznala s Mesnevijom ni u 18. ni u 20 stoljeću, ona se s Mesnevijom upoznala u 15. stoljeću, i ti Bošnjaci Evropljani živjeli su Mesneviju u Bosni kroz razgranati tesavvufski život u kojem su dominirali mevlevijski i nakšibendijski tarikat

U romanu Hodža strah napisao je Sušić: “Svaku zemlju sile rastočnice razvlače najviše na dvije strane, a Bosnu na sve strane. U takvoj zemlji ne može biti sreće i obilja. Nigdje siromah nije jadniji, ni zima teža, ni glad ljuća, ni razlika uočljivija, ni mržnja poganija ni tamnija nego u Bosni”

Podržite nas na Facebooku!