Kultura

Pravo Ljudski Film Festival jedini je festival posvećen kreativnom dokumentarnom i eksperimentalnom filmu u Bosni i Hercegovini. Direktorica Festivala Kumjana Novakova kaže da to nije dobra vijest jer to znači “da si poprilično usamljen u svom radu, u svojim radostima, te naročito u svojim problemima”. Sagovornice su Stava u ovom intervjuu i koordinatorica komukacijskog tima Festivala Farah Hasanbegović, producentica Adela Galešić i Lamija Šabić, koordinatorica glavnog programa

“Htjela sam uključiti što više kazivača i pokazati savremeni trenutak običajne prakse Bošnjaka, neobično važnog segmenta koji se tiče običaja koji prethode smrti, prate trenutak smrti i koji se onda nastavljaju čak i vrlo dugo, duže nego što bismo očekivali. Htjela sam pokazati koje mjesto mrtvi i sjećanje na mrtve imaju u našoj tradiciji”, kazala je autorica Aiša Softić

Uvrštavanje stećka na Listu UNESCO-a skoro je u potpunosti zasjenilo veliku obmanu, istovremeno obznanjenu definiciju o stećku koji je prvi put u povijesti promoviran kao “dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u četiri susjedne države”. Opijeni slavljem koje traje, mnogi još uvijek ne vide podvalu

Ako smo već navikli da nam iz Njemačke, Amerike ili Turske i Slovenije, Hrvatske i Srbije dolaze muzikolozi koji su samim svojim imenima garant visokog znanstvenog nivoa, istinski raduje nastupanje nove generacije mladih istraživača iz cijele Bosne i Hercegovine koji su duboko zagazili u nauku. Spomenimo samo neke od njih: Tamara Karača Beljak, Amra Bosnić, Lana Paćuka, Fatima Hadžić, Senka Hodžić

Zašto se ovaj bilingvalni i polivalentni pisac (prozaist, pjesnik, esejist, dramski pisac i prevodilac) osjećao odbačenim i zapostavljenim iako je nagrađivan i od nezavisnih intelektualaca hvaljen, ali i od kritike visoko pozicioniran, pa nepravedno inkriminiran, a potom i rehabilitiran tek toliko da bude prešutno hvaljen? Takva ga sudbina prati i u naše doba, koje, izgleda, nije imuno od izvantekstovnih aditiva prošlosti koji nas izjedaju i truju

Frljićevci samo frfljaju nemuštim vaginalnim jezikom dok iz spolovila vade državnu zastavu, znajući da su pod zaštitom istog onog kapitalizma i sekularnog pendreka kojeg kritiziraju. Uostalom, to vađenje državne zastave iz nedolična, ali uvijek intrigantna mjestašca bilo bi šokantnije i isplativije da je djevojka izvadila Zastavu 101, i to na rikverc, skupocjeni klavir, zlatnu trubu, sedam patuljaka pa sedam sekretara SKOJ-a, ili da je carskim rezom porodila dvojajčane blizance Sabinu Ćudić i Peđu Kojevića. To bi bio doista pravi deux ex machina

Podržite nas na Facebooku!