Ekonomija

Tešanj je jedna od najuspješnijih općina u BiH, grad u koji se zbog posla sele cijele porodice. Privreda cvjeta, raste broj radnih mjesta, izvoz se mjeri u milionima eura, tešanjske su kompanije među najuspješnijima i najvećima u BiH, ali i u bivšoj Jugoslaviji. Reporteri Stava posjetili su grad Muse Ćazima Ćatića, grad u kojem je odigrana prva pozorišna predstava u BiH i razgovarali s nekim od tamošnjih uspješnih poduzetnika

Bosni i Hercegovini potrebni su veliki privredni sistemi. Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi kadri su kreirati brendove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju. Mali i srednji rade za velike, proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te time postaju dijelovima velikih sistema

Prodaja Vladinog udjela u Sarajevo osiguranju u potpunosti je u rukama Agencije za privatizaciju, pa izbor kupca i iznos novca koji će taj kupac izdvojiti za kupovinu 45,4938 posto Vladinog udjela nije u rukama Fadila Novalića, već SBB-ovog direktora Amera Bekrića, te, ukoliko zaista dođe do “pljačkaške privatizacije”, za nju neće biti odgovoran premijer Novalić, već direktor kojeg je na tu poziciju postavio Fahrudin Radončić

U “Konzumu” smo pokušali provjeriti ovu informaciju. PR kompanije Amra Karahmetović nas ljubazno zamolila da pošaljemo pitanja i oni će u što kraćem roku odgovoriti. Uradili smo kako je tražila. Međutim, više se nije javljala na telefon niti je poslala odgovore

Misija Ziraat banke jeste davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

Kao što to i tržišni udio pokazuje, “Bingo” je najveći promet imao u supermarketima i hipermarketima – 357,8, odnosno 331,8 miliona maraka, dok je “Konzum” u supermarketima i hipermarketima prometovao s 278,8 i 162,8 miliona maraka. “Konzum” je veći promet ostvario u tradicionalnim prodavnicama, 254 miliona maraka, a “Bingo” 43,2 miliona maraka. “Bingo” i “Konzum” imaju dva različita koncepta, dva različita pristupa trgovini i u tome je ključ “Bingovog” uspjeha.

Podržite nas na Facebooku!